Europska komisija Hrvatskoj odobrila financiranje još 15 prometnih projekata u vrijednosti većoj od 72 milijuna eura; iskorištenost sredstava iz CEF-a 93,05%

Photo EU BXL 09.jpg
Republika Hrvatska primila je potvrdu Europske komisije o odobrenju financiranja 15 prometnih projekata iz 3. Poziva CEF-a, u ukupnoj vrijednosti od 90.994.078,00 eura, od čega bespovratna sredstva, koja je Hrvatska dobila za provedbu ovih projekata, iznose 72.215.410,75 eura.

Dvanaest projekata dobilo je maksimalni iznos sufinanciranja od 85 posto, a njih 9 Hrvatska će provoditi samostalno, dok će 6 provoditi u partnerstvu s ostalim zemljama članicama.
 

Neki od projekata koji su odobreni na ovom, trećem Pozivu su: Nadogradnja infrastrukture i razvoj terminala i pratećih objekata u luci Slavonski Brod, Nadogradnja infrastrukture luke Rijeka (Basin), Priprema dokumentacije za rekonstrukciju dionice željezničke pruge Oštarije-Škrljevo i dionice željezničke pruge Okučani-Vinkovci, Nadogradnja infrastrukture u luci Rijeka – cargo terminal Bakar, Nadogradnja infrastrukture u luci Rijeka – lučki komunikacijski sustav, Priprema Studije utjecaja na okoliš za rijeku Savu, Pridruživanje Croatia Airlines obitelji EGNOS, SESAR projekt Hrvatske kontrole zračne plovidbe, CROCODILE 3 Hrvatska i mnogi drugi.

 
Ukupno na tri Poziva CEF-a odobrena 32 prometna projekta u ukupnoj vrijednosti većoj od 422 milijuna eura

Odobrenjem ovih 15 projekata, Hrvatska ima odobreno ukupno 32 prometna projekta koji se sufinanciraju iz CEF-a, odnosno odobreno nam je projekata u ukupnoj vrijednosti 422.808.914,15 eura, čime smo na 93,05% iskorištenosti CEF instrumenta za promet. Podsjetimo, Republici Hrvatskoj, odnosno Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, kao koordinatoru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) na dosadašnja dva poziva odobreno je 17 projekata sa ukupnim sufinanciranjem od 350.593.503,40 eura bespovratnih sredstava.

Instrument za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility - CEF) je instrument je osnovan za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unapređenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, pomoću kojeg države članice, osim iz postojećih Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda mogu financirati projekte na devet koridora Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže (TEN-T). Cilj instrumenta je pomoći u stvaranju međusobno povezanih mreža visokih performansi širom Europe, koje će biti ekološki održive te pridonositi ekonomskom rastu, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji unutar Europske unije.