Poštanska marka za najljepše doba godine
Božić povezujemo s mnogim simbolima, poput zvijezde repatice, koja je bila motiv prošlogodišnje božićne poštanske marke Republike Hrvatske, ili ukrasa kojima kitimo bor. Jedan takav starinski ukras motiv je prigodne poštanske marke koju će Hrvatska pošta pustiti u optjecaj 27. studenog.
Podrijetlo svima dragog običaja kićenja bora negdje je u sjevernoj Europi – spominje se da je bor prvi put okićen u Letoniji oko 1500. godine. Njegov „nakit“ najprije su bili plodovi, poput jabuka, oraha ili lješnjaka, najprije prirodni, a potom i pozlaćeni, kao i slatkiši, a kod nas su se borovi kitili i licitarskim ukrasima. Plodovi prirode poslije su se počeli izrađivati od stakla, stilizirani u danas najpoznatiji oblik – kuglice. Stakleni nakit razvio se s vremenom do najnevjerojatnijih oblika, a njegovo zlatno doba jest druga polovina 19. i početak 20. stoljeća. Budući da je taj nakit veoma krhak, stare kuglice (odnosno najrazličitiji stakleni oblici) danas su vrlo rijetke te su, poput poštanskih maraka, predmet strastvenog sakupljanja i visokih cijena.
U obilju europskoga povijesnog božićnog nakita najzanimljiviji i najtraženiji potječe iz mjesta Sebnitz u njemačkoj pokrajini Saskoj. Od 1880-ih godina ondje su brojne obitelji filigranskom preciznošću izrađivale najraznolikije predmete od svih mogućih materijala – male voštane likove Isusa, anđela, djece, ptica, putnika, a svi u malim kolijevkama, lađama, kočijama, cepelinima, prvim zrakoplovima, automobilima. U Hrvatskoj je nasreću sačuvano dosta starinskoga božićnog nakita, poput kočije koju ova marka šalje na put u svijet.
Prigodna poštanska marka Božić 2013. ima nominalnu vrijednost 3,10 kuna, a njezin autor je Danijel Popović, dizajner iz Zagreba. Naklada maraka iznosi milijun primjeraka (700 000 primjeraka u arcima od 20 maraka i 30 000 samoljepljivih karneta od po 10 maraka). Hrvatska pošta izdat će i čestitke s otisnutom markom te prigodne omotnice prvog dana (FDC). Žig prvog dana bit će u uporabi 27. i 28. studenog u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13.
Podrijetlo svima dragog običaja kićenja bora negdje je u sjevernoj Europi – spominje se da je bor prvi put okićen u Letoniji oko 1500. godine. Njegov „nakit“ najprije su bili plodovi, poput jabuka, oraha ili lješnjaka, najprije prirodni, a potom i pozlaćeni, kao i slatkiši, a kod nas su se borovi kitili i licitarskim ukrasima. Plodovi prirode poslije su se počeli izrađivati od stakla, stilizirani u danas najpoznatiji oblik – kuglice. Stakleni nakit razvio se s vremenom do najnevjerojatnijih oblika, a njegovo zlatno doba jest druga polovina 19. i početak 20. stoljeća. Budući da je taj nakit veoma krhak, stare kuglice (odnosno najrazličitiji stakleni oblici) danas su vrlo rijetke te su, poput poštanskih maraka, predmet strastvenog sakupljanja i visokih cijena.
U obilju europskoga povijesnog božićnog nakita najzanimljiviji i najtraženiji potječe iz mjesta Sebnitz u njemačkoj pokrajini Saskoj. Od 1880-ih godina ondje su brojne obitelji filigranskom preciznošću izrađivale najraznolikije predmete od svih mogućih materijala – male voštane likove Isusa, anđela, djece, ptica, putnika, a svi u malim kolijevkama, lađama, kočijama, cepelinima, prvim zrakoplovima, automobilima. U Hrvatskoj je nasreću sačuvano dosta starinskoga božićnog nakita, poput kočije koju ova marka šalje na put u svijet.
Prigodna poštanska marka Božić 2013. ima nominalnu vrijednost 3,10 kuna, a njezin autor je Danijel Popović, dizajner iz Zagreba. Naklada maraka iznosi milijun primjeraka (700 000 primjeraka u arcima od 20 maraka i 30 000 samoljepljivih karneta od po 10 maraka). Hrvatska pošta izdat će i čestitke s otisnutom markom te prigodne omotnice prvog dana (FDC). Žig prvog dana bit će u uporabi 27. i 28. studenog u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13.