Plovni putovi
Plovni putovi - Plovni put je pojas na unutarnjim vodama određene dubine, širine i propisanih gabarita koji je uređen, obilježen i otvoren za sigurnu plovidbu. Definiran je plovnim koritom i radijusom zavoja kod niskog plovnog vodostaja (NPV), te slobodnim gabaritima ispod mostova i zračnih kabela ispod visokog plovnog vodostaja (VPV).
NPV – je određen temeljem statističkog proračuna trajnosti vodostaja iz 25 godišnjeg razdoblja opažanja a odgovara vodostaju 95%-tne trajnosti.
VPV – je određen temeljem statističkog proračuna trajnosti vodostaja iz 25 godišnjeg razdoblja opažanja a odgovara vodostaju 1%-tne trajnosti.
Mrežu plovnih putova na unutarnjim vodama u Hrvatskoj čine prirodni tokovi rijeke Dunava u dužini 137,5 km, rijeke Save 446 km, rijeke Drave 198,6 km i rijeke Kupe 5 km.
Plovni put rijeke Dunav (E-80) cijelom dužinom u RH od Batine do Iloka (od 1433 rkm do 1295,5 rkm) osposobljen je i obilježen za dnevnu i noćnu plovidbu i njegovi gabariti odgovaraju zahtjevima VI c međunarodne klase.
Plovni put rijeke Save ( E-80-12) u RH od ušća Kupe nizvodno do Jamene-granica sa SRJ (od rkm 583 do rkm 207) odgovara zahtjevima III klase plovnosti, dok na dijelu od rkm 583 do Rugvice rkm 653 odgovara zahtjevima II klase plovnosti. Na dijelu od ušća Kupe do Jamene plovni put je djelomično osposobljen i obilježen za dnevnu plovidbu, dok na dijelu od ušća Kupe do Rugvice Sava nije osposobljena za komercijalnu plovidbu.
Plovni put rijeke Drave (E-80-08) u RH od ušća u Dunav rkm 0 do Osijeka rkm 22 odgovara zahtjevima IV klase plovnosti, na dijelu od Osijeka rkm 22 do Donjeg Miholjca rkm 82 odgovara zahtjevima III klase plovnosti i na dijelu od Donjeg Miholjca rkm 82 do rkm 198,6 odgovara zahtjevima II klase plovnosti. Na dijelu od ušća u Dunav do nove luke rkm 13 plovni put je osposobljen i obilježen za dnevnu i noćnu plovidbu te na njemu se odvija najintenzivnija plovidba, dok je na dijelu od rkm 13 do 198,6 plovni put obilježen samo za dnevnu plovidbu i na njemu se uglavnom odvija plovidba koja je vezana uz eksploataciju šljunka, pijeska i drvne mase.
Obilježavanje rijeke Drave od rkm 0 do rkm 125,6 prema međudržavnom sporazumu vrši RH, a od rkm 125,6 do rkm 198,6 vrši Republika Mađarska.
Kod rijeka se ne može govoriti o tipskom presjeku jer se koristi profil prirodnog korita formiran ravnotežom hidrodinamičkih sila i sila otpora materijala. No tipski je u toliko jer definira smještaj plovnog korita u prirodni profil rijeke. Kod kanala najtipičniji je trapezni profil.
U oba slučaja u poprečni presjek plovne rijeke ili kanala najpovoljnije se smješta plovno korito. Dakle, tipski presjek plovnog puta određen je plovnim koritom. Elementi plovnog korita i njihov odnos prema poprečnom presjeku plovne rijeke ili kanala se jednostavno definiraju što je prikazano i skicama.