Ministar Siniša Hajdaš Dončić o monetizaciji na sjednici Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskog sabora
Ministar Siniša Hajdaš Dončić održao je danas na sjednici Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskog sabora prezentaciju kojom je članove Odbora upoznao s aktivnostima oko postupka davanja autocesta u koncesiju.
Na početku izlaganja ministar Hajdaš Dončić osvrnuo se na način na koji su autoceste građene do sada te ponovio činjenicu kako je 93 posto ukupnih investicija u autocestovnu infrastrukturu financirano kreditima.
Danas financijske obveze društava HAC i ARZ po kreditima iznose 25,5 milijardi kuna, dok su prihodi tvrtki dvije milijarde kuna godišnje. Ne računajući rashode to je nedostatno za podmirenje kreditnih obveza koje dolaze na naplatu. Jednokratnom uplatom koncesijske naknade zatvorio bi se najveći dio kreditnih obveza, a po modelu monetizacije autocesta, za koju je Vlada donijela odluku kao najprihvatljivijem za rješavanje problema dugovanja HAC-a i ARZ-a, te ujedno rješavanje problema javnog duga, budući su krediti dizani uz državno jamstvo i danas su dio javnog duga Hrvatske.
Nadalje, ministar je naglasio da je Vlada RH uz model davanja autocesta u koncesiju razmatrala još tri moguća modela rješavanja problema vraćanja kreditnih zaduženja: sekuritizaciju za koju se utvrdilo da nije adekvatno regulirana hrvatskim zakonima i propisima te za koju je istraživanje tržišta pokazalo da ne bi bilo interesa da bi se postigao cilj dobivanja veće svote novca kojim bi se zatvorio veći dio kredita. Potom refinanciranje, odnosno nova kreditna zaduženja, kako bi se vratile rate kredita koje dolaze na naplatu.
Od Vlade imenovani Savjetnik napravio je analizu spomenutih modela monetizacije, izvršio testiranje tržišta, proveo financijsko i pravno dubinsko snimanje HAC-a i ARZ-a, te predložio model monetizacije autocesta kroz dodjelu dugoročne koncesije za upravljanje i održavanje. Naime, ona najbolje ispunjava definirane ciljeve Vlade, ima potencijal za ostvarivanje najveće ukupne vrijednosti, te ima snažnu podršku potencijalnih ulagača.
Isto tako, davanjem autocesta u koncesiju omogućilo bi se trajno preusmjeravanje prihoda od trošarine na gorivo HAC-a u iznosu od 40 lipa na projekte Hrvatskih cesta i HŽ Infrastrukture. Na taj bi se način potakla ulaganja u državne i lokalne ceste te željezničke projekte kojima će se razvijati gospodarstvo, osnažiti građevinski sektor te stvoriti nova radna mjesta.
Ministar je iznio i podatak prema kojemu je javni dug tijekom 2014. godine povećan sa 73 na 83 posto BDP-a i to zbog primjene ESA10 statističkog standarda, čime su cestarski krediti s državnim jamstvom ušli u javni dug. Uplata koncesijske naknade u iznosu od 3,0 mlrd EUR, dovela bi do direktnog smanjenja javnog duga, na 76 posto BDP-a.
U nastavku izlaganja ministar Hajdaš Dončić prisutne je podsjetio da rok za dostavu neobvezujućih ponuda istječe 12. prosinca, nakon čega počinje četveromjesečni pregovarački postupak s ponuditeljima.
Izbor najboljeg ponuđača za dodjelu koncesije može se očekivati tijekom svibnja ili lipnja nakon predaje obvezujućih ponuda.
Na početku izlaganja ministar Hajdaš Dončić osvrnuo se na način na koji su autoceste građene do sada te ponovio činjenicu kako je 93 posto ukupnih investicija u autocestovnu infrastrukturu financirano kreditima.
Danas financijske obveze društava HAC i ARZ po kreditima iznose 25,5 milijardi kuna, dok su prihodi tvrtki dvije milijarde kuna godišnje. Ne računajući rashode to je nedostatno za podmirenje kreditnih obveza koje dolaze na naplatu. Jednokratnom uplatom koncesijske naknade zatvorio bi se najveći dio kreditnih obveza, a po modelu monetizacije autocesta, za koju je Vlada donijela odluku kao najprihvatljivijem za rješavanje problema dugovanja HAC-a i ARZ-a, te ujedno rješavanje problema javnog duga, budući su krediti dizani uz državno jamstvo i danas su dio javnog duga Hrvatske.
Nadalje, ministar je naglasio da je Vlada RH uz model davanja autocesta u koncesiju razmatrala još tri moguća modela rješavanja problema vraćanja kreditnih zaduženja: sekuritizaciju za koju se utvrdilo da nije adekvatno regulirana hrvatskim zakonima i propisima te za koju je istraživanje tržišta pokazalo da ne bi bilo interesa da bi se postigao cilj dobivanja veće svote novca kojim bi se zatvorio veći dio kredita. Potom refinanciranje, odnosno nova kreditna zaduženja, kako bi se vratile rate kredita koje dolaze na naplatu.
Od Vlade imenovani Savjetnik napravio je analizu spomenutih modela monetizacije, izvršio testiranje tržišta, proveo financijsko i pravno dubinsko snimanje HAC-a i ARZ-a, te predložio model monetizacije autocesta kroz dodjelu dugoročne koncesije za upravljanje i održavanje. Naime, ona najbolje ispunjava definirane ciljeve Vlade, ima potencijal za ostvarivanje najveće ukupne vrijednosti, te ima snažnu podršku potencijalnih ulagača.
Isto tako, davanjem autocesta u koncesiju omogućilo bi se trajno preusmjeravanje prihoda od trošarine na gorivo HAC-a u iznosu od 40 lipa na projekte Hrvatskih cesta i HŽ Infrastrukture. Na taj bi se način potakla ulaganja u državne i lokalne ceste te željezničke projekte kojima će se razvijati gospodarstvo, osnažiti građevinski sektor te stvoriti nova radna mjesta.
Ministar je iznio i podatak prema kojemu je javni dug tijekom 2014. godine povećan sa 73 na 83 posto BDP-a i to zbog primjene ESA10 statističkog standarda, čime su cestarski krediti s državnim jamstvom ušli u javni dug. Uplata koncesijske naknade u iznosu od 3,0 mlrd EUR, dovela bi do direktnog smanjenja javnog duga, na 76 posto BDP-a.
U nastavku izlaganja ministar Hajdaš Dončić prisutne je podsjetio da rok za dostavu neobvezujućih ponuda istječe 12. prosinca, nakon čega počinje četveromjesečni pregovarački postupak s ponuditeljima.
Izbor najboljeg ponuđača za dodjelu koncesije može se očekivati tijekom svibnja ili lipnja nakon predaje obvezujućih ponuda.