Strateški plan 2011. - 2013.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ustrojeno je temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (N.N. br. 27/08), kojeg je Hrvatski sabor donio na sjednici 22. veljače 2008. godine.

 

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sveobuhvatne mjere zaštite Jadranskog mora, otoka i priobalja, te njihovog održivog razvoja, predlaganje razvojne politike i uspostave cjelovitog sustava planiranja, programiranja, upravljanja i financiranja razvoja otoka i priobalja, planiranje, izradu i provedbu strateških dokumenata i projekata prometne, komunalne i društvene infrastrukture na otocima i u priobalju, analizu gospodarenja morskim resursima i prostorom uz morsku obalu, mjere racionalnog korištenja mora kao prirodnog resursa, nadzor nad provedbom postupka koncesija na području gospodarskog pojasa i koncesija za podizanje ribogojilišta, elektroničke komunikacije (telekomunikacije i radijske komunikacije), informacijsko društvo i poštanske usluge, pripremanje nacrta prijedloga zakona i drugih propisa iz područja elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga, osiguravanje i provođenje utvrđene politike i primjenu zakona i drugih propisa iz područja elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga, predlaganje strategija, studija, smjernica i programa razvoja elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj te predlaganje akcijskih planova za njihovu provedbu, izradu analiza i izvješća o stanju u području elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te poštanskih usluga, pripremanje prijedloga mjera i planova za razvoj i poboljšanje stanja u području elektroničkih komunikacija, informacijskog društva i nacionalne informacijske infrastrukture te poštanskih usluga, suradnju u praćenju, utvrđivanju i analizi pokazatelja razvoja informacijskog društva, predlaganje projekata i programa razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) i usluga informacijskog društva, suradnju u planiranju, usklađivanju i provedbi aktivnosti razvoja nacionalne informacijske infrastrukture, pripremu prijedloga mjera i planova za poticanje razvoja i poboljšanje stanja na tržištu ICT usluga, aplikacija i proizvoda te u ICT infrastrukturi, pružanje stručne potpore u analitičkom pregledu i ocjeni usklađenosti zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije te sudjelovanje u radu europskih i međunarodnih organizacija i institucija u području elektroničkih komunikacija, informacijskog društva i poštanskih usluga, te njihovih upravnih i radnih tijela i stručnih skupina, sudjelovanje na međudržavnim sastancima i pregovorima iz područja elektroničkih komunikacija, informacijskog društva i poštanskih usluga; te obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisima stavljeni u nadležnost Ministarstva, a odnose se na elektroničke komunikacije, informacijsko društvo i poštanske usluge, unutarnji i međunarodni pomorski, nautički, cestovni, željeznički, zračni i poštanski promet, sustav prometa žičarama, uspinjačama i vučnicama te promet na unutarnjim vodama s infrastrukturom tih vidova prometa; predlaže strategiju razvoja svih vidova prometa; hidrografsku izmjeru mora i marinsku geodeziju, zaštitu mora od onečišćenja s brodova; morske luke, pomorsko dobro i utvrđivanje granica pomorskog dobra, pomorsko osiguranje i pomorske agencije; luke na unutarnjim plovnim putovima; kopnene robno-transportne centre; zračne luke; prijevozna sredstva osim onih poslova koji ulaze u djelokrug drugih ministarstava; elektroničke komunikacije (telekomunikacije i radijske komunikacije) i poštu; inspekcijske poslove: sigurnosti plovidbe na moru, unutarnjeg i međunarodnoga cestovnog prometa i cesta osim poslova iz djelokruga Ministarstva unutarnjih poslova, sigurnosti željezničkog prometa, sigurnosti sustava prometa žičarama, uspinjačama i vučnicama, sigurnosti zračne plovidbe, sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama, elektroničkih komunikacija (telekomunikacija i radijskih komunikacija) i pošte, unutarnjeg i međunarodnog poštanskog prometa.

 

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici, održanoj 3. prosinca 2009. godine, donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (N.N. br. 146/09).

 

Za obavljanje upravnih i stručnih poslova iz djelokruga Ministarstva ustrojene su slijedeće upravne organizacije, odnosno unutarnje ustrojstvene jedinice:

 

Upravne organizacije:

 

Obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na upravljanje razvojem pomorstva, predlaganje i osiguravanje provođenja utvrđene pomorske politike i izvršavanja zakona i drugih propisa, te pripremanje nacrta prijedloga zakona i drugih propisa iz područja pomorskog brodarstva, pomorskog prometa, pomorskog dobra, morskih luka i drugih segmenata pomorstva, obavlja poslove upravnog postupka i upravnog nadzora iz područja pomorstva, izrađuje nacrte prijedloga sporazuma i drugih međunarodnih akata iz područja pomorstva, priprema usuglašavanje pomorskog zakonodavstva s propisima Europske unije. Prati i sudjeluje u radu tijela i agencija Europske unije iz područja pomorstva, osigurava provedbu mjera utvrđenih pomorskom politikom i strateškim dokumentima, koordinira pripremu projekata iz područja pomorstva, te osigurava njihovo praćenje u sklopu programa suradnje i pomoći Europske unije (CARDS, PHARE, ISPA, IPA, i dr.). Vodi upisnik koncesija na pomorskom dobru u kojima je davatelj koncesije Vlada Republike Hrvatske, koordinira i vodi rad Povjerenstva za granice pomorskog dobra koje u upravnom postupku rješava sva pitanja vezana za utvrđivanje granice pomorskog dobra.

