DUNAVSKA STRATEGIJA
DUNAVSKA STRATEGIJA
Strategija Europske unije za dunavsku regiju
Strategija Europske unije za dunavsku regiju
Dunavska strategija je program kojim se želi potaknuti bolja suradnja i koordinirano djelovanje u ostvarenju zajedničkih ciljeva 14 zemalja dunavskog riječnog sliva. U program je uključeno osam zemalja članica EU: Austrija, Bugarska, Češka, Mađarska, Njemačka (Baden−Württemberg), Bavarska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Hrvatska; države partneri su: BiH, Crna Gora, Moldova, Srbija i Ukrajina, a zainteresirane strane, regionalna i lokalna uprava, nevladine udruge, akademske institucije, privatni sektor, financijske institucije.
Glavni cilj Strategije je prosperitet i poboljšanje kvalitete života za oko 115 milijuna stanovnika dunavske regije, koji bi s trebao postići kroz poboljšanje cestovnog i željezničkog prometa te plovnosti rijeka uz korištenje obnovljivih izvora energije, budući je jedan od ciljeva očuvanje okoliša, čiste vode i bioraznolikosti.
Dunavskom strategijom također je dogovorena zajednička suradnja na ekonomiji, edukaciji, istraživanjima i inovacijama kako bi se regiju promoviralo kao atraktivnu turističku i kulturnu destinaciju, a jedan od ključnih problema s kojima se trenutno suočava, pitanje je sigurnosti i organiziranog kriminala.
Strategija je usvojena na sastanku Europskog vijeća 24. lipnja 2011. godine., a čine je dva dokumenta:
1. Komunikacija Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću Europske unije, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija o Strategiji EU za dunavsku regiju - Communication EU Strategy for the Danube Region
2. pripadajući Akcijski plan - Action Plan for the EU Strategy for the Danube Region
Utvrđena su četiri glavna cilja, odnosno stupa suradnje:
Glavni cilj Strategije je prosperitet i poboljšanje kvalitete života za oko 115 milijuna stanovnika dunavske regije, koji bi s trebao postići kroz poboljšanje cestovnog i željezničkog prometa te plovnosti rijeka uz korištenje obnovljivih izvora energije, budući je jedan od ciljeva očuvanje okoliša, čiste vode i bioraznolikosti.
Dunavskom strategijom također je dogovorena zajednička suradnja na ekonomiji, edukaciji, istraživanjima i inovacijama kako bi se regiju promoviralo kao atraktivnu turističku i kulturnu destinaciju, a jedan od ključnih problema s kojima se trenutno suočava, pitanje je sigurnosti i organiziranog kriminala.
Strategija je usvojena na sastanku Europskog vijeća 24. lipnja 2011. godine., a čine je dva dokumenta:
1. Komunikacija Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću Europske unije, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija o Strategiji EU za dunavsku regiju - Communication EU Strategy for the Danube Region
2. pripadajući Akcijski plan - Action Plan for the EU Strategy for the Danube Region
Utvrđena su četiri glavna cilja, odnosno stupa suradnje:
- Povezivanje dunavske regije (održiva prometna i energetska povezanost, jačanje turizma, kulturne razmjene i međuljudskih kontakata)
- Očuvanje okoliša u dunavskoj regiji (očuvanje vodnih resursa, bio-raznolikosti i kvalitete zraka i tla, upravljanje rizicima)
- Izgradnja prosperiteta u dunavskoj regiji (poticanje društveno-gospodarskog i ljudskog razvoja)
- Jačanje institucionalnih kapaciteta i sigurnosti u dunavskoj regiji (jačanje institucionalnih kapaciteta i suradnje te suradnja na području sigurnosti i borbe protiv kriminala)
Glavni ciljevi Dunavske strategije razvijat će se kroz jedanaest prioritetnih područja:
- Jačanje mobilnosti i inter-modalnosti prometa
- Poticanje razvoja održivih izvora energije
- Jačanje kulturne suradnje, turizma i kontakata među ljudima
- Očuvanje kvalitete voda
- Upravljanje rizicima za okoliš
- Očuvanje bio-raznolikosti, krajolika i kvalitete zraka i tla
- Razvoj društva znanja kroz istraživačku djelatnost, obrazovanje i informacijske tehnologije
- Jačanje konkurentnosti poduzeća
- Ulaganje u ljude i vještine
- Jačanje institucionalnih kapaciteta i suradnje
- Zajedničko razmatranje sigurnosnih pitanja i suzbijanje organiziranog kriminala
Temeljno načelo Strategije je „3 NE“ - ne novim institucijama, ne novim izvorima financiranja i ne novom zakonodavstvu. Odnosno, Dunavska strategija trebala bi se provoditi bez novih izvora financiranja, kroz postojeće strukture i institucije te bez usvajanja novih pravnih okvira i instrumenata.
Financijski izvori trebali bi biti nacionalna, regionalna i lokalna sredstva, strukturni ili IPA fondovi, uključivanje EIB i EBRD te drugih međunarodnih financijskih institucija i donatora.
U pripremnim sastancima pokretanja Dunavske strategije na najvišim razinama prikupljeno je 800 projektnih prijedloga, a glavni kriteriji su opća potrebnost; značaj za makro−regiju i realna izvedivost.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u Strategiji za dunavsku regiju sudjeluje unutar prioritetne osi „Jačanje mobilnosti i inter-modalnosti prometa“ za područja:
I.b „Željeznica,cesta i zrak“ (koordinatori Slovenija i Srbija) - IB : http://groupspaces.com/MobilityRail-Road-Air/
Hrvatska predstavnica za Ia i Ib prioritetnu os je Ana Barišić, Sektor za fondove EU
e-pošta: ana.barisic@mppi.hr
Obrazac za prijavu projekata Ia:
Obrazac za prijavu projekata Ib: