Zamjenik ministra Škrgatić na Vijeću Europske unije u sastavu ministara telekomunikacija
U Briselu je 26. svibnja 2016. održan sastanak Vijeća Europske unije za promet, telekomunikacije i energetiku, u sastavu ministara telekomunikacija. Izaslanstvo Republike Hrvatske na sastanku Vijeća vodio je zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Miro Škrgatić, a izaslanstvo su još činili veleposlanik Goran Štefanić, zamjenik stalnog predstavnika RH (Coreper I), Krešo Antonović, načelnik Sektora elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture te Viktor Šober, ministar savjetnik u Stalnom predstavništvu RH pri Europskoj uniji.
Sastankom Vijeća predsjedavao je nizozemski ministar gospodarskih poslova Henk Kamp, a Europsku komisiju predstavljao je povjerenik Europske komisije za digitalno gospodarstvo i društvo Günther Oettinger. Istog dana u Briselu je održan i sastanak Vijeća Europske unije za konkurentnost.
Ministri su započeli raspravu s općim pristupom o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uporabi frekvencijskog pojasa 470-790 MHz u Uniji. Cilj je predložene odluke prenamijeniti dio radiofrekvencijskog spektra koji se upotrebljava za televizijsko odašiljanje (tzv. druga digitalna dividenda), na način da se ovaj UHF pojas oslobodi za pružanje usluga bežičnih širokopojasnih komunikacija, a da se digitalno odašiljanje TV programa premjesti u uži frekvencijski pojas 470-694 MHz. Vijeće EU je nakon kraće rasprave prihvatilo opći pristup, kako bi se sljedećem Predsjedništvu EU omogućio početak pregovora s Europskim parlamentom u cilju što bržeg donošenja ove odluke, što se očekuje prije kraja ove godine.
Vijeće EU provelo je opsežnu političku raspravu o reviziji postojećeg regulatornog okvira EU u području elektroničkih komunikacija, što je jedna od mjera zacrtanih u Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu (DSM Strategija) iz 2015. Uvodno je nizozemsko Predsjedništvo EU naglasilo kako je ova rasprava zadnja prigoda državama članicama za davanje političkih smjernica Europskoj komisiji u postupku izrade ovoga zakonodavnog prijedloga, dok je povjerenik Oettinger u uvodnom izlaganju istaknuo najvažnije izazove s kojima će se regulatorni okvir suočiti do 2020., kao što su veća ulaganja u digitalnu infrastrukturu, očuvanje tržišnog natjecanja, digitalizacija ostalih grana gospodarstva i uvođenje 5G tehnologija.
Rasprava, u kojoj su sudjelovale gotovo sve države članice, bila je usmjerena na tri glavne teme, i to pristup u nepokretnim komunikacijskim mrežama, upravljanje radiofrekvencijskim spektrom i pravila za davatelje komunikacijskih usluga. U okviru rasprave zamjenik ministra Škrgatić naglasio je da postojeći regulatorni okvir prepoznaje jasne ciljeve kojima trebaju težiti regulatorna tijela, kao što je promicanje tržišnog natjecanja, razvoj jedinstvenog tržišta EU-a i poticanje ulaganja u infrastrukturu i usluge, te se navedeni ciljevi ne bi mogli zamijeniti jednim sveobuhvatnim ciljem, kao što je povezanost. Pri tome nacionalna regulatorna tijela trebaju zadržati nužnu slobodu procjene kako bi se regulatorni instrumenti prilagodili specifičnim okolnostima nacionalnih tržišta. Osobito je istaknuo da Hrvatska nije spremna podržati uvođenje dodatnih instrumenata ni dodatni prijenos suverenih prava u području upravljanja radiofrekvencijskim spektrom, već u tom smislu treba iskoristiti postojeće instrumente koordinacije za ostvarivanje ciljeva zacrtanih DSM Strategijom. Hrvatska smatra kako za postizanje tih ciljeva nije važna samo dodjela radiofrekvencijskog spektra, već i učinkovito rješavanje pitanja smetnji između država članica, koje mogu izrazito negativno djelovati na djelotvornu uporabu radiofrekvencijskog spektra. U pogledu pravila, koja treba primijeniti na davatelje elektroničkih komunikacijskih usluga, Hrvatska se zalaže za zadržavanje određenih posebnih pravila, uz opća pravila o zaštiti potrošača, a u svrhu zaštite krajnjih korisnika usluga, osobito kada već postoje viši standardi zaštite, kao rezultat specifičnih nacionalnih okolnosti i potreba krajnjih korisnika usluga.
