10. godišnjica od potpisivanja Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save
Danas se obilježava deset godina od potpisivanja Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save, koji je potpisan 3. prosinca 2002. godine u Kranjskoj gori.
Riječ je o prvom, međunarodnom, razvojno usmjerenom sporazumu u regiji, koji je sklopljen nakon mirovnog sporazuma iz Daytona i Ugovora o pitanjima sukcesije, a predstavlja okvir za suradnju savskih država (Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije) u sektoru voda, s ciljem ostvarivanja uvjeta za održivi razvoj regije u slivu rijeke Save.
Okvirni sporazum stupio je na snagu krajem 2004. godine, a proces njegove provedbe formalno je započeo formiranjem Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (Savske komisije) u lipnju 2005. godine, a radi koordinacije provedbe Sporazuma i uspostavom Tajništva Savske komisije u siječnju 2006. godine.
U proteklom razdoblju Okvirni sporazum se pokazao kao dobra regionalna platforma za poticanje kontakata i poboljšanje suradnje između država članica, koja pruža mogućnosti za razmjenu iskustava i dodatnu izobrazbu stručnjaka, provedbu zajedničkih dogovorenih, regionalnih projekata, usklađivanje nacionalne regulative, metodologija i postupaka, te poboljšanu međusektorsku suradnju, osobito među nadležnim tijelima u državama članicama.
Okvirni sporazum Savskoj komisiji određuje najširi djelokrug rada među svim međunarodnim riječnim ili jezerskim komisijama u Europi, istodobno obuhvaćajući pitanja razvoja gospodarskih aktivnosti, kao što su plovidba i riječni turizam, te vidove zaštite voda i vodnog ekosustava.
Aktivnosti na provedbi Sporazuma u potpunosti su usuglašene sa relevantnim direktivama Europske unije i konvencijama UNECE-a, kao i sa strategijom EU za podunavlje i Strategijom EU 2020.
Postojanje i rad Savske komisije pokazali su se kao uspješan način za osiguranje realizacije širokog spektra projekata u području voda, a za provedbu projekata, do sada je osigurano ukupno 12.5 mil eura, od čega 16 posto iz kontribucija država članica, a 84 posto iz vanjskih izvora financiranja.
Danas, nakon deset godina od potpisivanja Okvirnog sporazuma, nova Strategija provedbe Okvirnog sporazuma i prateći Akcijski plan za razdoblje od 2011. do 2015. godine, predviđaju konkretne korake za prevladavanje prepreka poput manjka ljudskih i financijskih resursa država članica, osiguranje sredstava za provedbu prioritetnih projekata, manjka prikladnih institucionalnih struktura, te u pojedinim državama nedovoljna usklađenost zakonodavstva s pravnom stečevinom EU.
Riječ je o prvom, međunarodnom, razvojno usmjerenom sporazumu u regiji, koji je sklopljen nakon mirovnog sporazuma iz Daytona i Ugovora o pitanjima sukcesije, a predstavlja okvir za suradnju savskih država (Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije) u sektoru voda, s ciljem ostvarivanja uvjeta za održivi razvoj regije u slivu rijeke Save.
Okvirni sporazum stupio je na snagu krajem 2004. godine, a proces njegove provedbe formalno je započeo formiranjem Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (Savske komisije) u lipnju 2005. godine, a radi koordinacije provedbe Sporazuma i uspostavom Tajništva Savske komisije u siječnju 2006. godine.
U proteklom razdoblju Okvirni sporazum se pokazao kao dobra regionalna platforma za poticanje kontakata i poboljšanje suradnje između država članica, koja pruža mogućnosti za razmjenu iskustava i dodatnu izobrazbu stručnjaka, provedbu zajedničkih dogovorenih, regionalnih projekata, usklađivanje nacionalne regulative, metodologija i postupaka, te poboljšanu međusektorsku suradnju, osobito među nadležnim tijelima u državama članicama.
Okvirni sporazum Savskoj komisiji određuje najširi djelokrug rada među svim međunarodnim riječnim ili jezerskim komisijama u Europi, istodobno obuhvaćajući pitanja razvoja gospodarskih aktivnosti, kao što su plovidba i riječni turizam, te vidove zaštite voda i vodnog ekosustava.
Aktivnosti na provedbi Sporazuma u potpunosti su usuglašene sa relevantnim direktivama Europske unije i konvencijama UNECE-a, kao i sa strategijom EU za podunavlje i Strategijom EU 2020.
Postojanje i rad Savske komisije pokazali su se kao uspješan način za osiguranje realizacije širokog spektra projekata u području voda, a za provedbu projekata, do sada je osigurano ukupno 12.5 mil eura, od čega 16 posto iz kontribucija država članica, a 84 posto iz vanjskih izvora financiranja.
Danas, nakon deset godina od potpisivanja Okvirnog sporazuma, nova Strategija provedbe Okvirnog sporazuma i prateći Akcijski plan za razdoblje od 2011. do 2015. godine, predviđaju konkretne korake za prevladavanje prepreka poput manjka ljudskih i financijskih resursa država članica, osiguranje sredstava za provedbu prioritetnih projekata, manjka prikladnih institucionalnih struktura, te u pojedinim državama nedovoljna usklađenost zakonodavstva s pravnom stečevinom EU.