Predstavljen projekt izrade projektne dokumentacije za izgradnju dionice pruge Križevci – Koprivnica – državna granica
Svečano predstavljanje projekta „Priprema projekata i ostale projektne dokumentacije potrebne za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog
kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica“, održano je danas u Hotelu Esplanade u Zagrebu. Riječ je o jednom od ukupno 12 projekta pripremljenih za obnovu i modernizaciju željezničke pruge sufinanciranih iz fondova Europske unije.Uz predsjednika i članove Uprave HŽ Infrastrukture predstavljanju projekta prisustvovali su Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, Branko Grčić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnog razvoja i fondova EU, Richard Masa, predstavnik Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, Maciej Szymański, veleposlanik Republike Poljske u RH, predstavnici lokalne samouprave Koprivničko-križevačke županije te predstavnici izvođača projekata – tvrtke URS Polska Sp. z o.o. u konzorciju s tvrtkama URS Infrastructure and Environment UK Limited i IDOM Ingenieria y Consultoria S.A.
„Ovaj projekt ulazi u obnovu riječkog prometnog pravaca i njime smo zaokružili cijeli koridor Vb, u različitim fazama izrade. Dokumentacija izrađena u ovom projektu bit će podloga za apliciranje za strukturne fondove, a gradnja bi mogla započeti 2016. godine.“, rekao je u uvodnom govoru Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture te dodao kako se prošle
godine iskoristilo gotovo 100 posto planiranih sredstava, a isto očekuje i u tekućoj godini.Cilj ovog projekta jest priprema projekata i ostale projektne dokumentacije potrebne za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugoga kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, nakon čega će navedena pruga biti dvokolosiječna i na njoj će se moći postići brzina od 160 km/h.
Projektom je predviđena izgradnja drugoga kolosijeka usporednog s rekonstruiranom trasom postojećega kolosijeka željezničke pruge M201 državna granica – Botovo – Dugo Selo, a također se planira velika rekonstrukcija trase na području oko kolodvora Lepavina, gdje bi se sagradila nova dvokolosiječna pruga u duljini od oko 6,3 km . Projekt predviđa demontiranje i izgradnju novih kolodvora i stajališta Lepavina, Drnje i Botovo.
Važnost ovog projekta, kao djela riječkog prometnog pravca, istaknuo je u svom govoru i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić te naglasio kako će ovo biti moderan dvokolosiječan pravac prema standardima EU i kao takav sastavni dio EU mreže, ali i dio cargo pravca namijenjen prijevozu tereta iz luke Rijeka. „Ključno je da željeznička
infrastruktura bude potpuno obnovljena, ali pametno, racionalno, efikasno i sa što manje novaca.“ - rekao je ministar Hajdaš Dončić te dodao kako očekuje da će se to ostvariti uz sufinanciranje EU i kako će se koridor Vb od 1. srpnja, odnosno nakon ulaska Hrvatske u EU, zvati Sržni koridor mediteranskog željezničkog koridora.Predstavljanje projekta pozdravio je i Richard Masa, predstavnik Delegacije Europske unije u RH, koji je istaknuo kako će svi projekti na kojima se radi doprinijeti kvaliteti željezničke mreže tijekom 2015., 2016. i 2017., ali će također donijeti posao ljudima i kompanijama koji će u to biti uključeni.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić ovom je prigodom naglasio kako je ovo treći projekt takve vrste na pružnim pravcima, a uskoro završava sedam projekata u vrijednosti između 600 do 700 milijuna EUR-a. Istaknuo je kako su trenutno u provedbi projekti na svim razinama čija ukupna vrijednosti iznosi 20 milijardi kuna. Dodao je i kako je upravo ovih dana skinuta Ex –ante kontrola, što je potvrda da je Hrvatska institucionalno spremna za ono što nas očekuje nakon ulaska u EU.
Ukupna vrijednost projekta, koji doprinosi općem cilju Operativnog programa za promet 2007. - 2013. definiranom u Prioritetnoj osi 1 – »Unapređenje željezničkog sustava u Hrvatskoj«, kao i cjelokupnome razvoju željezničke mreže u Hrvatskoj, posebice pruge na b ogranku V. paneuropskoga koridora, iznosi 5,3 milijuna eura. Ugovor je potpisan 10. prosinca 2012., 85 posto iznosa financirat će Europska unija i 15 posto Vlada RH,a provedba projekta trajat će 42 mjeseca.