Luka Rijeka
Luka Rijeka razvojno je opredijeljena luka s lučkim bazenima specijaliziranim po vrstama tereta i upravljanim od strane visoko motiviranih i kvalitetnih koncesionara-operatera sposobnih za akviziciju dostatnih količina tereta i putnika koji će osigurati popunjenost modernih i konkurentnih lučkih kapaciteta.
U prometnom smislu, Rijeka je najveća hrvatska luka. U luci se prekrcavaju velike količine raznolikog tereta uključujući kontejnere, rudu, rezanu građu, žito, fosfat te sirove i rafinirane naftne proizvode. Na 39 vezova prihvaćaju se sve vrste brodova uključujući tankere, brodove za prijevoz suhog tereta, kontejnerske brodove, brodove za generalni teret te putničke i Ro-Ro brodove.
Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal – u cilju zadržavanja koraka s konkurentskim lukama, Lučka uprava Rijeka je započela realizaciju novog Deep Sea kontejnerskog terminala čime se osiguravaju novi lučki kapaciteti. To je najznačajniji objekt Rijeka Gateway projekta, zamišljen kao ravno pristanište konačne dužine 680 m s prosječnom širinom od 300 m. Planirana dubina mora uz pristanište iznosi minimalno 20 m i omogućava prihvat kontejnerskih brodova svih veličina. Terminal se gradi u dvije faze pri čemu prva faza uključuje izgradnju pristaništa u dužini od 400 m, a druga faza izgradnju dodatnih 280 m. Po završetku obje faze, luka Rijeka će raspolagati obalom ukupne dužine od 680 m. Izgradnja prve faze pristaništa je u završnoj fazi, a usporedo s izgradnjom pristaništa rekonstruirat će se željezničko sučelje terminala te izgraditi spojna cesta D-403. Nastavak izgradnje preostalih faza terminala obveza je budućeg koncesionara. Koncesionar, odabran na međunarodnom natječaju, dobiti će koncesiju za upravljanje, izgradnju i korištenje novog kontejnerskog terminala.
Kontejnerski terminal Jadranska vrata - Specijaliziran je za prekrcaj kontejnera i opremljen najsuvremenijom opremom, obalnim i skladišnim dizalicama te mehanizacijom za prekrcaj vlakova. Zajedničkom investicijom Lučke uprave Rijeka (infrastruktura terminala) i koncesionara (prekrcajna oprema) izgrađena je 2. faza terminala kojom je povećan kapacitet terminala i osigurana efikasnost u prekrcaju kontejnera. Izgrađeni su i stavljeni u funkciju novo pristanište u dužini od 330 metara s dubinom mora od 14,8 metra te nova skladišna površina i ulazno-izlazni punkt. Terminal sada raspolaže ukupnom površinom od 17 hektara, pristaništem s dva veza ukupne dužine 630 metara te direktnom poveznicom s autocestom prema Zagrebu. Završene investicije u terminal, kao i investicije u željezničku infrastrukturu koje su u tijeku, imaju za cilj povećati intermodalne kapacitete kontejnerskog terminala Jadranska vrata.
Operator na kontejnerskom terminalu je internacionalni koncesionar Jadranska vrata d.d. (Adriatic Gate Container Terminal) čiji je većinski vlasnik ICTSI (International Container Terminal Services Inc.) s kojim je 2011. godine potpisan ugovor o strateškom partnerstvu.
Terminali za generalne terete, rasute terete i živu stoku su smješteni u lučkim bazenima Rijeka, Bakar i Raša. Operator na ovim terminalima je također internacionalni koncesionar, tvrtka Luka Rijeka d.d. čiji je najveći pojedinačni dioničar i strateški partner od sredine 2015. godine poljska tvrtka OT LOGISTICS S.A.
Terminal za tekuće terete - raspolaže s dva tankerska veza s dubinom mora od 30 metara mogu bez ograničenja prihvatiti i najveće tankere. Na svakom su vezu četiri istakačke ruke za sirovu naftu i dvije za naftne derivate.
