Pet javnih poduzeća potpisalo s OiV-om ugovore o objedinjavanju svjetlovodne infrastrukture

Photo PO-UG-012_NSL.jpg
Predsjednici uprava pet trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu danas su s tvrtkom Odašiljači i veze (OiV) potpisali ugovor na temelju kojeg objedinjuju viškove svoje svjetlovodne infrastrukture kako bi brzi širokopojasni internet učinili dostupnim na cijelom području Hrvatske. Ugovore je sa strane OiV-a potpisao predsjednik Uprave Aleksandar Golub i članica Uprave Vlatka Dokoza, a sa strane trgovačkih društava ugovore su potpisali predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Edo Kos, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Davor Mihovilić, direktor Autoceste Rijeka-Zagreb Josip Šala, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić i predsjednik Uprave Jadranskog naftovoda Dragan Kovačević. Ugovore će za nekoliko dana također potpisati predsjednici uprava trgovačkih društava Plinacro i HEP – Telekomunikacije.

Potpisivanju ugovora prisustvovali su ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku i digitalni šampion Darko Parić te mnogi stručnjaci iz područja elektroničkih komunikacija.

„Sretan sam što je nakon desetak godina, koliko se već radi na realizaciji ideje objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture javnih tvrtki, došlo do ovog dana potpisivanja ugovora. Do sada su postojala dva bezuspješna pokušaja u prethodnim strukturama vlasti da se ovaj projekt napravi. Zahvaljujući velikoj političkoj volji Ministarstva pomorstva prometa i infrastrukture i Vlade RH ovaj je Projekt krenuo u život. Od danas OiV preuzima posao i vjerujem uspješno će voditi ovaj posao na korist svima nama“, naglasio je Darko Parić, kojem je s današnjim danom od potpisa ugovora prestao posao ovlaštene osobe za nadzor i provedbu ovoga Projekta.

Ministar Hajdaš Dončić izrazio je zahvalnost trgovačkom društvu Odašiljači i veze što su preuzeli jednu vrlo odgovornu društvenu ulogu koja bi trebala smanjiti cijenu telekomunikacijskih usluga i ono što je u konačnici najvažnije, učiniti širokopojasni Internet dostupnijim nego što je dostupan sada: „Od realizacije ovog Projekta svi će imati koristi. Javna poduzećima koja viškove svoje optičke mreže stavlja na tržište, poduzetnici i lokalna zajednica, kojima ta mreža postaje dostupna za korištenje i razvijanje novih poslova, ali i za projekte razvoja telekomunikacijskih usluga koje mogu sufinancirati iz fondova EU,  te građani kojima bi usluga brzog interneta u skoroj budućnosti trebala biti ne samo dostupna, nego i dana pod povoljnijim uvjetima, jer je za očekivati da će ovako objedinjena svjetlovodna infrastruktura potaknuti i zdravu konkurenciju među telekom operaterima“, podvukao je ministar Hajdaš Dončić.

Predsjednik Uprave OiV-a Aleksandar Golub u svom je uvodnom govoru istaknuo kako provedba ovoga Projekta nema za cilj stvaranje državnog operatora niti izravno pružanje telekomunikacijskih usluga krajnjim korisnicima, jer OiV to neće raditi. “Krajnju uslugu pružat će telekom operatori koji će unajmljivati svjetlovodnu mrežu za njima interesantno područje. Izravne koristi od projekta imat će naravno i javna trgovačka društva kojima će pripasti 50 posto prihoda ostvarenog na njihovoj infrastrukturi, a svi dodatni troškovi kao i povrat pripadnog dijela ulaganja tih poduzeća u svjetlovodnu infrastrukturu će biti pokriveni iz toga prihoda. S obzirom da se radi samo o korištenju dijela viška svjetlovodne infrastrukture, javna trgovačka društva će veći dio infrastrukture nastaviti koristiti za svoje potrebe kao i do sada, bez ikakve promjene u načinu korištenja, bez promjene vlasničkih i drugih prava. Jednako tako, ona će nastaviti s ulaganjima u svoju infrastrukturu.

Već od danas sva Projektom obuhvaćena infrastruktura je u ponudi na tržištu svima pod jednakim uvjetima, na veleprodajnoj razini. Integracijom infrastrukture u jedinstvenu mrežu, za što će trebati određeno vrijeme, godina - dvije, ponuda će se dodatno proširiti na niz naselja u kojima danas nema širokopojasnog pristupa internetu. Bitno je napomenuti da će OiV cjelokupnu dobit Projekta objedinjavanja uložiti u izgradnju nove širokopojasne infrastrukture na područjima na kojima ne postoji dostatan komercijalni interes, i to je zapravo najveći razlog pokretanja ovog Projekta - pružanje mogućnosti brzog pristupa internetu u ruralnim i slabije razvijenim područjima. Što se tiče održavanja objedinjene infrastrukture bitno je napomenuti da se OiV ovim ugovorom obvezuje iz svojeg dijela prihoda održavati dio infrastrukture koji se koristi kroz Projekt objedinjavanja. Time je osigurana kontinuirana skrb o infrastrukturi, koja će i nakon 30 godina biti uporabljiva. Nakon prestanka važenja ovog ugovora, za 30 godina, infrastruktura se mora prepustiti nazad javnim trgovačkim društvima. OiV će pri sklapanju ugovora s telekom operatorima voditi računa da taj rok ne bude upitan.

Neizravno pak, najveću korist od Projekta će imati građani i poduzetnici, tako što će infrastruktura nove generacije postati dostupnija na širem području Hrvatske, a ne samo u velikim gradovima, i po prihvatljivim uvjetima za telekom operatore, koji će onda građanima moći ponuditi brzi internet po povoljnijim uvjetima i time omogućiti kvalitetan pristup uslugama modernog doba. U konačnici ovaj će Projekt potaknuti i tržišnu konkurentnost jer je za očekivati da će usluge elektroničkih komunikacija ne samo biti dostupnije nego i jeftinije.

Odlukom Vlade iz travnja prošle godine, OiV je određen nositeljem operativne provedbe objedinjavanja viška svjetlovodne infrastrukture javnih trgovačkih društava. Riječ je o infrastrukturi koju su javna trgovačka društva izgradila za potrebe nadzora i upravljanja sustavima cesta i autocesta, željeznica, naftovoda, plinovoda, energetskog te telekomunikacijskog sustava, a u ukupnoj duljini od osam tisuća kilometara proteže se cijelim teritorijem Republike Hrvatske. Budući javna trgovačka društva za svoje potrebe ne iskorištavaju puni kapacitet svjetlovodne infrastrukture ovaj Projekt će omogućiti da viškove objedine i svima daju na korištenje pod jednakim uvjetima i prema načelu otvorenog pristupa mreži.

 
FOTOGALERIJA