U zaključku rasprave povjerenik Oettinger najavio je da će Europska komisija najesen predstaviti prijedlog revidiranog regulatornog okvira u elektroničkim komunikacijama, a njegovo donošenje očekuje se do kraja 2017. godine.
Predsjedništvo EU izvijestilo je države članice o napretku u vezi s Prijedlogom direktive Europskog parlamenta i Vijeća o lakšem pristupu internetskim stranicama tijela javnog sektora i Prijedlogom direktive Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama za osiguranje visoke zajedničke razine mrežne i informacijske sigurnosti u Uniji (NIS direktiva) koja bi trebala biti donesena u srpnju ove godine. Europska komisija izvijestila je Vijeće EU o najnovijem razvoju događaja u pitanjima upravljanja internetom, pri čemu je povjerenik Oettinger naglasio važnost zastupanja interesa EU-a na najbolji mogući način u postupku prijenosa upravljanja internetom na svjetsku zajednicu više dionika.
Na kraju sastanka nadolazeće slovačko Predsjedništvo EU predstavilo je program rada u području elektroničkih komunikacija tijekom svojeg predsjedavanja (srpanj-prosinac 2016.), i to osobito intenzivan rad na provedbi DSM Strategije, što obuhvaća donošenje odluke o uporabi UHF pojasa, reviziju veleprodajnih roaming usluga, reviziju regulatornog okvira u elektroničkim komunikacijama, uredbu o prekograničnim uslugama dostave paketa te donošenje zaključaka Vijeća EU o akcijskom planu za e-upravu.
Nakon završetka sastanka Vijeća EU održan je zajednički ručak ministara nadležnih za telekomunikacije i konkurentnost, na kojem je potpredsjednik Europske komisije Andrus Ansip dao pregled stanja provedbe inicijativa iz DSM Strategije, s naglaskom na najnovije inicijative u području e-trgovine i platformi, nakon čega je uslijedila rasprava ministara o daljnjim planovima provedbe DSM Strategije.
Sljedeći sastanak Vijeća EU u sastavu ministara telekomunikacija održati će se 2. prosinca 2016.
Sastankom Vijeća predsjedavao je nizozemski ministar gospodarskih poslova Henk Kamp, a Europsku komisiju predstavljao je povjerenik Europske komisije za digitalno gospodarstvo i društvo Günther Oettinger. Istog dana u Briselu je održan i sastanak Vijeća Europske unije za konkurentnost.
Ministri su započeli raspravu s općim pristupom o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uporabi frekvencijskog pojasa 470-790 MHz u Uniji. Cilj je predložene odluke prenamijeniti dio radiofrekvencijskog spektra koji se upotrebljava za televizijsko odašiljanje (tzv. druga digitalna dividenda), na način da se ovaj UHF pojas oslobodi za pružanje usluga bežičnih širokopojasnih komunikacija, a da se digitalno odašiljanje TV programa premjesti u uži frekvencijski pojas 470-694 MHz. Vijeće EU je nakon kraće rasprave prihvatilo opći pristup, kako bi se sljedećem Predsjedništvu EU omogućio početak pregovora s Europskim parlamentom u cilju što bržeg donošenja ove odluke, što se očekuje prije kraja ove godine.
Vijeće EU provelo je opsežnu političku raspravu o reviziji postojećeg regulatornog okvira EU u području elektroničkih komunikacija, što je jedna od mjera zacrtanih u Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu (DSM Strategija) iz 2015. Uvodno je nizozemsko Predsjedništvo EU naglasilo kako je ova rasprava zadnja prigoda državama članicama za davanje političkih smjernica Europskoj komisiji u postupku izrade ovoga zakonodavnog prijedloga, dok je povjerenik Oettinger u uvodnom izlaganju istaknuo najvažnije izazove s kojima će se regulatorni okvir suočiti do 2020., kao što su veća ulaganja u digitalnu infrastrukturu, očuvanje tržišnog natjecanja, digitalizacija ostalih grana gospodarstva i uvođenje 5G tehnologija.