 

Predlaže politiku razvitka riječnog prometa, osigurava provođenje utvrđene politike i izvršava zakone i druge propise iz područja riječnog prometa, brodarstva, riječnih luka i vodnih putova, prijevoza i plovidbenih poslova, te planira i provodi projekte izgradnje prometne infrastrukture. Predlaže i priprema nacrte prijedloga zakona i drugih propisa, te regulativnih mjera za gospodarenje i upravljanje sustavom unutarnje plovidbe. Sudjeluje u radu međunarodnih organizacija i komisija. Obavlja poslove upravnog nadzora nad primjenom propisa iz unutarnje plovidbe. Analizira stanje vodnih putova, riječnih luka i poslovanje gospodarskih subjekata unutarnje plovidbe. Predlaže programe razvitka luka, plovnih putova i brodarstva, te programe tehnološkog razvitka i inovacija.

 

Obavlja inspekcijske, upravne i stručne poslove u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, gospodarskom pojasu (zaštićene ribolovno-ekološke zone) i unutarnjim vodama vezane za nadzor sigurnosti plovidbe, zaštitu pomorskog dobra, traganje i spašavanje ljudskih života, upravljanje pomorskim i riječnim prometom, zaštitu mora, podmorja i unutarnjih voda od onečišćenja s brodova, nadzor plovnih putova, materijalno pravnih odnosa u plovidbi, plovidbenih i pomorskih nesreća i prekršaja, te ronjenja.

 

Obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na integrirano upravljanje otočnim i priobalnim održivim razvojem – uobličavanje i predlaganje politike otočnog i priobalnog održivog razvoja, predlaganje sveobuhvatnih mjera zaštite otoka i priobalja, planiranje, pripremu, izradu i/ili koordinaciju izrade strategija, izradu pravnog okvira razvojne politike, upravne, stručne i druge poslove koji se odnose na organiziranje izrade strateških infrastrukturnih projekata i investicijskih programa; vođenje baze podataka i izrada stručnih analiza, prikaza i izvješća vezano uz otočni i priobalni održivi razvoj, izradu propisa i mišljenja, predlaganje izmjena i dopuna postojećih, te donošenje novih propisa.

 

Obavlja upravne i stručne poslove iz područja cestovnog prometa, sigurnosti prometa i javnih cesta, osigurava provođenje utvrđene politike razvoja cestovnog prometa i cesta i izvršavanje zakona i drugih propisa iz područja cestovnog prometa, sigurnosti prometa i javnih cesta, sudjeluje u radu međunarodnih tijela i institucija, surađuje u izradi nacrta prijedloga ugovora i drugih međunarodnih akata, obavlja poslove upravnog postupka i upravnog nadzora iz područja cestovnog prometa, sigurnosti prometa na cestama i javnih cesta, predlaže projekte i programe razvoja cestovnog prometa, sigurnosti cestovnog prometa i javnih cesta, predlaže i priprema nacrte prijedloga zakona i drugih propisa iz područja cestovnog prometa, javnih cesta i sigurnosti prometa.

 

Provodi upravne i druge stručne poslove koji se odnose na željeznički sustav i sustav žičara, vučnica i uspinjača (u daljnjem tekstu: žičare), priprema nacrte prijedloga zakona i drugih propisa iz područja željezničkog i kombiniranog prometa, te područja žičara, priprema nacrte podzakonskih akata iz djelatnosti željezničkoga prometa i prometa žičarama. Provodi upravni nadzor nad primjenom propisa iz područja željezničkog prometa i područja žičara. Izrađuje prijedloge međudržavnih sporazuma odnosno ugovora koji se odnose na željeznički i kombinirani promet, sudjeluje u međunarodnim tijelima za željeznički i kombinirani promet, sudjeluje u izradi nacrta prijedloga zakona i drugih propisa iz ostalih prometnih grana u dijelu koji se odnosi na željeznički i kombinirani prijevoz, provodi i osigurava primjenu zakona i ostalih propisa iz područja željeznice i kombiniranog prijevoza. Regulira, prati i analizira stanje sigurnosti u željezničkom prometu i prometu žičarama.

 

Obavlja upravne poslove i druge stručne poslove u području civilnog zrakoplovstva, priprema nacrte prijedloga zakona i drugih propisa iz područja zračnog prometa, obavlja upravni nadzor u djelatnostima civilnog zrakoplovstva, rješava po žalbama na upravne akte Agencije za civilno zrakoplovstvo, provodi prekršajne postupke u zračnom prometu, osigurava i provodi utvrđenu politiku i primjenu zakona i drugih propisa iz područja zračnog prometa, izrađuje prijedloge strategija, studija, smjernica i programa razvoja zračnog prometa, te prijedloge akcijskih planova za njihovu provedbu, izrađuje analize i izvješća o stanju u području zračnog prometa, priprema prijedloge mjera i planova za razvoj i poboljšanje stanja u području zračnog prometa, vodi postupke o koncesijskim ugovorima za aerodrome u skladu s propisima kojima se uređuje pitanje koncesija i s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku, odlučuje o statusu zračnih luka i prema potrebi određuje neovisnog koordinatora slotova, sudjeluje u pripremi podloga za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske, formulira i izrađuje prijedlog tekućeg i kapitalnog dijela proračuna Uprave zračnog prometa, sudjeluje u radu europskih i međunarodnih organizacija i institucija u području civilnog zrakoplovstva, te njihovih upravnih i radnih tijela i stručnih skupina, sudjeluje na međudržavnim sastancima i pregovorima iz područja zračnog prometa, surađuje u pripremi i izradi nacrta prijedloga međunarodnih ugovora, sporazuma i konvencija u području civilnog zrakoplovstva i priprema nacrte prijedloga zakona o potvrđivanju tih međunarodnih akata, izučava gospodarska, komercijalna i pravna pitanja iz područja međunarodnih ugovora i predlaže nacionalnu prometnu politiku, pruža stručnu potporu u analitičkom pregledu i ocjeni usklađenosti zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, sudjeluje u izradi nacrta prijedloga pregovaračkih stajališta i tehničkim konzultacijama u postupku pregovora s Europskom unijom u poglavljima pregovora koja se odnose na zračni promet te obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisima stavljeni u nadležnost Ministarstva, a odnose se na zračni promet.

 

Obavlja upravne i druge stručne poslove u području elektroničkih komunikacija (telekomunikacija i radijskih komunikacija), informacijskog društva (osim onih u djelokrugu središnjih tijela državne uprave nadležnih za e-Hrvatsku i informatičku djelatnost) i poštanskih usluga, predlaže i priprema nacrte prijedloga zakona i drugih propisa iz područja elektroničkih komunikacija, osigurava i provodi utvrđenu politiku i primjenu zakona i drugih propisa iz područja elektroničkih komunikacija, izrađuje prijedloge strategija, studija, smjernica i programa razvoja elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj, te prijedloge akcijskih planova za njihovu provedbu, priprema prijedloge mjera i planova za razvoj i poboljšanje stanja u području elektroničkih komunikacija, predlaže i priprema nacrte prijedloga zakona i drugih propisa iz područja pošte i poštanskih usluga, osigurava i provodi utvrđenu politiku i primjenu zakona i drugih propisa iz područja pošte i poštanskih usluga, izrađuje prijedloge strategija, smjernica i programa razvoja pošte i tržišta poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj, te prijedloge akcijskih planova za njihovu provedbu, izrađuje analize i izvješća o stanju u poštanskoj djelatnosti, te unutarnjem i međunarodnom poštanskom prometu, priprema prijedloge mjera i planova za razvoj i poboljšanje stanja na tržištu poštanskih usluga.

 

Obavlja inspekcijske poslove unutarnjeg i međunarodnog cestovnog prometa i cesta, sigurnosti željezničkog prometa i žičara, pošte i elektroničkih komunikacija.

 

Obavlja stručne poslove koji se odnose na izradu prijedloga državnog proračuna i mjesečnih financijskih planova, donosi godišnji dinamički plan izvršavanja državnog proračuna za Ministarstvo, obavlja administrativne poslove u svezi s izvršavanjem državnog proračuna, sastavlja, analizira i podnosi izvješća o trošenju proračunskih sredstava sukladno namjeni i planiranoj dinamici. Obavlja upravne i stručne poslove vezane za propise iz područja računovodstva i obračuna plaća, evidentira financijske promjene u propisanim poslovnim knjigama, izrađuje propisana financijska i ostala izvješća. Sudjeluje u pripremi pregovora i ostalih poslova u svezi ugovaranja, korištenja i otplate kredita i pomoći što ih međunarodne institucije odobravaju Ministarstvu, a od interesa su za Republiku Hrvatsku. Analizira financijsko poslovanje javnih trgovačkih društava iz nadležnosti Ministarstva. Koordinira poslove planiranja, dodjele i praćenja državnih potpora za koje je davatelj Ministarstvo putem svojih ustrojstvenih jedinica. Obavlja poslove praćenja pripreme i provedbe pomoći Europske unije.

 

Obavlja stručne poslove koji se odnose na strateške infrastrukturne objekte od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku, sudjeluje u planiranju, pripremanju i provedbi velikih infrastrukturnih objekata: cesta, autocesta, željeznica, luka, aerodroma i vodenih plovnih putova (vodnih kanala) i drugih odgovarajućih krupnih infrastrukturnih radova od značaja za održivi razvitak Republike Hrvatske, koji se financiraju iz ili izvan državnog proračuna (koncesije – mješovito financiranje), te prati provedbu tih investicija. U Upravi se obavljaju poslovi pripreme, koordinacije izrade i nadzora nad provedbom strateških i operativnih dokumenata za korištenje sredstava iz programa pomoći i fondova Europske unije na području razvitka prometne infrastrukture.

 

Ostale ustrojstvene jedinice:

1. Tajništvo

2. Kabinet ministra

3. Samostalni odjel za odnose s javnošću

4. Služba za unutarnju reviziju

5. Samostalni odjel za financijsko upravljanje, unutarnji nadzor i kontrolu

6. Samostalni odjel za istraživanje željezničkih nesreća

7. Samostalni odjel za europske integracije i prometnu politiku

 

Sukladno organizacijskoj klasifikaciji Ministarstvo je razdjel oznake 065 s pet glava:

 

06505 Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture,

06545 Agencija za obalni linijski promet

06550 Agencija za vodne putove

06551 Agencije u prometu i infrastrukturi

            RKP 44934 Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga

            RKP 45228 Agencija za sigurnost željezničkog prometa

            RKP 45084 Agencija za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakoplova

06560 Hrvatski hidrografski institut

 

 

Vizija

 

Visoko razvijen, efikasan, siguran, ekološki prihvatljiv i moderan prometni i  komunikacijski sustav, potpuno integriran u mrežu glavnih međunarodnih prometnih pravaca, koji najbolje iskorištava prometni i geografski položaj Republike Hrvatske i zadovoljava potrebe teretnog i putničkog prijevoza.

