Predstavljanje mogućnosti ulaganja u prometnu infrastrukturu kroz fondove Europske unije


U svojem je izlaganju ministar Branko Grčić naglasio kako je u ovom financijskom razdoblju Republici Hrvatskoj u svim područjima na raspolaganju 80 milijardi kuna te dodao kako raspoloživi iznos predstavlja veliku priliku, kako za razvoj gospodarstva, tako i za novo zapošljavanje, poljoprivredni razvoj te razvoj poduzetništva i obrta. Pritom je naglasio kako je za uspjeh pojedinog projekta važna sinergija javnog i privatnog sektora, jer naime nema područja života i rada u kojem razvoj ne možemo planirati uz korištenje sredstava Europske unije.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović u svojem je izlaganju naglasio kako su upravo projekti iz resora prometa najpodesniji za apliciranje iz EU fondova te dodao: „Mi mijenjamo praksu, naime do sada je postojao običaj da se nešto

S mogućnostima korištenja fondova EU u sektoru pomorstva, prometa i infrastrukture okupljene je upoznao zamjenik ministra Zdenko Antešić koji je naglasio kako je za prometne projekte u ovom financijskom razdoblju na raspolaganju 10 milijardi kuna. O velikom potencijalu EU sredstava ponajbolje govori podatak da je samo tijekom financijskog razdoblja 2007. – 2013. kroz 55 projekta povučeno 1,4 mlrd. kuna.

Podsjetimo, sektor prometa se u Operativnom programu „Konkurentnost i kohezija“ za 2014.-2020. nalazi unutar prioritetne osi 7. Povezanost i mobilnost gdje je za ulaganja u prometnu infrastrukturu predviđeno 1,3 milijarde eura, od toga 400 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 910 milijuna eura iz Kohezijskog fonda. Neki od projekata koji će se moći financirati iz ovih sredstava su primjerice „Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom“ i „Omiška zaobilaznica: Stobreč - Dugi Rat - Omiš“.
Kažimo pritom da je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i u proteklom, još uvijek aktualnom financijskom razdoblju 2007. - 2013. kroz Operativni program Promet ulagalo znatna sredstva i u druga područja poput unaprjeđenja i modernizacije željezničke infrastrukture i unutarnje plovidbe - rijeka i riječnih luka, a što je bilo u skladu sa prioritetima Prometne

Istaknimo pritom kako je samo na području tri dalmatinske županije, Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko - kninske, revizijom operativnog programa za 2007.-2013. godinu, omogućeno financiranje projekata poput razvoja Zračne luke Dubrovnik, izgradnje mosta kopno - otok Čiovo, projekta Splitske obilaznice LOT 2 Kaštel Stari - Kaštel Sućurac /

Spomenuta ulaganja usmjerena su na izgradnju prometne infrastrukture potrebne za suvremenu, konkurentnu i međusobno povezanu europsku ekonomiju, koja će olakšati kretanje ljudi i roba, ne samo diljem i unutar Hrvatske već i prema ostalim dijelovima Europe.