Predstavnici Ministarstva sudjelovali na okruglom stolu o javnom gradskom prometu Grada Zagreba
Predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture - Uprave za prometnu infrastrukturu i fondove EU sudjelovali su na okruglom stolu pod nazivom „Javni gradski promet Grada Zagreba i okruženja“, koji se u organizaciji Sekcije za prometne sustave Hrvatskog društva za komunikacije, računarstvo, elektroniku, mjerenja i automatiku (KoREMA) održao u srijedu, 24. rujna u prostorijama Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
Olja Budisavljević i Petra Grgasović iz Uprave za prometnu infrastrukturu i fondove EU, Sektora za fondove EU govorile su o ulozi koju Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture ima u razvoju sektora javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti te o podršci koju Ministarstvo daje tom novom, po prvi puta uvedenom sektoru gradske, prigradske i regionalne mobilnosti.
Stoga je poseban naglasak stavljen na Strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske koja je po prvi puta, uz pet tradicionalnih uvela i novi sektor javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti te definirala pet funkconalnih regija koje su temeljene i promatrane na osnovu prometne potražnje, a ne administrativnih granica.
Upravo će tih pet funkcionalnih regija biti temelj da jedinice lokalne i regionalne samouprave, u čijoj su nadležnosti projekti koji se odnose na razvoj javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti, i to u suradnji na svim razinama, prijavljuju projekte poput integriranog javnog prijevoza putnika, inteligentnih prometnih sustava (ITS) i sl.
Dobar primjer takvih projekata su, iako još u fazi pripreme za sufinanciranje iz fondova EU, projekti: Integriranog javnog prijevoza Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko – zagorske županije, Projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta na području regije sjeverne Hrvatske (Varaždinska, Međimurska, Koprivničko – križevačka županija), Projekt "Prometni sustav Grada Zadra: Inteligentni prometni sustav (ITS) i rekonstrukcija prometnica u Gradu Zadru„, Razvoj riječke i dubrovačke regije.
Kao glavni prioriteti sektora javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti u Strategiji je definirano uvođenje integriranih prometnih sustava u većim gradovima i njihovim predgrađima i/ili regionalnim područjima; razvoj mjera za povećanje udjela javnog prijevoza i vidova prijevoza s nultom stopom emisije plinova kao što su „Park and Ride“ postrojenja, ograničenja za individualni prijevoz u središtima gradova, davanje prednosti javnom prijevozu posredstvom inteligentnih transportnih sustava te povećanje održivosti sustava reorganizacijom sektora, uvođenjem Ugovora o javnim uslugama u skladu s Uredbom (EK) br. 1370/2007, unapređenje učinkovitosti sustava održavanja, smanjenje utjecaja na okoliš i uvođenje mjera za povećanje sigurnosti sustava.
Uloga Ministarstva u ovom prometnom sektoru je koordinativna i zakonodavna, i to na način da zakonodavstvom regulira i potiče javni prijevoz putnika te podupire i strateškim dokumentom osigurava podlogu za EU sufinanciranje projekata iz ovog sektora, u domeni lokalne i regionalne samouprave. Tako su primjerice, uz Strategiju prometnog razvoja RH, u izradi i Zakon o integriranom javnom prijevozu te Strategija regionalnog razvoja RH, koja je u nadležnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU.
Uz predstavnike Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture na okruglom stolu sudjelovali su i predstavnici Fakulteta prometnih znanosti, Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Infrastrukture.
Tako su Marijan Ključarić i Krunoslav Tepeš iz Grada Zagreba, čiji je javni prijevoz bio tema današnjeg okruglog stola, govorili o planiranju održive mobilnosti u Gradu Zagrebu te predstavili aktualne i buduće prometne projekte i programe Grada Zagreba i šireg gradskog područja. Bilo je govora o projektu Intermodalnog terminala Sava sjever, Željezničkoj postaji Remetinec i CH4Challange koje planiraju sufinancirati iz fondova EU te o projektima održive mobilnosti poput projekata Biciklom u garažu, Parkirališta za hibridna vozila, Sustav javnih bicikala, postavljanja brojača bicikala i proširenja pješačkih zona.