Misija

 

Misija Ministarstva je stvoriti uvjete i izgraditi kapacitete koji će osigurati izradu kvalitetnih zakona i ostalih propisa te njihovo provođenje vezano uz zaštitu mora, pomorsko dobro i vodne putove unutarnjih voda, razvitak otoka i priobalja, osiguranja prometne povezanosti otoka međusobno i s kopnom, postići visoku razvijenost elektroničkih komunikacija i tržišta poštanskih usluga, organizirati izradu strateških infrastrukturnih projekata i investicijskih programa od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku, organizirati radove na izgradnji suvremene prometne infrastrukture, koja će prometno povezati sve regije i razviti sve vidove prometa uz visok stupanj profesionalnosti i sigurnosti u pružanju prijevoznih usluga te poduzimanje svih mjera zaštite okoliša u transportu.

Ciljevi

 

Opći cilj 1. Razvoj prometnog sustava

Posebni cilj 1.1. Razvijena prometna infrastruktura

Posebni cilj 1.2. Visoka kvaliteta i razvijeno tržište prometnih usluga

Posebni cilj 1.3. Visoka razina sigurnosti u prometu

Posebni cilj 1.4. Zaštita okoliša u transportu

Opći cilj 2. Održivi razvoj otoka i priobalja

Posebni cilj 2.1Visoka razina izgrađenosti komunalne i društvene infrastrukture na otocima i u priobalju

Posebni cilj 2.2. Visoko razvijeno gospodarstvo na otocima i u priobalju

Posebni cilj 2.3. Bolji životni uvjeti stanovništva otoka i priobalja

Opći cilj 3. Razvoj elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga

Posebni cilj 3.1. Visoka i ujednačena razvijenost širokopojasnog pristupa internetu

Posebni cilj 3.2. Visoka kvaliteta i razvijeno tržište poštanskih usluga

 

 

Opći cilj 1. Razvoj prometnog sustava

Razvijen prometni sustav olakšava i potiče mobilnost ljudi i roba te, smanjivanjem prometne izoliranosti, omogućava rast produktivnosti i stvara predpostavke za uravnotežen regionalni razvoj.

 

Dostupnost infrastrukture temeljna je pretpostavka rasta zapošljavanja jer utječe na kvalitetu i raznovrsnost poslovnih prilika, ali i sveukupnu privlačnost zemlje za poslovanje i investicije kao i njezinog djelotvornog uključivanja u zajedničko tržište EU. Trajni cilj Ministarstva je razvoj svih vidova prometa: cestovni, zračni, željeznički, pomorski i promet vodnim putovima unutarnjih voda. Ulaganjem u izgradnju novih i modernizaciju postojećih mobilnih kapaciteta, ulaganjem u kadrove te poticajnim mjerama pri školovanju budućih djelatnika u prometu, donošenjem planskih dokumenata razvoja određenih vrsta prometa, povezivanjem i suradnjom s međunarodnim organizacijama potiče se razvoj prometa kao djelatnosti i podiže razina kvalitete pruženih usluga.Zaštita života ljudi i robe u prometu je trajni cilj i zadaća Ministarstva, a postiže se dobrom opremljenošću djelatnika, ustrojstvenih jedinica Ministarstva, ali i ostalih pružatelja prometnih usluga opremom, uređajima, uspostavom kvalitetnih sustava nadzora i upravljanja prometa, informatizacijom i sustavima radioveza, a zaštita okoliša od onečišćenja nedjeljiva je djelatnost od djelatnosti prometa i provodi se istovremeno i permanentno.

 

Navedeni opći cilj proizlazi iz Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske (N.N. 139/99.), Nacionalnog programa željezničke infrastrukture za razdoblje 2008. – 2012. (N.N. 31/08.), Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj 2008. – 2018. (N.N. 65/08.), Srednjoročnog plana razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2016. godine, kojeg je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici 19.12.2008. godine, Predpristupne pomorske strategije Republike Hrvatske (2005.), Nacionalne strategije za program ISPA sektor promet (2004.), Operativnog programa za promet IPA 2007.-2009. (2007.) i Nacionalni program zaštite civilnog zračnog prometa, kojeg je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici 4. veljače 2010. godine.

 

 

Posebni cilj 1.1. Razvijena prometna infrastruktura

Razvijena prometna infrastruktura temeljna je pretpostavka razvoja prometnog sustava, a razvijen prometni sustav neophodan je za ekonomski i socijalni razvoj te promicanje kontakata između regija. U tu svrhu projekti prometne infrastrukture financiraju se nacionalnim sredstvima, sredstvima Europske unije, sredstvima zajmova međunarodnih financijskih institucija, te kroz projekte javno-privatnog partnerstva.

 

Temeljna polazišta u daljnjem razvoju infrastrukture moraju biti: jačanje tržišnih mehanizama u izgradnji i korištenju infrastrukture, moderan sustav upravljanja infrastrukturom, utemeljen na informacijskoj tehnologiji i održiv sustav financiranja njezine izgradnje i održavanja. Suradnja na području prometne infrastrukture ostvaruje se, uz ostale načine, i kroz sudjelovanje u aktivnostima koje se provode u sklopu TEM-a (Trans-European Motorway), SEETO-a (South East Europe Transort Observatory) i SEETAC-a (South East Europe Transport Axis Coorporation).

 

Provedbom ovog cilja nastoji se ujednačiti razvijenost, kvaliteta i sigurnost prometne infrastrukture.

 

1.1.1. Održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture i žičara, regulacija prometa i izgradnja novih pruga i žičara

 

Nacionalni program željezničke infrastrukture (NPŽI) je temeljni strateški dokument za razdoblje 2008. – 2012. i obuhvaća planove i projekte održavanja, obnove, osuvremenjivanja postojeće željezničke infrastrukture i izgradnje nove. Donošenjem ovog dokumenta dovršeno je postavljanje pravnog okvira za izradu i donošenje nekoliko provedbenih dokumenata, proizašlih kao obveznih iz procesa približavanja EU. To su „Ugovor o upravljanju željezničkom infrastrukturom“ i „Izjava o mreži“. U pripremi je izrada poslovnog plana HŽ Infrastrukture d.o.o. za razdoblje 2010.-2012. kojim su zacrtani novi projekti osuvremenjivanja i izgradnja pruga.

 

Prioritet u ulaganjima imaju željeznički pravci značajni za prijevoz tereta, koji mogu osigurati dodatni poticaj razvoju pomorskog prometa i pomorskih luka te ojačati poziciju Hrvatske kao tranzitnog područja. Modernizacija željezničke infrastrukture temelji se na nadopunjavanju s ostalim oblicima prometa, što također zahtijeva ukidanje onih željezničkih pravaca koji su zbog konkurencije s cestovnim i /ili zračnim prometom izgubili na ekonomskom značaju. Ulaganjima u željezničku infrastrukturu potrebno je, korištenjem suvremenih tehnologija u upravljanju prometom, osigurati sigurnost, kvalitetu i pouzdanost ove vrste prometa s ciljem što bržeg uključivanja u jedinstveni Europski željeznički sustav.

 

Željeznička infrastruktura obuhvaća 2.722 km pruga, od čega su jednokolosiječne pruge u dužini od 2.468 km ili 90,7%, a dvokolosiječne pruge u dužini 254 km ili 9,3%. Elektrificirano je 985 km pruga ili 36,2%. Glavna karakteristika postojećih infrastrukturnih kapaciteta je dotrajalost i s tim u vezi potreba smanjivanja brzine, kako bi se sadašnji obujam prometa odvijao odgovarajućom dinamikom. Više od 60% ukupne duljine željezničke mreže danas je izvan ciklusa održavanja, što znači da je prosječni uporabni vijek pružnog gornjeg ustroja na tom dijelu mreže prekoračen i da ga više nije moguće uobičajenim mjerama redovitog održavanja održati u tehničko uporabnom stanju za siguran tijek prometa projektiranom brzinom. Procjenjuje se da sadašnji nedostatak u dinamici remonta iznosi oko 1.500 km. Na dionicama pruga gdje je ugrađen materijal stariji od 20 godina neće se moći postizati brzine veće od 120 do 160 km na sat. Zbog svega navedenog potrebno je obavljati kapitalne remonte na mnogim dionicama pruga, osobito na prugama od značaja za međunarodni promet, ako se želi i nadalje participirati kao ravnopravan član europske željezničke asocijacije. Elektrotehnička postrojenja su također u nepovoljnom uporabnom stupnju zbog nedovoljnog ulaganja u proteklom periodu, kao i zbog oštećenja u domovinskom ratu. Trenutna duljina kontaktne mreže je 1.832 km, pri čemu je svega 36,2% elektrificiranih pruga ili 985 km. Od toga je 847 km elektrificirano izmjeničnim sustavom, a 137,7 km istosmjernim sustavom. Signalno - sigurnosne sustave karakterizira zastarjelost i istrošenost. Telekomunikacijski uređaji su djelomično modernizirani na paneuropskim koridorima, što obuhvaća ugradnju optičkog kabela, zamjene ŽAT centrale i izgradnja nove IP (informatičko prijenosne) mreže za prijenos podataka. Posebno loše stanje je na „Podravskoj magistrali“ te na pojedinim prugama koje su oštećene za vrijeme rata, a na kojima je ova oprema otuđena. Na željezničkoj mreži prisutno je 1.470 željezničko-cestovna prijelaza i 71 pješačkih prijelaza preko pruge. Od ukupno spomenutih željezničko cestovnih prijelaza njih 940 je osigurano cestovnim prometnim znacima, a 530 je osigurano automatskim uređajima i mehanizacijom. Prema podacima iz 2009. godine, prosječne komercijalne brzine vlakova koje su se ostvarivale na postojećoj željezničkoj mreži iznosile su 46,95 km/h za putničke vlakove i 24,44 km/h za teretne vlakove. Krajem 2009. godine izvan prometa je bilo ukupno 198,8 km pruga.

 

Prioritetne investicijske aktivnosti u narednom razdoblju odnose se na remonte, održavanje, osuvremenjivanje i novogradnju dionica na međunarodnim prugama (koridor Vc, Vb, X), regionalnim prugama i lokalnim prugama. Osobito važnim projektima smatraju se izgradnja nove Ravničarske pruge (izgradnja II kolosjeka na pravcu Botovo–Zagreb–Karlovac i izgradnja nove trase Karlovac–Rijeka), rješavanje prigradskog prometa u većim hrvatskim gradovima, nastavak i završetak radova izmjene sustava električne vuče Moravice-Rijeka-Šapjane i Škrljevo-Bakar, nastavak osuvremenjivanja pruge Oštarije-Knin-Split te prilagodba i ugradnja signalno-sigurnosnih uređaja, remont i sanacija dionice pruge Lokve-Drivenik, početak radova na remontu i sanaciji dionice pruga Zagreb Borongaj-Dugo Selo, Dugo Selo-Novoselec, izgradnja pruge Gradec-Sveti Ivan Žabno, izgradnja željezničke obilaznice Bibinje, izgradnja pruge Podsused-Samobor-Bregana, nastavak radova na osiguranju željezničko-cestovnih prijelaza te ulaganja u interoperabilnost i informatizaciju mreže, kao i modernizaciju pruga na koridoru X. Zbog poboljšanja stupnja sigurnosti potrebno je u direktnoj suradnji s lokalnom upravom uložiti dodatne napore za osiguranje ŽCPR-a modernim elektroničkim uređajima.

