Na završnom događanju predstavljeni rezultati izrade Prometnoga modela
"Po prvi put u Republici Hrvatskoj izrađen je Prometni model, odnosno, prikupljeni su svi relevantni podaci i informacije o prometu i time stvorena baza za analizu stanja i temelj za donošenje odluka o prometnim ulaganjima.". - rekao je zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Miro Škrgtić prilikom predstavljanja rezultata Prometnog modela, koji je održan u Kongresnoj dvorani Ministarstva.Prometni model, čiju je izradu Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture financiralo iz fondova Europske unije kroz projekt vrijedan 1.027.000 eura, obuhvatio je aktivnosti prikupljanja podataka, analizu postojećih podataka, provođenje anketa i analizu postojećeg prometnog sustava te konačno izradu nacionalnog prometnog modela. Model će
sadržavati relevantne fizičke komponente za sve vidove putovanja putnika i roba, kao što su broj vozila na promatranim dionicama, tehničke karakteristike tih dionica, karakteristična vozila, značaj tipa državna/lokalna i sl. u cestovnom, željezničkom, javnom gradsko-prigradskom, pomorskom, riječnom i zračnom prometnom sustavu Republike Hrvatske s projekcijama u 2020., 2030. i 2040. godini.O tome zašto je Prometni model važan i što će Ministarstvo njime dobiti govorio je pomoćnik ministra pomorstva prometa i infrastrukture u Upravi za fondove EU Marijo Klement. “Prometni model jedna je od faza izrade Strategije prometnog razvoja. Kao što znate, Strategija prometnog razvoja za razdoblje 2014.-2030. donesena krajem 2014. godine omogućila je
financiranje prometnih projekata iz fondova Europske unije za razdoblje 2014.-2020., koje bez tog dokumenta ne bi bilo moguće. Međutim, prometni podaci koji su prilikom izrade Strategije bili dostupni, nisu bili ujednačeni ni potpuno novi, a nisu ni postojali za sve prometne sektore, zbog čega se pristupilo izradi Prometnog modela. Svrha modela upravo je bila prikupiti i analizirati postojeće podatke, provesti anketu prometnih navika građana, analizirati postojeći prometni sustav te konačno izraditi nacionalni prometni model, koji će nam dati uvid u postojeću situaciju, analizirati stanje i biti pomoć u projekcijama različitih scenarija prometnog razvoja, a prema tome i ulaganja.“. - zaključio je pomoćnik ministra Klement.
„Ulaganja u promet su u razdoblju 2007.-2013. većim dijelom bila usmjerena na pripremu dokumentacije kao nužnog preduvjeta za sufinanciranje projekata iz fondova EU. Vjerujem da će upravo Prometni model, čija je izrada trajala dvije godine, biti stručna i korisna podloga za razvoj prometne infrastrukture i da su stručnjaci koji su radili na njemu odradili dobar posao.“. - pojasnio je zamjenik ministra Miro Škrgatić i dodao da će infrastrukturni radovi u većoj mjeri biti zastupljeni u razdoblju 2014.-2020. te ujedno zahvalio timu koji je radio na pripremi i izradi Projekta, a čine ga PTV Transport Consult GmbH iz Njemačke s tvrtkama INECO Ingeniería y Economía del Transporte (Španjolska), PNZ svetovanje projektiranje d.o.o. (Slovenjia), Promel Projekt d.o.o. i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Hrvatska).
Kao podizvođači konzorcij podupiru DRI upravljanje investicij d.o.o. iz Slovenije te Institut Ivo Pilar iz Hrvatske.Rezultate Prometnog modela i aktivnosti koje su se provodile tijekom izrade, detaljno je predstavio Uwe Reiter, voditelj projektnog tima, koji je objasnio da su se priliko izrade koristili: prikupljanjem podataka, analizom dostupnih podataka iz područja prometne infrastrukture za sve prometne sustave, proveli anketu o prometnim navikama građana na uzorku od 3 tisuće kućanstava, također su analizirali postojeći prometni sustav, stvorili model potražnje za teretni promet i model potražnje za putnički promet te izradili prognoze prometne potražnje za godine 2020, 2030 i 2040.
Predstavljanju rezultata Prometnog modela prisustvovali su i predstavnici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, zamjenica ministra Sonja Bošnjak i pomoćnik ministra Dragan Jelić te pomoćni ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Alen Gospočić s načelnicima i predstavnici akademske zajednice te tvrtki u resoru, korisnika projekata financiranih iz fondova EU.
PRILOG