Rasprava, u kojoj su sudjelovale gotovo sve države članice, bila je usmjerena na tri glavne teme, i to pristup u nepokretnim komunikacijskim mrežama, upravljanje radiofrekvencijskim spektrom i pravila za davatelje komunikacijskih usluga. U okviru rasprave zamjenik ministra Škrgatić naglasio je da postojeći regulatorni okvir prepoznaje jasne ciljeve kojima trebaju težiti regulatorna tijela, kao što je promicanje tržišnog natjecanja, razvoj jedinstvenog tržišta EU-a i poticanje ulaganja u infrastrukturu i usluge, te se navedeni ciljevi ne bi mogli zamijeniti jednim sveobuhvatnim ciljem, kao što je povezanost. Pri tome nacionalna regulatorna tijela trebaju zadržati nužnu slobodu procjene kako bi se regulatorni instrumenti prilagodili specifičnim okolnostima nacionalnih tržišta. Osobito je istaknuo da Hrvatska nije spremna podržati uvođenje dodatnih instrumenata ni dodatni prijenos suverenih prava u području upravljanja radiofrekvencijskim spektrom, već u tom smislu treba iskoristiti postojeće instrumente koordinacije za ostvarivanje ciljeva zacrtanih DSM Strategijom. Hrvatska smatra kako za postizanje tih ciljeva nije važna samo dodjela radiofrekvencijskog spektra, već i učinkovito rješavanje pitanja smetnji između država članica, koje mogu izrazito negativno djelovati na djelotvornu uporabu radiofrekvencijskog spektra. U pogledu pravila, koja treba primijeniti na davatelje elektroničkih komunikacijskih usluga, Hrvatska se zalaže za zadržavanje određenih posebnih pravila, uz opća pravila o zaštiti potrošača, a u svrhu zaštite krajnjih korisnika usluga, osobito kada već postoje viši standardi zaštite, kao rezultat specifičnih nacionalnih okolnosti i potreba krajnjih korisnika usluga.
U zaključku rasprave povjerenik Oettinger najavio je da će Europska komisija najesen predstaviti prijedlog revidiranog regulatornog okvira u elektroničkim komunikacijama, a njegovo donošenje očekuje se do kraja 2017. godine.
Predsjedništvo EU izvijestilo je države članice o napretku u vezi s Prijedlogom direktive Europskog parlamenta i Vijeća o lakšem pristupu internetskim stranicama tijela javnog sektora i Prijedlogom direktive Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama za osiguranje visoke zajedničke razine mrežne i informacijske sigurnosti u Uniji (NIS direktiva) koja bi trebala biti donesena u srpnju ove godine. Europska komisija izvijestila je Vijeće EU o najnovijem razvoju događaja u pitanjima upravljanja internetom, pri čemu je povjerenik Oettinger naglasio važnost zastupanja interesa EU-a na najbolji mogući način u postupku prijenosa upravljanja internetom na svjetsku zajednicu više dionika.
Na kraju sastanka nadolazeće slovačko Predsjedništvo EU predstavilo je program rada u području elektroničkih komunikacija tijekom svojeg predsjedavanja (srpanj-prosinac 2016.), i to osobito intenzivan rad na provedbi DSM Strategije, što obuhvaća donošenje odluke o uporabi UHF pojasa, reviziju veleprodajnih roaming usluga, reviziju regulatornog okvira u elektroničkim komunikacijama, uredbu o prekograničnim uslugama dostave paketa te donošenje zaključaka Vijeća EU o akcijskom planu za e-upravu.
Nakon završetka sastanka Vijeća EU održan je zajednički ručak ministara nadležnih za telekomunikacije i konkurentnost, na kojem je potpredsjednik Europske komisije Andrus Ansip dao pregled stanja provedbe inicijativa iz DSM Strategije, s naglaskom na najnovije inicijative u području e-trgovine i platformi, nakon čega je uslijedila rasprava ministara o daljnjim planovima provedbe DSM Strategije.
Sljedeći sastanak Vijeća EU u sastavu ministara telekomunikacija održati će se 2. prosinca 2016.