HŽ Infrastruktura: Željezničko - cestovni prijelazi - osvijestimo rizike
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u cijelosti prenosi Priopćenje za medije HŽ Infrastrukture s obzirom na velik interes medija izazvan jučerašnjom tragičnom nesrećom na željezničko - cestovnom prijelazu Čistine između kolodvora Otok i Spačva, željeli bismo dati neka dodatna pojašnjenja vezana uz problematiku sigurnosti prometa na željezničko-cestovnim prijelazima.
Ponajprije želimo još jednom izraziti najdublju sućut obiteljima Knežević i Kovačević.
Međutim, obratili bismo i pozornost kolegama novinarima da su, vjerujemo u brzini reakcije te u šoku od stravičnog događaja, neke podatke o željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP) na mreži pruga kojima upravlja HŽ Infrastruktura interpretirali djelomično točno.
U medijskim izvještajima pojavljuje se tako podatak da je na tome prijelazu u posljednjih 15-ak godina poginulo nekoliko osoba, što nije točno. Od 2000. do jučer ondje su se dogodile tri nesreće. Dana 17. rujna 2000. pod vlak je podletio motorist i poginuo. U dvije nesreće (22. travnja 2005. i 28. svibnja 2009.), nasreću, nitko nije ozlijeđen. Tragičnim slijedom događaja jučer se ta statistika popela na pet smrtno stradalih na tome prijelazu.
Također ne stoji činjenica da postoje neosigurani željezničko - cestovni prijelazi (ŽCP) i pješački prijelazi (PP). Svi službeni ŽCP-i i PP-i na mreži hrvatskih pruga osigurani su nekom razinom osiguranja, a ona ovisi o vrsti ceste i kategoriji pruge koje se ondje križaju i u skladu je sa Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava.
Od ukupno 1521 prijelaza njih 897 (oko 60 %) osigurano je prometnim znakovima (Andrijinim križem i znakom STOP), 71 mehaničkim branicima (oko 5 %), 140 svjetlosnim i zvučnim signalima (oko 9 %), a 341 svjetlosnim i zvučnim signalima i polubranicima (oko 23 %). Preostala 72 prijelaza su pješački prijelazi osigurani mimoilaznim ogradama među kojima je njih 11 osigurano i svjetlosnim i zvučnim signalima za pješake (gotovo 5 %).
Rezultati analiza incidenata na željezničko - cestovnim prijelazima HŽ Infrastrukture upućuju na zaključak kako modernizacija osiguranja ne implicira i nužno smanjenje broja nesreća odnosno povećanje tehničke razine osiguranja, nažalost, ne rezultira i proporcionalnim smanjenjem broja nesreća. Naime, od ukupno 29 ozbiljnih nesreća/nesreća u 2013. njih čak 14 dogodilo se na ŽCP-ima osiguranima signalno - sigurnosnim uređajima (ima ih 552), a 15 na prijelazima osiguranima Andrijinim križem i znakom STOP (njih 897). Dakle, statistički je broj nesreća na ŽCP-ima osiguranima signalno - sigurnosnim uređajima približno jednak broju nesreća na ŽCP - ima osiguranima Andrijinim križem i znakom STOP.
Također, podatci pokazuju da je u većini slučajeva (oko 95 % slučajeva) uzrok nesreće na ŽCP-ima nesmotrenost vozača cestovnih vozila, motociklista ili pješaka koji neoprezno prelaze preko pruge i ne poštuju signalizaciju, odnosno osnovna prometna pravila.
Tomu u prilog govori i činjenica kako vozači čak i nasilno prolaze kroz spuštene polubranike te time izravno ugrožavaju vlastitu sigurnost, ali i sigurnost i živote svojih suputnika i drugih sudionika u prometu. Tako su vozači cestovnih vozila u 2013. slomili 518 polubranika na željezničko - cestovnim prijelazima, a polubranici su uz svjetlosno-zvučnu signalizaciju trenutačno najviša razina osiguranja. U prvih devet mjeseci ove godine zabilježena su 343 slučaja lomova polubranika. Važno je napomenuti da se svaki lom polubranika/branika može smatrati i potencijalnom nesrećom.
