TEN-T Day u Briselu: Hrvatska pozicionira pravce u Transeuropskoj prometnoj mreži

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić sudjelova je danas u Briselu na konferenciji TEN-T Day, na kojoj se raspravljalo o izmjenama uredbe europske prometne mreže i uredbe  o financiranju europske prometne mreže.

U prvom je dijelu konferencije pod nazivom „Nova pravila za europske prometne infrastrukture: TEN-T smjernice i povezivanje Europe“ ministar Hajdaš Dončić predočio dosadašnju usuglašenost Hrvatske s EU u osnovnoj mreži, te istaknuo koji se prometni pravci razmatraju za uvođenje u osnovnu mrežu o čemu Hrvatska kroz bilateralne i multilateralne sastanke, i na stručnoj i na političkoj razini, proteklih mjeseci vodi razgovore s njoj susjednim zemljama.

„Svi znamo da je u tijeku revizija Transeuropske prometne mreže što je važan proces koji će značajno oblikovati budućnost Europskog prometnog sustava u narednim desetljećima. Budući će Hrvatska iduće godine dosegnuti status punopravnog članstva u Europskoj uniji naš je prioritet u potpunosti biti uključeni u finalizaciju tog procesa. Osnovna mreža je usklađena s Europskom unijom tijekom procesa pregovora. Neki još uvijek ostaju da se definiraju u razgovorima s nama susjednim zemljama.

U posljednjih nekoliko mjeseci održali smo bilateralne i multilateralne sastanke na stručnim, ali i na političkim razinama, kako bismo dobili potporu za hrvatske prijedloge o osnovnim koridorima. Zadovoljan sam dosadašnjim dostignućima u ovom području. Bili smo podržani u naporima od strane Europske komisije i vjerujemo da ćemo je imati i u budućnosti“, naglasio je ministar Hajdaš Dončić.

Koncept uvođenja osnovne mreže u kratkom će razdoblju omogućiti zatvaranje mnogih praznina i i uskih grla u postojećim europskim prometnim vezama. Istodobno, to će prometno povezati Europu prema razvijenim gospodarstvima izvan europskog prostora. Hrvatski teritorij u Transeuropskoj prometnoj mreži predstavlja zasigurno jedan od načina da se ojačaju te veze. S druge strane, koncept sveobuhvatne mreže omogućit će nove i učinkovitije veze na duge staze, posebice u razdjelnom teretnom prometu, tako važnom zbog ekonomskih tokova, te putničkog prometa bitnom za socijalnu koheziju ukupnog europskog teritorija.

„U skladu s tim, kao punopravne članice Europske unije jedan od hrvatskih uloga bit će da doprinese koheziji i stabilizaciji u regiji jugoistočne Europe. U konstruktivnoj suradnji sa svojim europskim susjedima, Hrvatska želi služiti kao most za dovođenje europskih vrijednosti bliže regije jugoistočne Europe. Vjerujemo da razvoj prometnih sustava pridonosi razvoju i dobrobiti, a time i političkoj stabilnost u cijeloj regiji.

Definiranje Transeuropske prometne mreže u Hrvatskoj se temelji na međunarodnoj suradnji, počevši od Paneuropskih transportnih konferencija u 1990.

Prema definiciji prioriteta i buduće Transeuropske mreže u Hrvatskoj, svi građevinski napori i buduće planiranje se usredotočilo na segmente nekoliko koridora, Vb: Rijeka-Zagreb-Budimpešta, Vc: Ploče-Sarajevo-Osijek-Budimpešta, X: Salzburg-Villach-Ljubljana-Zagreb-Beograd-Skopje-Solun, Xa: Graz-Maribor-Zagreb i VII: Dunav. Nakon izgradnje većine tih cestovnih veza u narednom razdoblju usredotočit ćemo pažnju na razvoj infrastrukture željeznice i unutarnje plovidbe“, najavio je ministar Hajdaš Dončić.

U prvom su dijelu konferencije sudjelovali i pomoćnik ministra za infrastrukturu Oliver Kumrić, Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije, Brian Simpson, član Europskog parlamenta, Efthemios Flourentzo, ministar komunikacija i rada iz Cipra.