U luci Rijeka u tijeku je realizacija niza razvojnih projekata modernizacije strateških lučkih objekata koji imaju za cilj proizvesti direktne i indirektne gospodarske učinke od kojih su najznačajniji (i) Projekt obnove riječkog prometnog pravca, te (ii) Projekti financirani sredstvima fondova Europske unije
Projekt obnove riječkog prometnog pravca (Rijeka Gateway Project)
Vlada Republike Hrvatske u suradnji s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) pokrenula je Projekt obnove riječkog prometnog pravca - Rijeka Gateway Project. Zajmom je osim modernizacije lučkog područja predviđena izgradnja cestovnih prometnica prema riječkoj luci i nabavka potrebne lučke opreme. Obnova i modernizacija lučkog područja uključuje modernizaciju terminala za generalne terete, premještaj terminala za drvo s prostora Delte i Porto Baroša te razvoj nautičko/putničkog terminala.
Program Rijeka Gateway nije namijenjen isključivo izgradnji i modernizaciji luke, već je osmišljen i kao potpora hrvatskom gospodarstvu, kako bi postalo dinamičnije i konkurentnije. Tim programom će se također povećati atraktivnost lučkog grada Rijeke uravnoteženjem gradskog razvoja, povezivanjem s prometnim koridorom, te razvojem luke. Rijeka je kao luka strateški pozicionirana na Mediteranskom koridoru Transeuropske prometne mreže.
Ukupna vrijednost lučke komponente Projekta obnove riječkog prometnog pravca iznosi ukupno 187 milijuna EUR, od čega 144 milijuna EUR-a zajmova Svjetske banke (IBRD) i 43 milijuna EUR domaćeg udjela iz proračunskih sredstava Republike Hrvatske.
Projekti financirani sredstvima fondova Europske unije - Instrumentu za povezivanje Europe (CEF)
Lučka uprava Rijeka uspješno je prijavila za sufinanciranje iz CEF-a šest projekta: (i) Unapređenje i razvoj infrastrukture u luci Rijeka-razvoj multimodalne platforme i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata, (ii) Unapređenje lučke infrastrukture na Zagreb Deep Sea kontejnerskom terminalu, (iii) Unapređenje lučke infrastrukture na terminalu za generalne terete u Raši, (iv) Rekonstrukcija željezničke infrastrukture na području luke Rijeka – bazen Rijeka, (v) Rekonstrukcija željezničke infrastrukture na području luke Rijeka – bazen Bakar, i (vi) Informatički sustav lučke zajednice – Port Community system (PCS), ukupne vrijednosti značajnih 115.650.393 Eura, od čega 95.557.975 Eura (prosječno 82%) predstavlja udio sufinanciran sredstvima CEF-a.
U prometnom smislu, Rijeka je najveća hrvatska luka. U luci se prekrcavaju velike količine raznolikog tereta uključujući kontejnere, rudu, rezanu građu, žito, fosfat te sirove i rafinirane naftne proizvode. Na 39 vezova prihvaćaju se sve vrste brodova uključujući tankere, brodove za prijevoz suhog tereta, kontejnerske brodove, brodove za generalni teret te putničke i Ro-Ro brodove.
Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal – u cilju zadržavanja koraka s konkurentskim lukama, Lučka uprava Rijeka je započela realizaciju novog Deep Sea kontejnerskog terminala čime se osiguravaju novi lučki kapaciteti. To je najznačajniji objekt Rijeka Gateway projekta, zamišljen kao ravno pristanište konačne dužine 680 m s prosječnom širinom od 300 m. Planirana dubina mora uz pristanište iznosi minimalno 20 m i omogućava prihvat kontejnerskih brodova svih veličina. Terminal se gradi u dvije faze pri čemu prva faza uključuje izgradnju pristaništa u dužini od 400 m, a druga faza izgradnju dodatnih 280 m. Po završetku obje faze, luka Rijeka će raspolagati obalom ukupne dužine od 680 m. Izgradnja prve faze pristaništa je u završnoj fazi, a usporedo s izgradnjom pristaništa rekonstruirat će se željezničko sučelje terminala te izgraditi spojna cesta D-403. Nastavak izgradnje preostalih faza terminala obveza je budućeg koncesionara. Koncesionar, odabran na međunarodnom natječaju, dobiti će koncesiju za upravljanje, izgradnju i korištenje novog kontejnerskog terminala.
