Državna tajnica za more Maja Markovčić Kostelac održala okrugli stol na temu “Unutarnja plovidba - potencijali za razvoj”
Jednodnevni okrugli stol na temu “Unutarnja plovidba - potencijali za razvoj”, održan je danas je u resornom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Današnji skup koji je okupio respektabilan broj sudionika, bio je ujedno i prigoda za prezentaciju i razgovore o brojnim temama u cilju razvoja unutarnje plovidbe. Skup je u ime organizatora, resornog Ministarstva otvorila i njime predsjedala državna tajnica za more, Maja Markovčić Kostelac uz sudjelovanje predsjednika predsjednka Savske komisije, Dragana Zeljka, v. d. ravnatelja Agencije za vodne putove, Miroslava Ištuka, nj.e. Bruna Georgesa, glavnog tajnika Rajnske komisije te predsjednika Dunavske komisije i ujedno veleposlanika Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj, nj. e. Gordana Grlića Radmana.
Današnji skup koji je okupio respektabilan broj sudionika, bio je ujedno i prigoda za prezentaciju i razgovore o brojnim temama u cilju razvoja unutarnje plovidbe. Skup je u ime organizatora, resornog Ministarstva otvorila i njime predsjedala državna tajnica za more, Maja Markovčić Kostelac uz sudjelovanje predsjednika predsjednka Savske komisije, Dragana Zeljka, v. d. ravnatelja Agencije za vodne putove, Miroslava Ištuka, nj.e. Bruna Georgesa, glavnog tajnika Rajnske komisije te predsjednika Dunavske komisije i ujedno veleposlanika Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj, nj. e. Gordana Grlića Radmana.
U svojem izlaganju državna tajnica Markovčić Kostelac osvrnula se na aktualno stanje u hrvatskoj unutarnjoj plovidbi, uz poseban naglasak na ostvareni prijevoz tereta na domaćim plovnim putovima, koji iznosi svega 850.000 tona.
„Od svih segmenata prijevoza na hrvatskim rijekama, raste samo putnički promet. Vlada Republike Hrvatske itekako je svjesna te činjenice, kao i nerealiziranog potencijala koji leži u unutarnjoj plovidbi. Strateški nam je cilj povećati promet na hrvatskim rijekama, a najavljena ulaganja u riječne luke u Slavonskom Brodu i Osijeku u tome će nam zasigurno pomoći“, rekla je državna tajnica Markovčić Kostelac.
Podsjetimo, Republika Hrvatska raspolaže s više od 1000 kilometara riječnih plovnih putova, od čega 611 kilometara međunarodnih. Njima prometuje 311 domaćih brodova, a uređenjem plovnog puta, poput onog na rijeci Savi, ukupni promet na hrvatskim rijekama će se povećati. Posebnu pažnju pritom treba posvetiti jačanju kontejnerskog prometa, te postojeća riječna pristaništa razvijati u tom smjeru.
Predsjednik Dunavske komisije Grlić Radman tom je prilikom istaknuo kako Komisija povezuje 10 zemalja dunavskog toka, odnosno 11 članica. Trenutne aktivnosti Komisije usmjerene su na razvoj kombiniranog prometa, što uključuje povezivanje željeznice i riječnog prometa i to ne samo u segmentu prijevoza tereta.
Tajnik u Savskoj komisiji, Dragan Zeljko, govorio je pak o plovidbenom potencijalu rijeke Save te dodao kako je u lipnju ove godine, zbog sve intenzivnijeg razvoja turističkog prometa, u sklopu Komisije osnovan i zaseban odjel za održivi turizam u slivu rijeke Save.
Na skupu su predstavljeni i najznačajniji projekti lučkih uprava Osijek, Slavonski Brod, Sisak i Vukovar. O njima su govorili ravnatelji lučkih uprava, a pored planiranih ulaganja u infrastrukturu riječnih luka, na skupu se razgovaralo i o trenutnom stanju hrvatskih plovnih putova, aktualnim razvojnim projektima te integriranom planiranju prometa, sa ciljem uključivanja unutarnje plovidbe u intermodalne transportne sustave.