HŽ Infrastruktura ulaže vrlo velike napore kako bi modernizirala osiguranje na što više željezničko - cestovnih prijelaza i time ipak povećala razinu sigurnosti svih sudionika u prometu na križanjima željezničkih pruga i cesta.
U 2013. ugrađena su 32 nova uređaja s polubranicima i svjetlosno-zvučnom signalizacijom u vrijednosti oko 40 milijuna kuna, a do kraja ove godine trebali bi biti ugrađeni uređaji na 20 prijelaza, što je investicija od 20-ak milijuna kuna. Nedavno je s domaćim proizvođačem potpisan ugovor o isporuci 200 novih uređaja za osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza te svake godine novom signalizacijom na najvišoj sigurnosnoj razini planiramo osigurati oko 50 prijelaza.
Da zaključimo, unatoč stalnim ulaganjima u modernizaciju osiguranja željezničko - cestovnih prijelaza nesreće se i dalje događaju, i to i prečesto na najsuvremenije osiguranim prijelazima. Zato i ovim putem apeliramo na sve sudionike u prometu da ne zanemaruju prometna pravila i prometnu signalizaciju kako bi se ovakve tragične posljedice svele na minimum.
Dosadašnja međunarodna praksa pokazala je da je najučinkovitiji način promjene ponašanja i smanjivanja broja nesreća i nezgoda na ŽCP-ima izobrazba sudionika u prometu, naglašavanje rizika i upozoravanje na potencijalne posljedice nepoštivanja osnovnih prometnih pravila. Zato su Hrvatske željeznice još 2000. pokrenule preventivno-edukativnu akciju „Vlak je uvijek brži“ koju HŽ Infrastruktura provodi i ove godine.
Više o tematici sigurnosti u željezničkome prometu svi zainteresirani mogu pronaći u Godišnjem izvješću o sigurnosti HŽ Infrastrukture na: http://www.hzinfra.hr/prijelazi-i-dalje-najkriticnije-tocke, - priopćeno je iz HŽ Infrastrukture.
Ponajprije želimo još jednom izraziti najdublju sućut obiteljima Knežević i Kovačević.
Međutim, obratili bismo i pozornost kolegama novinarima da su, vjerujemo u brzini reakcije te u šoku od stravičnog događaja, neke podatke o željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP) na mreži pruga kojima upravlja HŽ Infrastruktura interpretirali djelomično točno.
U medijskim izvještajima pojavljuje se tako podatak da je na tome prijelazu u posljednjih 15-ak godina poginulo nekoliko osoba, što nije točno. Od 2000. do jučer ondje su se dogodile tri nesreće. Dana 17. rujna 2000. pod vlak je podletio motorist i poginuo. U dvije nesreće (22. travnja 2005. i 28. svibnja 2009.), nasreću, nitko nije ozlijeđen. Tragičnim slijedom događaja jučer se ta statistika popela na pet smrtno stradalih na tome prijelazu.
Također ne stoji činjenica da postoje neosigurani željezničko - cestovni prijelazi (ŽCP) i pješački prijelazi (PP). Svi službeni ŽCP-i i PP-i na mreži hrvatskih pruga osigurani su nekom razinom osiguranja, a ona ovisi o vrsti ceste i kategoriji pruge koje se ondje križaju i u skladu je sa Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava.
Od ukupno 1521 prijelaza njih 897 (oko 60 %) osigurano je prometnim znakovima (Andrijinim križem i znakom STOP), 71 mehaničkim branicima (oko 5 %), 140 svjetlosnim i zvučnim signalima (oko 9 %), a 341 svjetlosnim i zvučnim signalima i polubranicima (oko 23 %). Preostala 72 prijelaza su pješački prijelazi osigurani mimoilaznim ogradama među kojima je njih 11 osigurano i svjetlosnim i zvučnim signalima za pješake (gotovo 5 %).
