Hajdaš Dončić: Ulaganje u željeznicu naš je prioritet
“Jedan od ključnih zadataka ove Vlade je ulaganje u željeznice i željezničku infrastukturu u cilju modernizacije i podizanja kvalitete željezničkog prometa”, istaknuo je ministar Siniša Hajdaš Dončić na današnjem otvorenju 6. Konferencije o željezničkim investicijama u jugoistočnoj Europi koja okuplja predstavnike regionalnih željeznica i investitora. Hrvatske željeznice, koje ujedno obilježavaju i svoj Dan te 150 godina od puštanja u promet prvog vlaka, ovogodišnji su domaćin ove dvodnevne međunardone Konferencije.
Nažalost, istaknuo je ministar, Hrvatska kroz proteklih 20-tak godina nije dovoljno ulagala u svoju željeznicu i propustila je iskoristiti svoju dobru položajnu rentu zbog čega sada intenzivno valja usmjeriti sve napore prema modernizaciji pruga i vlakova. Najavio je stoga raspisivanje natječaja za nabavku 40-tak novih vlakova u idućih dva do tri tjedna.
Riječ je investicijama ulaganja u infrastrukturu kako bi se kroz TEN-T europsku mrežu, na X i V koridoru, a uz korištenje sredstava EU fondova, podigne razina kvalitete željezničkog prijevoza.
“Razvoj željeznice je naš prioritet, a uz nju će se razvijati i druge gospodarske grane. Cilj nam je željeznicu modernizirani, učiniti je konkurentnom pred nadolazeću liberalizaciju tržišta, ali i razvijati u bliskom suglasju s nama susjednim europskim zemljama”, naglasio je Hajdaš Dončić.
Na konferenciji sudjeluju Jean-Pierre Loubinoux, generalni direktor UIC-a (Međunarodna željeznička unija), Libor Lochman, izvršni direktor CER-a (Zajednica europskih željeznica i upravitelja infrastrukture), predstavnici Europske komisije, EBRD-a, predsjednici Uprava HŽ-ovih društava te predstavnici željezničkih uprava iz okružja.
Sudionici Konferencije obići će i prototipove elektromotornog i dizel-električnog motornog vlaka koje su razvili Končar i TŽV „Gredelj“, a izloženi su na 1. peronu zagrebačkog Glavnog kolodvora.
Prije 150 godina, 1. listopada 1862., za promet je otvorena jednokolosječna pruga s trasom između Zidanog mosta, Zagreba i Galdova kod Siska, dugačka 127,58 kilometara, kao dio austrijske magistrale čime su se ostvarili i tadašnji planovi nastali 1857. godine o povezivanju zagrebačkog čvorišta u europsku željezničku mrežu. Gradnja pruge počela je 1860. godine. Redoviti promet na pruzi na početku se održavao jednim putničkim vlakom koji je vozio u oba smjera te nekoliko teretnih vlakova. Vožnja od Zidanog Mosta do Siska i obratno trajala je četiri i pol sata, a put diližansom 12 sati.
Nažalost, istaknuo je ministar, Hrvatska kroz proteklih 20-tak godina nije dovoljno ulagala u svoju željeznicu i propustila je iskoristiti svoju dobru položajnu rentu zbog čega sada intenzivno valja usmjeriti sve napore prema modernizaciji pruga i vlakova. Najavio je stoga raspisivanje natječaja za nabavku 40-tak novih vlakova u idućih dva do tri tjedna.
Riječ je investicijama ulaganja u infrastrukturu kako bi se kroz TEN-T europsku mrežu, na X i V koridoru, a uz korištenje sredstava EU fondova, podigne razina kvalitete željezničkog prijevoza.
“Razvoj željeznice je naš prioritet, a uz nju će se razvijati i druge gospodarske grane. Cilj nam je željeznicu modernizirani, učiniti je konkurentnom pred nadolazeću liberalizaciju tržišta, ali i razvijati u bliskom suglasju s nama susjednim europskim zemljama”, naglasio je Hajdaš Dončić.
Na konferenciji sudjeluju Jean-Pierre Loubinoux, generalni direktor UIC-a (Međunarodna željeznička unija), Libor Lochman, izvršni direktor CER-a (Zajednica europskih željeznica i upravitelja infrastrukture), predstavnici Europske komisije, EBRD-a, predsjednici Uprava HŽ-ovih društava te predstavnici željezničkih uprava iz okružja.
Sudionici Konferencije obići će i prototipove elektromotornog i dizel-električnog motornog vlaka koje su razvili Končar i TŽV „Gredelj“, a izloženi su na 1. peronu zagrebačkog Glavnog kolodvora.
Prije 150 godina, 1. listopada 1862., za promet je otvorena jednokolosječna pruga s trasom između Zidanog mosta, Zagreba i Galdova kod Siska, dugačka 127,58 kilometara, kao dio austrijske magistrale čime su se ostvarili i tadašnji planovi nastali 1857. godine o povezivanju zagrebačkog čvorišta u europsku željezničku mrežu. Gradnja pruge počela je 1860. godine. Redoviti promet na pruzi na početku se održavao jednim putničkim vlakom koji je vozio u oba smjera te nekoliko teretnih vlakova. Vožnja od Zidanog Mosta do Siska i obratno trajala je četiri i pol sata, a put diližansom 12 sati.