Konferencija Vlade Republike Hrvatske 'Poslovanje, restrukturiranje i investicije trgovačkih društva u državnom portfelju'

Rezultati poslovanja javnih poduzeća nisu loši, zapravo nisu bili nikad bolji. U posljednjih 20 godina nije bilo bolje, premda, kako je ustvrdio, ni danas nije sjajno.

Javna poduzeća se mijenjaju i sve su manje poligon za rođačko zbrinjavanje, naglasio je na današnjoj Konferenciji Vlade o poslovanju, restrukturiranju i investicijama trgovačkih društava u državnom portfelju predsjednik Vlade RH, Zoran Milanović.

Rezultati poslovanja trgovačkih društava u državnom portfelju, rezultati restrukturiranja koji te programe provode kroz protekle tri godine, te investicije trgovačkih društava i planovi razvoja u ovoj i idućih godina bile su ključne teme konferencije kojom je moderirao, Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, a  prezentacije i panele imali potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Branko Grčić ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, Siniša Hajdaš Dončić, ministar gospodarstva, Ivan Vrdoljak i ministar poljoprivrede, Tihomir Jakovina.

Prof.dr.sc. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske / PREZENTACIJA (.pdf)
Dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture / PREZENTACIJA (.pdf)

Predsjednici uprava sedam trgovačkih društava iz područja prometa, energetike i poljoprivrede: Croatia Airlines, HŽ Infrastruktura, Hrvatska Pošta, HEP, Plinacro, Hrvatske vode i Hrvatske šume na Konferenciji prezentirali su rezultate poslovanja, restrukturiranja i investicija:
- Renata Suša, predsjednica Uprave HŽ Infrastruktura d.o.o. / PREZENTACIJA (.pdf)
- Alen Premužak, predsjednik Uprave, HP-Hrvatska pošta d.d. / PREZENTACIJA (.pdf)
- mr.sc. Ivica Plišić, dipl.ing.građ, HRVATSKE VODE d.o.o. / PREZENTACIJA (.pdf)
- Krešimir Kučko, Predsjednik Uprave, Croatia Airlines d.d. / PREZENTACIJA (.pdf)
- Ivan Pavelić, Hrvatske šume d.o.o. / PREZENTACIJA (.pdf)
- mr. sc. Marin Zovko, predsjednik Uprave, Plinacro d.o.o. / PREZENTACIJA (.pdf)
- Perica Jukić, Predsjednik Uprave, Hrvatska elektroprivreda d.d. / PREZENTACIJA (.pdf)

Premijer je upravama svih javnih poduzeća koje su sudjelovale na Konferenciji poručio da je njihovih radom i rezultatima uglavnom zadovoljan i da se u financiranju svojih investicijskih projekata ubuduće oslanjaju što više na europske fondove.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić kazao je kako je bruto dobit 46 javnih poduzeća u pretežnom ili potpunom vlasništvu države, lani iznosila 2,72 milijarde kuna, što je višestruko bolje od rezultata iz 2013. godine kada je iznosila 587 milijuna kuna. Što se, pak, tiče 22 društva od strateškog državnog interesa, njihova je bruto dobit 2014. godine iznosila 3,8 milijardi kuna, prema godinu dana ranije ostvarenih milijardu kuna. Ukupne su investicije javnih poduzeća u 2014., naglasio je potpredsjednik Grčić, iznosile su 8,4 milijarde kuna: „One su se uglavnom realizirale iz kredita, uz jamstvo države, za što će u buduće biti sve manje prostora. Vladin cilj je osposobiti poduzeća za preuzimanje i servisiranja svojih dugova. Prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, manjak u proračunu opće države u 2014. godini iznosio je 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je dug opće države dosegnuo 279,5 milijardi kuna, odnosno 85 posto BDP-a. Manjak proračuna središnje države je 12,5 milijardi kuna, dok podatak 18,8 milijardi obuhvaća sve druge dijelove javnog sektora, lokalnu samoupravu te da EK kao strukturnu mjeru nije priznala prebacivanje tri milijarde kuna iz Drugog u Prvi mirovinski stup. Pored toga, u javni dug ušla su protestirana državna jamstva za zajam HŽ Cargu i sredstva javno-privatnog partnerstva za izgradnju Zračne luke Zagreb. Da su izostale Vladine mjere deficit bi bio i veći za 15 do 18 milijardi kuna ukupno u tri godine. Stanje javnih financija nije dramatično i da neće biti sankcija“, podvukao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Na konferenciji su u tri resora, promet, energetika i poljoprivreda, prezentirani primjeri dobri praksi tvrtki i po pitanju poslovanja, restrukturiranja, te po investicijama.

„U svim društvima u resoru prometa provedene su značajne organizacijske promjene, koje su polučile uštede na operativnim troškovima i bolji operativni rezultat (EBITDA).

Poboljšana je struktura investicija, apsorpcija sredstava iz EU fondova i napravljena je financijska konsolidacija – uvodno je naglasio ministar Siniša Hajdaš Dončić i dodao kako organizacijske promjene sva društva približavaju tržišnim načelima rada. „U resoru prometa većina društva je u programima restrukturiranja čiji su rezultati očiti budući im se smanjuju subvencije iz državnog proračuna, imaju veću produktivnost rada, poboljšani su procesi rada i mogućnost da dobit ulažu u nove investicije. Pripremaju investicijske projekte koje sve manje financiraju iz novih kredita i zaduživanja, jer su u stanju investirati iz vlastitih sredstava.“

Rezultate poslovanja, restrukturiranja i investicija iz resora prometa prezentirali su predsjednik Uprave Croatia Airlinesa Krešimir Kučko, predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša i predsjednik Uprave Hrvatske pošte Alen Premužak.