 

Novom zakonodavnom regulativom, sukladno pravnoj stečevini Europske unije, nadležnost nad područjem žičara za prijevoz osoba prenijeta je sa lokalne na državnu razinu. Postojeće žičare u Republici Hrvatskoj nisu projektirane, izgrađene, rekonstruirane niti održavane u skladu sa preuzetim standardima Europske unije. Ulaganje u rekonstrukciju, modernizaciju i održavanje postojećih i izgradnju novih žičara za prijevoz osoba pretpostavka je za razvoj i ovog dijela prometa u Republici Hrvatskoj. Polazeći od toga da je područje žičara za prijevoz osoba od posebnog značaja za razvoj gospodarstva, posebno turizma i športa, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, Ministarstvo u slijedećem trogodišnjem razdoblju planira, kroz sustav potpora jedinicama lokalne samouprave na čijem području su žičare izgrađene ili će se graditi, potaknuti i osigurati ravnomjerni razvoj ove prometne infrastrukture sukladno propisanim tehničkim zahtjevima i standardima.

 

1.1.2. Ulaganje u željezničku infrastrukturu kroz projekte sufinancirane iz pretpristupnih i strukturnih fondova EU

 

Postojeća željeznička infrastruktura je jedan od najnerazvijenijih vidova prometne infrastrukture RH koji se očituje nedostacima u željezničkom sektoru, lošom infrastrukturom, zastarjelim željezničkim voznim parkom, te zastarjelom opremom za signalizaciju i komunikaciju. Željeznički projekti se sufinanciraju sredstvima Europske unije u sklopu pretpristupnih programa, a njihovo sufinanciranje predloženo je i u okviru strukturnih instrumenata koje će RH koristiti nakon stupanja u članstvo Europske unije.

 

Prvi pretpristupni program kojim se sufinancira prometna infrastruktura sredstvima EU u RH je ISPA, čija je provedba započela 2006., a njezin završetak je planiran 2011. godine. Za provođenje programa ISPA napravljena je Nacionalna ISPA (Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju) strategija za prometni sektor (2005.) kojom se određuju prioritetni željeznički investicijski projekti za Hrvatsku, a RH je stavljeno na raspolaganje 59 mil€, od kojih je 55 mil€ ugovoreno. Provode se dva projekta od kojih je jedan veliki infrastrukturni projekt, Rehabilitacija željezničke pruge na dionici Vinkovci–Tovarnik–državna granica, a drugi projekt, Priprema liste projekata u sektoru prometa, ima za cilj pripremiti željezničke projekte koji će se financirati u sljedećem programskom razdoblju.

 

Sufinanciranje prometne infrastrukture nastavlja se kroz program IPA te je sukladno Uredbi o opsegu i sadržaju odgovornosti te ovlastima tijela nadležnih za upravljanje Instrumentom pretpristupne pomoći (IPA) (N.N. 34/08) Tijelo nadležno za upravljanje i provedbu cjelokupne treće komponente programa IPA Regionalni razvoj – promet (IPA IIIa) je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Uprava za strateške infrastrukturne objekte, koja obavlja funkciju Upravljačkog tijela za Operativni program 2007.-2009. (usvojen od strane EK dana 07. prosinca 2007.godine). Ministarstvo je također zaduženo za modifikaciju OP 2007.-2009., kao i za novi OP 2012.-2013.

 

Navedenim dokumentom OP 2007.-2009. definirana je srednjoročna procjena potreba i ciljeva u podsektorima željeznice i unutarnjih plovidbenih putova, sektorima čiji su udjeli u prometnom tržištu značajno opali, te postoje izraziti zaostaci u obnovi i modernizaciji infrastrukture. Operativni Program Promet (OPP) konzistentan je sa strateškim prioritetima za pod-sektore iz ranijih razvojnih studija, a cilj je razviti prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj postepenim povećanjem kvalitete željezničkog TEN Koridora X u Hrvatskoj kako bi sve više ispunjavao standarde EU-a.

 

Isto tako, realizacija prioritetnih projekata unapređenja u sklopu IPA mjere uključeni u OPP imaju za cilj obnovu pruge, stabilna postrojenja, signalizacije i komunikacije kako bi se povećala brzina i smanjilo vrijeme putovanja, poboljšala kvaliteta usluga i ponovno uspostavila potražnja za tim vitalnim međunarodnim prometnim pravcem, a realizacija se odvija kroz nekoliko projekata: Rehabilitacija pruge na dionici Okučani-Novska, Sustav signalnosigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, te Projekt pripreme dokumentacije za budući projekt Rehabilitacija pruge na dionici Novska-Dugo Selo.

 

Tijekom 2009. godine radilo se i na izmjenama i dopunama OPP 2007.-2009. kako bi se uključile dopunske aktivnosti (projekti) za plansko razdoblje 2010.-2011. Razrađeni su prijedlozi novih projekta u željezničkom sektoru, gdje je naglasak stavljen na pripremu projektne dokumentacije, kako bi se pripremio veći broj projekata za buduće financiranje iz Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj. Ova modifikacija postojećeg Operativnog programa predviđa uključenje 7 novih željezničkih projekata za koje će se financirati izrada projektno tehničke dokumentacije i to za dionice: Dugo Selo–Novska; Zaprešić– Horvati– Dugo Selo; Hrvatski Leskovac–Karlovac; Goljak–Skradnik; Križevci–Koprivnica–Botovo; Vinkovci–Vukovar, te Dugo Selo–Novska II kolosijek. Ukupna vrijednost izrade ove dokumentacije iznosi € 66 mil.