Kontejnerski terminal Jadranska vrata - Specijaliziran je za prekrcaj kontejnera i opremljen najsuvremenijom opremom, obalnim i skladišnim dizalicama te mehanizacijom za prekrcaj vlakova. Zajedničkom investicijom Lučke uprave Rijeka (infrastruktura terminala) i koncesionara (prekrcajna oprema) izgrađena je 2. faza terminala kojom je povećan kapacitet terminala i osigurana efikasnost u prekrcaju kontejnera. Izgrađeni su i stavljeni u funkciju novo pristanište u dužini od 330 metara s dubinom mora od 14,8 metra te nova skladišna površina i ulazno-izlazni punkt. Terminal sada raspolaže ukupnom površinom od 17 hektara, pristaništem s dva veza ukupne dužine 630 metara te direktnom poveznicom s autocestom prema Zagrebu. Završene investicije u terminal, kao i investicije u željezničku infrastrukturu koje su u tijeku, imaju za cilj povećati intermodalne kapacitete kontejnerskog terminala Jadranska vrata.
Operator na kontejnerskom terminalu je internacionalni koncesionar Jadranska vrata d.d. (Adriatic Gate Container Terminal) čiji je većinski vlasnik ICTSI (International Container Terminal Services Inc.) s kojim je 2011. godine potpisan ugovor o strateškom partnerstvu.
Terminali za generalne terete, rasute terete i živu stoku su smješteni u lučkim bazenima Rijeka, Bakar i Raša. Operator na ovim terminalima je također internacionalni koncesionar, tvrtka Luka Rijeka d.d. čiji je najveći pojedinačni dioničar i strateški partner od sredine 2015. godine poljska tvrtka OT LOGISTICS S.A.
Terminal za tekuće terete - raspolaže s dva tankerska veza s dubinom mora od 30 metara mogu bez ograničenja prihvatiti i najveće tankere. Na svakom su vezu četiri istakačke ruke za sirovu naftu i dvije za naftne derivate.
U luci Rijeka u tijeku je realizacija niza razvojnih projekata modernizacije strateških lučkih objekata koji imaju za cilj proizvesti direktne i indirektne gospodarske učinke od kojih su najznačajniji (i) Projekt obnove riječkog prometnog pravca, te (ii) Projekti financirani sredstvima fondova Europske unije
Projekt obnove riječkog prometnog pravca (Rijeka Gateway Project)
Vlada Republike Hrvatske u suradnji s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) pokrenula je Projekt obnove riječkog prometnog pravca - Rijeka Gateway Project. Zajmom je osim modernizacije lučkog područja predviđena izgradnja cestovnih prometnica prema riječkoj luci i nabavka potrebne lučke opreme. Obnova i modernizacija lučkog područja uključuje modernizaciju terminala za generalne terete, premještaj terminala za drvo s prostora Delte i Porto Baroša te razvoj nautičko/putničkog terminala.
Program Rijeka Gateway nije namijenjen isključivo izgradnji i modernizaciji luke, već je osmišljen i kao potpora hrvatskom gospodarstvu, kako bi postalo dinamičnije i konkurentnije. Tim programom će se također povećati atraktivnost lučkog grada Rijeke uravnoteženjem gradskog razvoja, povezivanjem s prometnim koridorom, te razvojem luke. Rijeka je kao luka strateški pozicionirana na Mediteranskom koridoru Transeuropske prometne mreže.
Ukupna vrijednost lučke komponente Projekta obnove riječkog prometnog pravca iznosi ukupno 187 milijuna EUR, od čega 144 milijuna EUR-a zajmova Svjetske banke (IBRD) i 43 milijuna EUR domaćeg udjela iz proračunskih sredstava Republike Hrvatske.
Projekti financirani sredstvima fondova Europske unije - Instrumentu za povezivanje Europe (CEF)
Lučka uprava Rijeka uspješno je prijavila za sufinanciranje iz CEF-a šest projekta: (i) Unapređenje i razvoj infrastrukture u luci Rijeka-razvoj multimodalne platforme i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata, (ii) Unapređenje lučke infrastrukture na Zagreb Deep Sea kontejnerskom terminalu, (iii) Unapređenje lučke infrastrukture na terminalu za generalne terete u Raši, (iv) Rekonstrukcija željezničke infrastrukture na području luke Rijeka – bazen Rijeka, (v) Rekonstrukcija željezničke infrastrukture na području luke Rijeka – bazen Bakar, i (vi) Informatički sustav lučke zajednice – Port Community system (PCS), ukupne vrijednosti značajnih 115.650.393 Eura, od čega 95.557.975 Eura (prosječno 82%) predstavlja udio sufinanciran sredstvima CEF-a.
