Potpisani Ugovori o kreditima Svjetske banke za HŽ Infrastrukturu, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo
U Ministarstvu financija potpisani su danas Ugovori o kreditima Svjetske banke sa tri željeznička društva, HŽ Infrastrukturu, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo u ukupnom iznosu od 163,5 milijuna eura, a za Projekt održivog razvoja hrvatskog željezničkog sektora u Europi. Ugovore je u ime Svjetske banke potpisao direktor za Hrvatsku Carlos Pinerua, a u ime Republike Hrvatske ministar financija Boris Lalovac.
U ime tri željeznička društva ugovore o kreditima Svjetske banke potpisali su predsjednici njihovih uprava; Renata Suša, Dražen Ratković i Danijel Krakić.
Potpisivanju je sudjelovao ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić koji je tom prilikom naglasio kako željeznička društva ovim ugovorom dobivaju do sada najpovoljnije zajmove: “Ovi krediti našim će željezničkim tvrtkama omogućiti dodatnu optimizaciju poslovnih procesa, biti pomoć prilikom refinanciranja nepovoljnih kredita dizanih u prošlosti s visokim kamatama, te poslužiti i za nove investicije važne za opstojnost hrvatskog željezničkog sustava. Ovi krediti imaju za cilj i smanjenje budućih subvencija od strane države. Na godišnjoj će razini svako od društava zahvaljujući ovim kreditom postići uštede od 75 do 85 milijuna kuna,“ naglasio je ministar Hajdaš Dončić.
Tri kredita odobrena društvima HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički HŽ Cargo, prijevoz imaju efektivnu kamatu od 0,44 do jedan posto, ovisno o ročnosti. Kredit od 41,5 milijuna eura dobio je HŽ Cargo i ima konačan rok dospijeća od 20 godina, uključujući razdoblje počeka od pet godina. Kredit za HŽ Infrastrukturu od 79 milijuna eura ima konačan rok dospijeća od 10 godina, uključujući i razdoblje počeka od tri godine, dok kredit od 43 milijuna eura za HŽ Putnički prijevoz ima konačan rok dospijeća od 18 godina, uključujući i razdoblje počeka od tri godine.
Hrvatski željeznički sektor u značajnoj se mjeri transformirao tijekom proteklih godina i danas ga čine tri neovisna javna društva – HŽ Infrastruktura, HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz, koje aktualna Vlada nastoji što više približiti krajnjim korisnicima i učiniti što konkurentnijima na tržištu. Jednako tako, ove transformacije imaju za cilj smanjiti visoku razinu proračunske potpore koja se daje za svakodnevno poslovanje željeznica.
Iako su ove reforme bile značajne, one nisu dovoljne da bi hrvatske željeznice mogle preživjeti i rasti na velikom i konkurentnom prometnom tržištu EU. Produktivnost ovoga sektora još se nalazi ispod razine produktivnosti usporedivih zemalja, a potrebne su dodatne mjere za povećanje učinkovitosti da bi taj sektor postao održiv i konkurentan.
Kako bi pomogao u daljnjim reformama hrvatskog željezničkog sektora Projekt održivog razvoja hrvatskog željezničkog sektora u Europi će pomoći trima željezničkim društvima da unaprijede svoju operativnu učinkovitost i financijsku situaciju kako bi ista mogla pružati bolje usluge na financijski održiviji način. Projekt nadopunjuje velika ulaganja u infrastrukturu na međunarodnim koridorima koja financira EU jer je usmjeren na sveukupno restrukturiranje sektora i održivosti javnih društva, što je u skladu i s Vladinim EU obvezama. Projekt će također pomoći i Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture u koordiniranju i upravljanju reformom željezničkog sektora.
„Iznimno nam je drago što možemo podržati Vladu Republike Hrvatske u razvoju financijski održivog željezničkog sektora koji se može natjecati na zahtjevnom tržištu Europske Unije, i pomoći Hrvatskoj da poveća svoju ulogu važnog prometnog pravca za središnju i južnu Europu. Jednako tako, projekt će omogućiti željezničkim operaterima da učinkovitije koriste infrastrukturu koja je financirana sredstvima EU, sačuvati javne resurse za ulaganja te smanjiti potrebu za subvencioniranjem poslovanja“, rekla je Mamta Murthi, regionalna direktorica Svjetske banke za središnju Europu i baltičke zemlje povodom potpisivanja ova tri ugovora o zajmu Svjetske banke hrvatskim željezničkim društvima.