 

Ukupno planirana sredstva za projekte u željezničkom sektoru u razdoblju 2010.- 2011. godine procijenjena su na iznos od 48,794 milijuna eura, od čega planirana IPA sredstava iznose 41,475 milijuna eura (85%).

 

Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, predviđa se nastavak rada na projektima iz željezničkog sektora koji su do sada sufinancirani iz pretpristupnih fondova te uključivanje u sufinanciranje EU fondovima. Planski dokument koji se priprema s ciljem definiranja stanja i potreba u pojedinom sektoru je Operativni program „Promet“ 2012.-2013. Njegovo usvajanje od strane Europske komisije predviđeno je za sredinu 2011.god. U ovom dokumentu definiraju se prioritetne osi svih vidova prometa.

 

1.1.3. Ulaganje u infrastrukturu vodnih putova i luka unutarnjih voda

 

Infrastrukturu u riječnom prometu čine vodni putovi sa pripadajućim građevinama, objektima i uređajima sigurnosti plovidbe, nacionalni riječni informacijski servis (CRORIS), te luke i pristaništa s pripadajućim građevinama lučke infrastrukture.

 

Infrastrukturom vodnih putova unutarnjih voda uz Ministarstvo i Savsku komisiju, operativno se bavi Agencija vodnih putova sa sjedištem u Vukovaru. Ukupna dužina vodnih putova unutar granica Republike Hrvatske je 805,2 rkm, od kojih je dužina vodnog puta na kojem je moguća plovidba kako slijedi:

-          DUNAV 137,5 rkm,

-          SAVA 448,2 rkm,

-          DRAVA 198,06 rkm,

-          KUPA 5,9 rkm i

-          UNA 15 rkm.

Hrvatske unutarnje vode obuhvaćaju i jezera Visovac i Kozjak koji se nalaze u nacionalnim parkovima Krka i Plitvička jezera i otvoreni su za turističku plovidbu. Postojeće stanje vodnih putova unutarnjih voda karakterizira da je, prema AGN ugovoru (European Agreement on Main Inland Waterways of International Importance, kojeg je RH potpisnica od 23.06.1997. godine), od 805,2 km unutarnjih vodnih putova, 539,7 rkm uvršteno u europsku mrežu vodnih putova, od čega samo 287,4 rkm rijeka (Dunava, Save i Drave) ili 53,25 % udovoljava uvjetima međunarodne klase plovnosti (klasa IV i više). Plovidba i promet rijekama u RH u protekla dva desetljeća obilježeni su nedostatkom investiranja u održavanje vodnog puta i razvoj plovidbene infrastrukture, zbog čega je prijevoz tereta danas značajno niži u odnosu na razinu iz 1990. godine.

 

Najznačajniji vodni putovi u Hrvatskoj su rijeke Dunav i Sava, ali su kao prometni potencijal relativno neiskorišteni. Jednom, kad se uvjeti za plovidbu uspostave barem na prijeratnu razinu, potencijal za promet unutarnjim vodnim putovima kao ekološki najprihvatljivijim vidom transporta, u kombinaciji sa željezničkim i intermodalnim transportom, moći će biti maksimalno iskorišten kao opravdana alternativa trenutno dominantnom cestovnom prometu. K tome, promreženost Hrvatske vodnim putovima iznosi 14 km na 1.000 km² što joj daje komparativnu prednost u odnosu na EU čija gustoća mreže vodnih putova iznosi svega 9,4 km na 1.000 km². Vodni put rijeke Dunav je dio Pan-europskog koridora VII koji povezuje Sjeverno more (luka Rotterdam) i Crno more (Constanca) i jedan je od glavnih europskih transportnih ruta sa značajnim razvojnim potencijalom. Infrastruktura hrvatskih unutarnjih plovnih putova je nerazvijena uslijed devastacije i nemogućnosti održavanja plovnog puta tijekom rata i u poslijeratnom periodu, te uskih grla, čime je smanjena i sigurnost plovidbe, a dodatan problem je nepovezanost rijeka Dunav i Sava unutar granica Hrvatske.

 

Stanje komercijalne flote hrvatskih brodara također je u nezavidnom položaju: sastoji se od svega 60 brodova, većina je starosti preko 40 godina, s ukupnim kapacitetom oko 50.000 tona.

 

Tijekom proteklih desetak godina, Republika Hrvatska je, obzirom na relativno skromna financijska sredstva, uložila maksimalne napore i poduzeto je niz aktivnosti s ciljem rehabilitacije hrvatskih vodnih putova, što je rezultiralo slijedećim:

 

Plovidba Dunavom se odvija bez prekida, uz ograničenja gaza kod niskih vodostaja (sektor Kopački rit - Apatin), radi nedovoljnog stupnja uređenosti i nedovoljnog održavanja, što nije bilo moguće ostvariti zbog nepostojanja međudržavnog ugovora sa susjednom Republikom Srbijom - ugovor je u postupku ratifikacije u Republici Srbiji. Punim gazom je moguća plovidba u 320 – 330 dana godišnje (za hidrološki statistički prosječnu godinu). Dunav udovoljava uvjetima međunarodne klase VIc.

