Hrvatska zastava na 'Bijeloj listi' Pariškog memoranduma

Hrvatska zastava nalazi se na bijeloj listi Pariškog memoranduma, stoji u izvješću za 2009. godinu usvojenog na godišnjoj sjednici Komiteta Pariškog memoranduma, održanog u Dublinu od 10-14. svibnja 2010.

Temeljem ostvarenih rezultata u prošlom trogodišnjem periodu, u kojem je broj zaustavljenih brodova hrvatske zastave znatno smanjen (u 2009. nije bilo niti jednog zaustavljanja),  status brodova hrvatske zastave u 2010. godini promaknut je sa sive na bijelu listu Pariškog memoranduma.

Time je ostvaren cilj Pretpristupne pomorske strategije, ali i ispunjeno mjerilo Europske komisije za zatvaranje Poglavlja 14 „Prometna politika“ u postupku pregovora s EU.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je u Pretpristupnoj pomorskoj strategiji RH  izložilo opredjeljenje za svrstavanje hrvatske zastave na bijelu listu Pariškog memoranduma. Da bi se postigao zadani cilj Vlada RH donijela je 2008. Akcijski plan za poboljšanje statusa hrvatske zastave, a za provođenje plana zaduženo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Unapređenje statusa hrvatskih brodova svrstavanjem na bijelu listu vrijedan je uspjeh postignut prvenstveno zalaganjem inspekcijskih službi Ministarstva, Hrvatskog registra brodova i hrvatskih brodara čiji brodovi plove u međunarodnoj plovidbi.

Pariški memorandum osnovan je 1982. godine, kada ga je potpisalo 14 država članica EU, a od tada su mu pristupile brojne obalne države europe, te Kanada i Rusija. Danas Pariški memorandum broji 25 država članica, a Republika Hrvatska je punopravna članica od 1. siječnja 1997. godine.

Cilj memoranduma je sprečavanje plovidbe podstandardnih brodova u regiji Europe. Status zastave u svijetu prati se na temelju rezultata iz inspekcijskih pregleda brodova u stranim lukama, odnosno na temelju omjera zaustavljanja brodova pojedine zastave u odnosu na ukupan broj inspekcijskih pregleda u razdoblju od tri godine.

Kao osnovni alat za mjerenje uspješnosti države zastave Pariški memorandum već niz godina primjenjuje statističku metodu koja, na temelju postotka zaustavljanja brodova određene zastave, te uzimajući u obzir ukupan broj inspekcijskih pregleda na brodovima određene zastave, rezultira u svrstavanju država zastava na tzv. crnu, sivu, odnosno bijelu listu.

Pri tome su države zastave na crnoj listi značajno lošije od prosjeka Pariškog memoranduma, države na sivoj listi su one prosječne, a države na bijeloj listi su, prema broju zaustavljanja brodova svoje zastave u odnosu na broj inspekcijskih pregleda, znatno bolje od prosjeka Pariškog memoranduma.