Nizinska pruga
Željeznički prometni pravac Državna granica – Botovo – Zagreb – Rijeka glavni je željeznički pravac važan u povezivanju središnje, gorske i primorske Hrvatske, ali je istodobno važan i u realizaciji europskih regionalnih integracija u smislu povezivanja regija Alpe – Jadran, Mediteran – Podunavlje.
Ovaj pravac povezuje najveću i najznačajniju hrvatsku luku Rijeka s unutrašnjošću Republike Hrvatske, a preko nje i sa zemljama srednje Europe koje gravitiraju riječkoj luci. Za servisiranje luke s kopnene strane željeznički prijevoz je nezamjenjiv i prioritetan.
Planirani koridor željezničke pruge leži na V paneuropskom prometnom koridoru i označen je kao grana V. b tog koridora. Stoga je u razvojnim planovima Hrvatskih željeznica dobio prioritet, te je odlučeno da se na cijelom potezu od državne granice s Madarskom do Rijeke osiguraju uvjeti dvokolosiječnosti, te da se pruga osposobi za nazivnu brzinu od 160 (200) km/sat.
Skraćenjem postojeće pruge od Karlovca do Rijeke za oko 54 km, osigurava se vrijeme putovanja od Botova do Rijeke na nešto više od dva sata. Isto tako se osiguravaju potrebni uvjeti za realizaciju planiranog kapaciteta nove pruge od oko 25 do 30 milijuna tona tereta godišnje (prometna prognoza).
Koridor pruge od granice do Rijeke podijeljen je u 4 sektora:
Ovaj pravac povezuje najveću i najznačajniju hrvatsku luku Rijeka s unutrašnjošću Republike Hrvatske, a preko nje i sa zemljama srednje Europe koje gravitiraju riječkoj luci. Za servisiranje luke s kopnene strane željeznički prijevoz je nezamjenjiv i prioritetan.
Planirani koridor željezničke pruge leži na V paneuropskom prometnom koridoru i označen je kao grana V. b tog koridora. Stoga je u razvojnim planovima Hrvatskih željeznica dobio prioritet, te je odlučeno da se na cijelom potezu od državne granice s Madarskom do Rijeke osiguraju uvjeti dvokolosiječnosti, te da se pruga osposobi za nazivnu brzinu od 160 (200) km/sat.
Skraćenjem postojeće pruge od Karlovca do Rijeke za oko 54 km, osigurava se vrijeme putovanja od Botova do Rijeke na nešto više od dva sata. Isto tako se osiguravaju potrebni uvjeti za realizaciju planiranog kapaciteta nove pruge od oko 25 do 30 milijuna tona tereta godišnje (prometna prognoza).
Koridor pruge od granice do Rijeke podijeljen je u 4 sektora:
- sektor I državna granica (Botovo) – Zagreb (Dugo Selo),
- sektor II čvor Zagreb,
- sektor III Zagreb (Hrvatski Leskovac) – Rijeka (Krasica),
- sektor IV čvor Rijeka.
Da bi se ostvarili tehničko-tehnološki i funkcionalni uvjeti te potrebni tehničko-tehnološki kapaciteti za prognozirani prijevoz prema projektiranim uvjetima na cijelom koridoru, na pojedinim sektorima moraju se najprije ostvariti određeni preduvjeti odnosno izgraditi ukupno oko 380 km pruge i to:
- u sektoru I izgraditi drugi kolosijek na dionici Državna granica – Botovo – Dugo Selo – oko 80 km,
- u sektoru II izgraditi novu dvokolosiječnu obilaznu prugu za teretni promet na dionici Zaprešić – Horvati – Turopolje – Dugo Selo (oko 78 km s priključcima na postojeće pruge) te izgraditi drugi kolosijek na dionici od Zagreb Gk – Horvati (oko 30 km),
- u sektoru III izgraditi novu dvokolosiječnu pruge visoke učinkovitosti Horvati – Krasica (oko 141 km) te jednokolosiječne priključne pruge na području Karlovca i Ogulina (u drugoj fazi i obilaznu dvokolosiječnu prugu oko Karlovca),
- u sektoru IV izgraditi priključne pruge Krasica – Tijani – Ivani, drugi kolosijek na dionici Škrljevo – Tijani – Rijeka – Matulji – Jurdani i posebno izgraditi novu prugu Krasica – otok Krk (Omišalj) – sve skupa oko 58 km pruga. U ovom sektoru se, u drugoj fazi, predviđa i izgradnja jednokolosiječne željezničke pruge Tijani – Matulji – Tunel Učka – Borut (oko 40 km).
Dionica pruge Dugo Selo – Križevci u sektoru I, za koju bi cjelokupna dokumentacija trebala biti gotova do kraja 2011. godine, nominirana je kao prva dionica pruge Botovo – Zagreb – Rijeka koja bi se trebala graditi u sklopu Operativnog programa za promet za razdoblje 2012.-2013. i to sredstvima kohezijskih i strukturnih fondova. Planirani početak građenja je prva polovina 2013. godine, nakon što se tijekom 2012. provedu javna međunarodna nadmetanja za izvođenje radova i nadzora nad izvođenjem.