 

Plovidba Dravom također se odvija uz ograničenja gaza plovila za vrijeme niskih vodostaja zbog intenzivnog pronosa nanosa i nedovoljnog stupnja tehničkog održavanja. Punim gazom je moguća plovidba u 280 – 300 dana godišnje (za hidrološki statistički prosječnu godinu). Na dijelu međunarodne dionice (od ušća do Osijeka - 22 km), Drava samo do luke Nemetin, udovoljava uvjetima IV tj. minimalne međunarodne klase plovnosti.

 

Vodni put rijeke Save ne udovoljava uvjetima IV međunarodne klase plovnosti. Od 380,2 km međunarodnog vodnog puta, čak 244,3 km ne udovoljava uvjetima IV klase. Posebnu prepreku predstavlja dionica između Slavonskog Šamca i Oprisavaca, na kojoj je mogućnost plovidbe punim gazom od 250 cm ograničena na manje od 50% dana u statistički prosječnoj hidrološkoj godini, što je ispod mjerila III klase plovnosti. Za vrijeme ljeta, svake godine dolazi do obustava plovidbe na ovom sektoru.

 

Nizvodno od Slavonskog Šamca plovidba je moguća uz ograničenja u kraćim periodima u uvjetima IV klase, a uzvodno do Siska plovidba se odvija u uvjetima III klase, što podrazumijeva smanjeni gaz kod niskih vodostaja uz kraće prekide plovidbe do prosječno 30 dana godišnje.

 

Potvrđivanjem Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save krajem 2004. godine i osnivanjem Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (Savske komisije) sredinom 2005., stvorena je osnova za postupno rješavanje problema plovidbe rijekom Savom. Strateški cilj Savske komisije je koordinacija suradnje savskih država (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija i Srbija) sa svrhom uspostave međunarodnog režima plovidbe na Savi i njenim plovnim pritokama, uspostava održivog upravljanja vodama na slivu i upravljanje štetnim događajima – poplave, suše, led i onečišćenje voda.

 

Sve dionice međunarodnih vodnih putova su obilježene za dnevnu i noćnu plovidbu u opsegu dovoljnom za sigurnu plovidbu ovisno o intenzitetu plovidbe.

 

CRORIS je uspostavljen na Dunavu i međunarodnom dijelu Drave do Osijeka. U razvoju je eksperimentalna verzija na rijeci Savi.

 

Za planirani višenamjenski kanal Dunav-Sava dovršena je većina tehničke dokumentacije. Usvajanjem Studije utjecaja na okoliš i Prostornog plana (što se očekuje ove godine) steći će se uvjeti za dovršetak izrade tehničke dokumentacije, ishođenje potrebnih dozvola za građenje, rješavanje izvora financiranja i početak građenja. Izgradnjom VKDS-a RH planira:

-    poboljšati povezivanje Dunavske europske mreže vodnih putova sa Siskom i nastavno kopnenim putem s Jadranskim morem,

-    povezati mrežu hrvatskih vodnih putova u jedinstvenu mrežu (sada je mreža razdvojena i povezana je Savom i Dunavom preko susjedne države tj. Republike Srbije),

-    skratiti plovidbu od Siska i Slavonskog Broda prema Srednjoj Europi (uzvodno od Vukovara) za 417 km, a prema nizvodnim lukama (nizvodno od Beograda) za 85 km.

 

U slijedećem trogodišnjem razdoblju planira se:

- Radovima tehničkog održavanja održavati plovnost u okvirima postojeće klase plovnosti svakog pojedinog vodnog puta, te održavati postojeće objekte sigurnosti plovidbe. U slučaju neodržavanja, dolazi do smetnji u plovidbi (uska grla), naročito na plićacima na kojima je intenzivno taloženje nanosa.

- Obilježavanjem i ophodnjom vodnih putova na postojećim obilježenim dionicama održavati sustav, uz tehnička unapređenja koja su nužna radi praćenja razvoja tehnologije u plovidbi, te uspostaviti sustav obilježavanja samo za dnevnu plovidbu na Savi do Rugvice, Uni do 15 rkm i Kupi od Siska do Karlovca u standardu dovoljnom za sigurnu plovidbu u svrhu turizma, sporta i razonode, te za lokalnu komercijalnu plovidbu. Ukupno se planira obilježiti 199 rkm vodnih putova koji nisu obilježeni.

- Uspostava riječnog informacijskog servisa CRORIS i održavanje istog na vodnom putu rijeke Save do Siska. Cilj je pokriti sve međunarodne vodne putove sustavom CRORIS.

- Građenje objekata sigurnosti za poboljšanje uvjeta plovidbe na dionicama vodnih putova koji predstavljaju smetnje u plovidbi radi nedovoljne dubine s ciljem povećanja broja plovidbenih dana u godini. Radovi se sastoje od iskopa čvrstog dna korita rijeke na plićacima, izgradnje objekata sigurnosti za poboljšanje uvjeta plovidbe (regulacijske građevine: pera, uzdužne građevine, pragovi i obalo-utvrde). Planirano je dovršiti započete gradnje T-pera na lijevoj obali Dunava u zoni Kopačkog rita i nastaviti radove na formiranju prokopa rijeke Drave kod luke Nemetin. Izgradnjom se otklanjaju smetnje u plovidbi i povećava razina sigurnosti plovidbe.

 

Republika Hrvatska upravlja izgradnjom, održavanjem i modernizacijom infrastrukture luka unutarnjih voda putem lučkih uprava unutarnjih voda u gradovima gdje su prirodno smještene luke od međunarodnog značaja: Sisak, Vukovar, