Ministar Butković na TEN-T Danima: Veća ulaganja u dekarbonizaciju i digitalizaciju, a ne samo u klasičnu prometnu infrastrukturu
Ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković u službenom je posjetu Ljubljani gdje sudjeluje na „TEN-T Danima“, a koji se u organizaciji Europske komisije i Povjerenice Europske komisije za promet Violete Bulc, održavaju u Ljubljani od 25. do 27. travnja.
Povjerenica Violeta Bulc pozvala je ministre prometa država EU kako bi se otvorila rasprava o ulaganjima na Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) i njihovom doprinosu pametnoj, održivoj i sigurnoj mobilnosti, ali i o financiranju prometne infrastrukture kroz budući višegodišnji financijski okvir EU za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Ministri država članica održali su kratke intervencije na ovu temu u okviru Interinstitucionalnog sastanka, a prilikom čega se i ministar Oleg Butković osvrnuo na budućnost financiranja prometne infrastrukture te važnost povezivanja i dovršetak TEN-T mreže, kao jednu od najambicioznijih politika EU.
“Kao najnovijoj državi članici, Republici Hrvatskoj potrebna je snažna i kontinuirana podrška iz proračuna EU, slijedom čega Hrvatska ulaže značajne napore u provedbi i planiranju, a pozitivni koraci i rezultati već su vidljivi.”, rekao je ministar Butković, imajući na umu da je Hrvatska do sada ugovorila 32 projekta u vrijednosti većoj od 3 milijarde kuna samo iz CEF-a, odnosno Instrumenta za povezivanje Europe.
U tom smislu, Hrvatske je potpuno svjesna da svaka država članica mora promijeniti pristup i razmišljanje te se uključiti u planiranje i ulaganja u dekarbonizaciju i digitalizaciju, kao i siguran transport, a ne samo klasične investicije u infrastrukturu, poput cesta i željeznica.
“Danas se u nekim slučajevima mnogo više može učiniti pomoću korištenja inovativnih tehnologija nego klasičnom infrastrukturom.”, pojasnio je ministar Butković.
U tom pogledu, u budućim mogućnostima financiranja, Komisija bi trebala nastaviti napore i povećati fokus na projekte dodane vrijednosti EU koji mogu kombinirati komunikacijske tehnologije, energiju i transport u kohezivnu transportnu politiku.
“Jedno od područja u kojima bi to trebalo dodatno poduprijeti jest mogućnost financiranja brzih punionica za električna vozila na cestama osnovne mreže, gradskih čvorova, osnovnih zračnih luka itd. Korištenje kohezijske omotnice CEF-a trebalo bi gledati multisektorski i ono što je ključno, uz koordinaciju država članica koje se suočavaju sa sličnim izazovima.”, pojasnio je u u svom osvrtu ministar Butković te dodao kako se snažno zalažemo za to da za novo financijsko razdoblje bude osiguran nastavak stopa sufinanciranja do 85% za kohezijske države, posebice za financiranje projekata visoke dodane vrijednosti EU, iz CEF-a.
“Što se tiče instrumenata financiranja, Hrvatska bi još jednom htjela naglasiti da u potpunosti podržavamo nastavak CEF instrumenta kao jednog od najuspješnijih programa u povijesti EU. U sektoru prometa CEF je vrlo dobro prihvaćen, a to se pokazuje sve većim povećanjem broja projekata koji se šalju na pozive. Daljnji koraci trebali bi biti povećanje svijesti o financiranju CEF-a, te još jače razvijanje podrške kroz dijeljenje znanja i mehanizama savjetovanja prema korisnicima. Treba dodatno podržati nastavak inovativnog pristupa kroz CEF BLENDING kako bi se povećala mogućnost korištenja privatnih sredstava u EU projektima.”, rekao je ministar Butković i istaknuo kako sve navedene aktivnosti treba sagledavati kroz nužno pojednostavljenje procesa donošenja odluka i korištenje pristupa u kojem se korisnik stavlja na prvo mjesto s ciljem lakše provedbe te time doprinosi postizanju boljih rezultata, kako za apsorpciju CEF-a tako i za potrebe država članica.
Podsjetimo, Hrvatska se nalazi na dva koridora TEN-T Osnove mreže – Mediteranskom i Rajna-Dunav koridoru, a zahvaljujući čemu ima mogućnost bespovratnim sredstvima financirati prometne projekte na tim pravcima. Jedan o Instrumenta koji Hrvatska uspješno koristi u sektoru prometa je CEF – Instrument za povezivanje Europe, a kroz koji je na tri dosadašnja Poziva uspješno prijavila i ugovorila 32 projekta u različitim sektorima prometa, od željeznice i lučke infrastrukture do komunikacijskih sustava u cestovnom i zračnom prometu te unutarnje plovidbe, u vrijednosti većoj od 3 milijarde kuna.
Na TEN-T Danima najavljeno je kako će slijedeći CEF poziv za prijavu projekata biti objavljen 16. svibnja ove godine, a na raspolaganju će biti 450 milijuna eura za prometne projekte koji će biti usmjereni na sigurnost cestovnog prometa, multimodalnost i digitalizaciju.