Ivica Škrtić iz HŽ Putničkog prijevoza predstavio je projekt Integriranog javnog prijevoza putnika Grada Zagreba – Željeznički podsustav, a Dražen Vinšćak iz HŽ Infrastrukture ulogu željezničke infrastrukture u javnom gradskom i prigradskom prometu Grada Zagreba i okruženja, koji je ovim putem naveo i neke od projekata koje HŽ Infrastruktura priprema iz fondova EU, ali i iz vlastitog proračuna. Rekonstrukcija signalno-sigurnosnih uređaja na Zagreb Glavnom kolodvoru završena 2013. godine i vrijedna 11,4 milijuna eura, obnova dionice Zagreb Klara-Zagreb GK duljine 6,5 km i vrijednosti 66 milijuna kuna te obnova dionice Zagreb Borongaj-Dugo Selo, vrijednosti 250 milijuna kuna čiji se završetak planira ove godine, samo su neki od projekata. U planu su još i dodatna dva kolosijeka od Savskog Marofa do Dugog Sela, izgradnja novih stajališta i teretne obilaznice te denivelacija željezničke pruge na užem području grada Zagreba i povezivanje Zračne luke Zagreb željezničkom infrastrukturom od kolodvora Velika Gorica do terminala Zračne luke Zagreb sa mogućim spojem sa Zagreb Glavni kolodvor preko Domovinskog mosta.
Europska Komisija veliki naglasak stavlja upravo na projekte javnog gradskog i prigradskog prometa budući je promicanje integriranih politika, usmjerenost na građane, zeleni gradski prijevoz, osnaživanje financiranja, dijeljenje iskustva i znanja, optimizacija urbane mobilnosti dio prometne poltike EU. Stoga će tijekom ove godine uspostaviti Europsku platformu za planove održive gradske mobilnosti radi usklađivanja suradnje na razini EU-a pri daljnjem unapređenju koncepta i alata. Također će podupirati nacionalna, regionalna i lokalna tijela u razvoju i provedbi planova održive gradske mobilnosti, između ostalog i financijskim instrumentima.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture još u travnju ove godine objavilo je Poziv za iskaz interesa za sufinanciranje pripreme projekata održive gradske i prigradske mobilnosti u 2014. godini prema Operativnom programu promet 2007.-2013., kako bi detektirali projekte i interes lokalne i regionalne samouprave te nakon održalo radionicu o pripremi projekata u području održive urbane mobilnosti, a poziv za pripremu projekata iz područja integriranog prometa i održive regionalne/urbane mobilnosti, bit će objavljen do kraja rujna.
PRILOG:
PREZENTACIJA - Uloga i podrška Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture u razvoju javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti (.ppt)
Olja Budisavljević i Petra Grgasović iz Uprave za prometnu infrastrukturu i fondove EU, Sektora za fondove EU govorile su o ulozi koju Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture ima u razvoju sektora javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti te o podršci koju Ministarstvo daje tom novom, po prvi puta uvedenom sektoru gradske, prigradske i regionalne mobilnosti.
Stoga je poseban naglasak stavljen na Strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske koja je po prvi puta, uz pet tradicionalnih uvela i novi sektor javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti te definirala pet funkconalnih regija koje su temeljene i promatrane na osnovu prometne potražnje, a ne administrativnih granica.
Upravo će tih pet funkcionalnih regija biti temelj da jedinice lokalne i regionalne samouprave, u čijoj su nadležnosti projekti koji se odnose na razvoj javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti, i to u suradnji na svim razinama, prijavljuju projekte poput integriranog javnog prijevoza putnika, inteligentnih prometnih sustava (ITS) i sl.
Dobar primjer takvih projekata su, iako još u fazi pripreme za sufinanciranje iz fondova EU, projekti: Integriranog javnog prijevoza Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko – zagorske županije, Projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta na području regije sjeverne Hrvatske (Varaždinska, Međimurska, Koprivničko – križevačka županija), Projekt "Prometni sustav Grada Zadra: Inteligentni prometni sustav (ITS) i rekonstrukcija prometnica u Gradu Zadru„, Razvoj riječke i dubrovačke regije.
Kao glavni prioriteti sektora javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti u Strategiji je definirano uvođenje integriranih prometnih sustava u većim gradovima i njihovim predgrađima i/ili regionalnim područjima; razvoj mjera za povećanje udjela javnog prijevoza i vidova prijevoza s nultom stopom emisije plinova kao što su „Park and Ride“ postrojenja, ograničenja za individualni prijevoz u središtima gradova, davanje prednosti javnom prijevozu posredstvom inteligentnih transportnih sustava te povećanje održivosti sustava reorganizacijom sektora, uvođenjem Ugovora o javnim uslugama u skladu s Uredbom (EK) br. 1370/2007, unapređenje učinkovitosti sustava održavanja, smanjenje utjecaja na okoliš i uvođenje mjera za povećanje sigurnosti sustava.
Uloga Ministarstva u ovom prometnom sektoru je koordinativna i zakonodavna, i to na način da zakonodavstvom regulira i potiče javni prijevoz putnika te podupire i strateškim dokumentom osigurava podlogu za EU sufinanciranje projekata iz ovog sektora, u domeni lokalne i regionalne samouprave. Tako su primjerice, uz Strategiju prometnog razvoja RH, u izradi i Zakon o integriranom javnom prijevozu te Strategija regionalnog razvoja RH, koja je u nadležnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU.
Uz predstavnike Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture na okruglom stolu sudjelovali su i predstavnici Fakulteta prometnih znanosti, Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Infrastrukture.
Tako su Marijan Ključarić i Krunoslav Tepeš iz Grada Zagreba, čiji je javni prijevoz bio tema današnjeg okruglog stola, govorili o planiranju održive mobilnosti u Gradu Zagrebu te predstavili aktualne i buduće prometne projekte i programe Grada Zagreba i šireg gradskog područja. Bilo je govora o projektu Intermodalnog terminala Sava sjever, Željezničkoj postaji Remetinec i CH4Challange koje planiraju sufinancirati iz fondova EU te o projektima održive mobilnosti poput projekata Biciklom u garažu, Parkirališta za hibridna vozila, Sustav javnih bicikala, postavljanja brojača bicikala i proširenja pješačkih zona.
Ivica Škrtić iz HŽ Putničkog prijevoza predstavio je projekt Integriranog javnog prijevoza putnika Grada Zagreba – Željeznički podsustav, a Dražen Vinšćak iz HŽ Infrastrukture ulogu željezničke infrastrukture u javnom gradskom i prigradskom prometu Grada Zagreba i okruženja, koji je ovim putem naveo i neke od projekata koje HŽ Infrastruktura priprema iz fondova EU, ali i iz vlastitog proračuna. Rekonstrukcija signalno-sigurnosnih uređaja na Zagreb Glavnom kolodvoru završena 2013. godine i vrijedna 11,4 milijuna eura, obnova dionice Zagreb Klara-Zagreb GK duljine 6,5 km i vrijednosti 66 milijuna kuna te obnova dionice Zagreb Borongaj-Dugo Selo, vrijednosti 250 milijuna kuna čiji se završetak planira ove godine, samo su neki od projekata. U planu su još i dodatna dva kolosijeka od Savskog Marofa do Dugog Sela, izgradnja novih stajališta i teretne obilaznice te denivelacija željezničke pruge na užem području grada Zagreba i povezivanje Zračne luke Zagreb željezničkom infrastrukturom od kolodvora Velika Gorica do terminala Zračne luke Zagreb sa mogućim spojem sa Zagreb Glavni kolodvor preko Domovinskog mosta.
Europska Komisija veliki naglasak stavlja upravo na projekte javnog gradskog i prigradskog prometa budući je promicanje integriranih politika, usmjerenost na građane, zeleni gradski prijevoz, osnaživanje financiranja, dijeljenje iskustva i znanja, optimizacija urbane mobilnosti dio prometne poltike EU. Stoga će tijekom ove godine uspostaviti Europsku platformu za planove održive gradske mobilnosti radi usklađivanja suradnje na razini EU-a pri daljnjem unapređenju koncepta i alata. Također će podupirati nacionalna, regionalna i lokalna tijela u razvoju i provedbi planova održive gradske mobilnosti, između ostalog i financijskim instrumentima.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture još u travnju ove godine objavilo je Poziv za iskaz interesa za sufinanciranje pripreme projekata održive gradske i prigradske mobilnosti u 2014. godini prema Operativnom programu promet 2007.-2013., kako bi detektirali projekte i interes lokalne i regionalne samouprave te nakon održalo radionicu o pripremi projekata u području održive urbane mobilnosti, a poziv za pripremu projekata iz područja integriranog prometa i održive regionalne/urbane mobilnosti, bit će objavljen do kraja rujna.
PRILOG:
PREZENTACIJA - Uloga i podrška Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture u razvoju javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti (.ppt)