Iz područja energetike rezultate poslovanja i investicija prezentirali su predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić i predsjednik Uprave Plinacra Marin Zovko.

Uvodno je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak naglasio: „Cijeli energetski sektor je u važnom procesu restrukturiranja, znatnog povećanja dobiti, racionalizaciji broja zaposlenih, te pripremi i početku realizacije ključnih energetskih projekata i time novog velikog investicijskog ciklusa koji će hrvatskim građanima i industriji osigurati stabilnu opskrbu i najjeftinije moguće energente.“

U trećem panelu rezultate poslovanja i investicija prezentirali su predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ivan Pavelić i predsjednik Uprave Hrvatskih voda Ivica Plišić.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina je uvodno u svom dijelu panela istakao: „Ponosno mogu izjaviti kako su Hrvatske šume i Hrvatske vode, dva javna poduzeća pod nadležnošću Ministarstva poljoprivrede u prošloj godini uspješno poslovala te nastavili biti nositelji nekih od najvećih investicija u državi. Prošla je godina bila najbolja poslovna godina od osnutka Hrvatskih šuma unatoč nepovoljnim klimatološkim prilikama. Tako su ostvarena ulaganja u biološku obnovu šuma u iznosu većem od 500 milijuna kuna,  ostvarena dobit u iznosu od 151 milijuna kuna te investicije u opremu veće od 150 milijuna kuna. Hrvatske šume tijekom ove godine nastavile su reorganizaciju društva u cilju bolje učinkovitosti i profitabilnosti.

Hrvatske vode svoje uspješno poslovanje temelje na povlačenju sredstava iz EU fondova te na ogromnim projektima investiranja u vodno komunalnu infrastrukturu. Ukupno je u razdoblju 2015. - 2017. god., sukladno trogodišnjem Financijskom planu Hrvatskih voda konsolidiranim sa Državnim proračunom planirano investicija u vrijednosti 4,051 milijardi kuna, a realna očekivanja se kreću oko 5 milijardi kuna.“

U portfelju Republike Hrvatske, koji je u nadležnosti Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom trgovačka društva iz državnog portfelja su podijeljena u tri kategorije: 21 trgovačko društvo od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku,  25 trgovačkih društava od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio, šest trgovačkih društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima vlasništvo manje od 50 posto, a čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala te šest pravnih osoba.

PREGLED POSLOVANJA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U RAZDOBLJU 2011. – 2014. GODINA

prikazani su konsolidirani i nerevidirani financijski podaci 46 trgovačkih društava jer još nisu u svima održane Skupštine

Bruto ostvarena dobit strateških trgovačkih društava u 2014. godini iznosila je gotovo 4 milijarde kuna, te je umanjenjem ukupnog ostvarenog rezultata društava od posebnog interesa u konačnici ostvarena zajednička bruto dobit u 2014. godini navedenih trgovačkih društava veća za 3 milijarde kuna u odnosu na 2011. godinu, a u odnosu na 2012. godinu bruto dobit u 2014. godini veća je za 4 milijarde kuna, a iznosila je 2,7 milijarde kuna.

PREGLED PRIHODA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U RAZDOBLJU 2011. – 2014. GODINA

Iz navedenih podataka vidljivo je da u protekle četiri godine prihodi društava nisu oscilirali te su strateška društva generirala prihod u iznosu oko 25 milijardi kuna dok su društva od posebnog interesa u kojima RH ima većinski udio ostvarivala prihod od 12 do 13 milijardi kuna. U ostvarenim prihodima najveći udio čine Hrvatska elektroprivreda d.d., Hrvatske šume d.o.o., Hrvatske autoceste d.o.o.. i HŽ Infrastruktura d.o.o. sve redom strateška trgovačka društva. Ukupno gledajući prihod u razdoblju 2011. - 2014. godina ukupno umanjenje prihoda je neznatnih jedan posto što je izuzetan rezultat s obzirom na krizu u gospodarstvu.

PREGLED RASHODA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U RAZDOBLJU 2011. – 2014. GODINA

Rashodi u trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa prikazuju da je ostvarena značajna ušteda što je posebno izraženo u strateškim trgovačkim društvima, gdje je u 2014. godini ostvareno smanjenje rashoda za gotovo 13 posto u odnosu na 2011. godinu. No, trend smanjenja je prisutan iz godine u godinu.
Vidljive su značajne ukupne uštede u 2014. godini u odnosu na sve tri prethodne godine, tako da je ušteda u 2014. godini u odnosu na 2012. godinu iznosila više od 4 milijarde kuna. Ostvarene uštede su rezultat provođenja procesa restrukturiranja unutar trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa.

PREGLED BROJA ZAPOSLENIH U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA U RAZDOBLJU 2011. – 2014. GODINA

Racionalizacijom poslovanja došlo je do smanjenja broja zaposlenih u trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Broj zaposlenih je kontinuirano smanjivan te je povećavana produktivnost zadržanih radnika.

Broj zaposlenih je u obuhvaćenim trgovačkim društvima na dan 31.12.2014. godine iznosio 62.357 zaposlenih što je 8.088 zaposlenih manje nego na dan 31.12.2011. godine što iznosi smanjenje za 11 posto.

Smanjeni su rashodi ne samo za ukupni iznos plaća, već su se ostvarile i uštede na smanjivanju određenih materijalnih troškova što se prvenstveno odnosi na upravu i menadžment. Ovim načinom oslobođena su sredstva za potencijalne investicije namijenjena učinkovitosti poslovanja trgovačkih društva.