U Ljubljani je Povjerenica Europske komisije Violeta Bulc najavila i kako će Hrvatska biti domaćin slijedećih TEN-T Dana koji će se održati u prvoj polovini 2020. godine, a kada će Hrvatska također predsjedati Vijećem EU.
Povjerenica Violeta Bulc pozvala je ministre prometa država EU kako bi se otvorila rasprava o ulaganjima na Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) i njihovom doprinosu pametnoj, održivoj i sigurnoj mobilnosti, ali i o financiranju prometne infrastrukture kroz budući višegodišnji financijski okvir EU za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Ministri država članica održali su kratke intervencije na ovu temu u okviru Interinstitucionalnog sastanka, a prilikom čega se i ministar Oleg Butković osvrnuo na budućnost financiranja prometne infrastrukture te važnost povezivanja i dovršetak TEN-T mreže, kao jednu od najambicioznijih politika EU.
“Kao najnovijoj državi članici, Republici Hrvatskoj potrebna je snažna i kontinuirana podrška iz proračuna EU, slijedom čega Hrvatska ulaže značajne napore u provedbi i planiranju, a pozitivni koraci i rezultati već su vidljivi.”, rekao je ministar Butković, imajući na umu da je Hrvatska do sada ugovorila 32 projekta u vrijednosti većoj od 3 milijarde kuna samo iz CEF-a, odnosno Instrumenta za povezivanje Europe.
U tom smislu, Hrvatske je potpuno svjesna da svaka država članica mora promijeniti pristup i razmišljanje te se uključiti u planiranje i ulaganja u dekarbonizaciju i digitalizaciju, kao i siguran transport, a ne samo klasične investicije u infrastrukturu, poput cesta i željeznica.
“Danas se u nekim slučajevima mnogo više može učiniti pomoću korištenja inovativnih tehnologija nego klasičnom infrastrukturom.”, pojasnio je ministar Butković.
U tom pogledu, u budućim mogućnostima financiranja, Komisija bi trebala nastaviti napore i povećati fokus na projekte dodane vrijednosti EU koji mogu kombinirati komunikacijske tehnologije, energiju i transport u kohezivnu transportnu politiku.
“Jedno od područja u kojima bi to trebalo dodatno poduprijeti jest mogućnost financiranja brzih punionica za električna vozila na cestama osnovne mreže, gradskih čvorova, osnovnih zračnih luka itd. Korištenje kohezijske omotnice CEF-a trebalo bi gledati multisektorski i ono što je ključno, uz koordinaciju država članica koje se suočavaju sa sličnim izazovima.”, pojasnio je u u svom osvrtu ministar Butković te dodao kako se snažno zalažemo za to da za novo financijsko razdoblje bude osiguran nastavak stopa sufinanciranja do 85% za kohezijske države, posebice za financiranje projekata visoke dodane vrijednosti EU, iz CEF-a.
“Što se tiče instrumenata financiranja, Hrvatska bi još jednom htjela naglasiti da u potpunosti podržavamo nastavak CEF instrumenta kao jednog od najuspješnijih programa u povijesti EU. U sektoru prometa CEF je vrlo dobro prihvaćen, a to se pokazuje sve većim povećanjem broja projekata koji se šalju na pozive. Daljnji koraci trebali bi biti povećanje svijesti o financiranju CEF-a, te još jače razvijanje podrške kroz dijeljenje znanja i mehanizama savjetovanja prema korisnicima. Treba dodatno podržati nastavak inovativnog pristupa kroz CEF BLENDING kako bi se povećala mogućnost korištenja privatnih sredstava u EU projektima.”, rekao je ministar Butković i istaknuo kako sve navedene aktivnosti treba sagledavati kroz nužno pojednostavljenje procesa donošenja odluka i korištenje pristupa u kojem se korisnik stavlja na prvo mjesto s ciljem lakše provedbe te time doprinosi postizanju boljih rezultata, kako za apsorpciju CEF-a tako i za potrebe država članica.
Podsjetimo, Hrvatska se nalazi na dva koridora TEN-T Osnove mreže – Mediteranskom i Rajna-Dunav koridoru, a zahvaljujući čemu ima mogućnost bespovratnim sredstvima financirati prometne projekte na tim pravcima. Jedan o Instrumenta koji Hrvatska uspješno koristi u sektoru prometa je CEF – Instrument za povezivanje Europe, a kroz koji je na tri dosadašnja Poziva uspješno prijavila i ugovorila 32 projekta u različitim sektorima prometa, od željeznice i lučke infrastrukture do komunikacijskih sustava u cestovnom i zračnom prometu te unutarnje plovidbe, u vrijednosti većoj od 3 milijarde kuna.
Na TEN-T Danima najavljeno je kako će slijedeći CEF poziv za prijavu projekata biti objavljen 16. svibnja ove godine, a na raspolaganju će biti 450 milijuna eura za prometne projekte koji će biti usmjereni na sigurnost cestovnog prometa, multimodalnost i digitalizaciju.
U Ljubljani je Povjerenica Europske komisije Violeta Bulc najavila i kako će Hrvatska biti domaćin slijedećih TEN-T Dana koji će se održati u prvoj polovini 2020. godine, a kada će Hrvatska također predsjedati Vijećem EU.