Održana Opća sjednica Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta
U Ministarstvu je pod predsjedanjem prof. dr. sc. Hrvoja Baričevića održana Opća sjednica Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta.
Na Skupštini su analizirane aktivnosti koje su obilježile rad Komore u proteklome mandatnom razdoblju.
Tako je nakon desetgodišnjeg djelovanja Komore status ovlaštenog inženjera s položenim stručnim ispitom steklo 246 pristupnika u pet strukovnih razreda.
Razdoblje su obilježile i inicijative te aktivnosti za izmjenu i dopunu zakonskih akata kojima se verificira rad ovlaštenih inženjera prometa te afirmira njihov rad usklađivanjem s direktivom Europskog parlamenta i vijeća 2005/36/EZ.
Spomenuta je i proaktivna uloga koju je od samoga početka Komora imala vezano za primjenu Pravilnika o reviziji cestovne sigurnosti i osposobljavanju revizora cestovne sigurnosti (čl. 70 Zakona o cestama, NN 84/2011) izrazito bitnog instrumenta prometne sigurnosti, prihvaćenog od strane Europskog parlamenta i Vijeća Europe, te je slijedom redovne procedure nakon svih obavljenih predradnji dobila suglasnost za poslove osposobljavanja.
Komora je aktivno sudjelovala i u radu Sektorskog vijeća za Promet i logistiku (XI), kod izrade Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO).
Nadalje, u suradnji s Hrvatskim inženjerskim savezom (HIS) Komora je utjecala na harmonizaciju inženjerske struke i reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj vodeći se činjenicom da sve više tvrtki i institucija u natječajnoj dokumentaciji predviđaju verificirani status ovlaštenog inženjera s položenim stručnim ispitom iz područja tehnologije prometa i transporta. Isto se uglavnom odnosi na cestovni i željeznički strukovni razred, posebno u području projektiranja infrastrukture. Logistička, odnosno prijevoznička djelatnost pritom još uvijek nije saživjela u percepciji realnog sektora, te je potrebno uložiti maksimalne napore za izmjenu legislative kojom se favorizira javno ovlaštenje kao garancija kvalitete izvršenih poslova.
Članstvo u Hrvatskoj komori inženjera tehnologije prometa i transporta pritom treba promatrati u širem kontekstu, kao statusnu referencu u obrani digniteta prometne struke, što pored potpore članstva Komore uključuje i podršku resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te udruge AMAC-FSC.
Na Skupštini su analizirane aktivnosti koje su obilježile rad Komore u proteklome mandatnom razdoblju.
Tako je nakon desetgodišnjeg djelovanja Komore status ovlaštenog inženjera s položenim stručnim ispitom steklo 246 pristupnika u pet strukovnih razreda.
Razdoblje su obilježile i inicijative te aktivnosti za izmjenu i dopunu zakonskih akata kojima se verificira rad ovlaštenih inženjera prometa te afirmira njihov rad usklađivanjem s direktivom Europskog parlamenta i vijeća 2005/36/EZ.
Spomenuta je i proaktivna uloga koju je od samoga početka Komora imala vezano za primjenu Pravilnika o reviziji cestovne sigurnosti i osposobljavanju revizora cestovne sigurnosti (čl. 70 Zakona o cestama, NN 84/2011) izrazito bitnog instrumenta prometne sigurnosti, prihvaćenog od strane Europskog parlamenta i Vijeća Europe, te je slijedom redovne procedure nakon svih obavljenih predradnji dobila suglasnost za poslove osposobljavanja.
Komora je aktivno sudjelovala i u radu Sektorskog vijeća za Promet i logistiku (XI), kod izrade Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO).
Nadalje, u suradnji s Hrvatskim inženjerskim savezom (HIS) Komora je utjecala na harmonizaciju inženjerske struke i reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj vodeći se činjenicom da sve više tvrtki i institucija u natječajnoj dokumentaciji predviđaju verificirani status ovlaštenog inženjera s položenim stručnim ispitom iz područja tehnologije prometa i transporta. Isto se uglavnom odnosi na cestovni i željeznički strukovni razred, posebno u području projektiranja infrastrukture. Logistička, odnosno prijevoznička djelatnost pritom još uvijek nije saživjela u percepciji realnog sektora, te je potrebno uložiti maksimalne napore za izmjenu legislative kojom se favorizira javno ovlaštenje kao garancija kvalitete izvršenih poslova.
Članstvo u Hrvatskoj komori inženjera tehnologije prometa i transporta pritom treba promatrati u širem kontekstu, kao statusnu referencu u obrani digniteta prometne struke, što pored potpore članstva Komore uključuje i podršku resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te udruge AMAC-FSC.