Rezultati analiza incidenata na željezničko - cestovnim prijelazima HŽ Infrastrukture upućuju na zaključak kako modernizacija osiguranja ne implicira i nužno smanjenje broja nesreća odnosno povećanje tehničke razine osiguranja, nažalost, ne rezultira i proporcionalnim smanjenjem broja nesreća. Naime, od ukupno 29 ozbiljnih nesreća/nesreća u 2013. njih čak 14 dogodilo se na ŽCP-ima osiguranima signalno - sigurnosnim uređajima (ima ih 552), a 15 na prijelazima osiguranima Andrijinim križem i znakom STOP (njih 897). Dakle, statistički je broj nesreća na ŽCP-ima osiguranima signalno - sigurnosnim uređajima približno jednak broju nesreća na ŽCP - ima osiguranima Andrijinim križem i znakom STOP.
Također, podatci pokazuju da je u većini slučajeva (oko 95 % slučajeva) uzrok nesreće na ŽCP-ima nesmotrenost vozača cestovnih vozila, motociklista ili pješaka koji neoprezno prelaze preko pruge i ne poštuju signalizaciju, odnosno osnovna prometna pravila.
Tomu u prilog govori i činjenica kako vozači čak i nasilno prolaze kroz spuštene polubranike te time izravno ugrožavaju vlastitu sigurnost, ali i sigurnost i živote svojih suputnika i drugih sudionika u prometu. Tako su vozači cestovnih vozila u 2013. slomili 518 polubranika na željezničko - cestovnim prijelazima, a polubranici su uz svjetlosno-zvučnu signalizaciju trenutačno najviša razina osiguranja. U prvih devet mjeseci ove godine zabilježena su 343 slučaja lomova polubranika. Važno je napomenuti da se svaki lom polubranika/branika može smatrati i potencijalnom nesrećom.
HŽ Infrastruktura ulaže vrlo velike napore kako bi modernizirala osiguranje na što više željezničko - cestovnih prijelaza i time ipak povećala razinu sigurnosti svih sudionika u prometu na križanjima željezničkih pruga i cesta.
U 2013. ugrađena su 32 nova uređaja s polubranicima i svjetlosno-zvučnom signalizacijom u vrijednosti oko 40 milijuna kuna, a do kraja ove godine trebali bi biti ugrađeni uređaji na 20 prijelaza, što je investicija od 20-ak milijuna kuna. Nedavno je s domaćim proizvođačem potpisan ugovor o isporuci 200 novih uređaja za osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza te svake godine novom signalizacijom na najvišoj sigurnosnoj razini planiramo osigurati oko 50 prijelaza.
Da zaključimo, unatoč stalnim ulaganjima u modernizaciju osiguranja željezničko - cestovnih prijelaza nesreće se i dalje događaju, i to i prečesto na najsuvremenije osiguranim prijelazima. Zato i ovim putem apeliramo na sve sudionike u prometu da ne zanemaruju prometna pravila i prometnu signalizaciju kako bi se ovakve tragične posljedice svele na minimum.
Dosadašnja međunarodna praksa pokazala je da je najučinkovitiji način promjene ponašanja i smanjivanja broja nesreća i nezgoda na ŽCP-ima izobrazba sudionika u prometu, naglašavanje rizika i upozoravanje na potencijalne posljedice nepoštivanja osnovnih prometnih pravila. Zato su Hrvatske željeznice još 2000. pokrenule preventivno-edukativnu akciju „Vlak je uvijek brži“ koju HŽ Infrastruktura provodi i ove godine.
Više o tematici sigurnosti u željezničkome prometu svi zainteresirani mogu pronaći u Godišnjem izvješću o sigurnosti HŽ Infrastrukture na: http://www.hzinfra.hr/prijelazi-i-dalje-najkriticnije-tocke, - priopćeno je iz HŽ Infrastrukture.