„Nadalje, projekt će pomoći tvrtkama u provedbi planova za restrukturiranje pružajući im mogućnost ulaganja u kritična uska grla u željezničkoj infrastrukturi i mjere sigurnosti, modernizaciju informatičkih sustava, obnovu voznog parka te dovršetak razdvajanja imovine u željezničkom sektoru. K tome, pružit će podršku pogođenim radnicima osiguravanjem sredstava za otpremnine, edukaciju i mogućnosti za prekvalifikaciju,“ naglasila je Murthi.
U ime tri željeznička društva ugovore o kreditima Svjetske banke potpisali su predsjednici njihovih uprava; Renata Suša, Dražen Ratković i Danijel Krakić.
Potpisivanju je sudjelovao ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić koji je tom prilikom naglasio kako željeznička društva ovim ugovorom dobivaju do sada najpovoljnije zajmove: “Ovi krediti našim će željezničkim tvrtkama omogućiti dodatnu optimizaciju poslovnih procesa, biti pomoć prilikom refinanciranja nepovoljnih kredita dizanih u prošlosti s visokim kamatama, te poslužiti i za nove investicije važne za opstojnost hrvatskog željezničkog sustava. Ovi krediti imaju za cilj i smanjenje budućih subvencija od strane države. Na godišnjoj će razini svako od društava zahvaljujući ovim kreditom postići uštede od 75 do 85 milijuna kuna,“ naglasio je ministar Hajdaš Dončić.
Tri kredita odobrena društvima HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički HŽ Cargo, prijevoz imaju efektivnu kamatu od 0,44 do jedan posto, ovisno o ročnosti. Kredit od 41,5 milijuna eura dobio je HŽ Cargo i ima konačan rok dospijeća od 20 godina, uključujući razdoblje počeka od pet godina. Kredit za HŽ Infrastrukturu od 79 milijuna eura ima konačan rok dospijeća od 10 godina, uključujući i razdoblje počeka od tri godine, dok kredit od 43 milijuna eura za HŽ Putnički prijevoz ima konačan rok dospijeća od 18 godina, uključujući i razdoblje počeka od tri godine.
Hrvatski željeznički sektor u značajnoj se mjeri transformirao tijekom proteklih godina i danas ga čine tri neovisna javna društva – HŽ Infrastruktura, HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz, koje aktualna Vlada nastoji što više približiti krajnjim korisnicima i učiniti što konkurentnijima na tržištu. Jednako tako, ove transformacije imaju za cilj smanjiti visoku razinu proračunske potpore koja se daje za svakodnevno poslovanje željeznica.
Iako su ove reforme bile značajne, one nisu dovoljne da bi hrvatske željeznice mogle preživjeti i rasti na velikom i konkurentnom prometnom tržištu EU. Produktivnost ovoga sektora još se nalazi ispod razine produktivnosti usporedivih zemalja, a potrebne su dodatne mjere za povećanje učinkovitosti da bi taj sektor postao održiv i konkurentan.
Kako bi pomogao u daljnjim reformama hrvatskog željezničkog sektora Projekt održivog razvoja hrvatskog željezničkog sektora u Europi će pomoći trima željezničkim društvima da unaprijede svoju operativnu učinkovitost i financijsku situaciju kako bi ista mogla pružati bolje usluge na financijski održiviji način. Projekt nadopunjuje velika ulaganja u infrastrukturu na međunarodnim koridorima koja financira EU jer je usmjeren na sveukupno restrukturiranje sektora i održivosti javnih društva, što je u skladu i s Vladinim EU obvezama. Projekt će također pomoći i Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture u koordiniranju i upravljanju reformom željezničkog sektora.
„Iznimno nam je drago što možemo podržati Vladu Republike Hrvatske u razvoju financijski održivog željezničkog sektora koji se može natjecati na zahtjevnom tržištu Europske Unije, i pomoći Hrvatskoj da poveća svoju ulogu važnog prometnog pravca za središnju i južnu Europu. Jednako tako, projekt će omogućiti željezničkim operaterima da učinkovitije koriste infrastrukturu koja je financirana sredstvima EU, sačuvati javne resurse za ulaganja te smanjiti potrebu za subvencioniranjem poslovanja“, rekla je Mamta Murthi, regionalna direktorica Svjetske banke za središnju Europu i baltičke zemlje povodom potpisivanja ova tri ugovora o zajmu Svjetske banke hrvatskim željezničkim društvima.
„Nadalje, projekt će pomoći tvrtkama u provedbi planova za restrukturiranje pružajući im mogućnost ulaganja u kritična uska grla u željezničkoj infrastrukturi i mjere sigurnosti, modernizaciju informatičkih sustava, obnovu voznog parka te dovršetak razdvajanja imovine u željezničkom sektoru. K tome, pružit će podršku pogođenim radnicima osiguravanjem sredstava za otpremnine, edukaciju i mogućnosti za prekvalifikaciju,“ naglasila je Murthi.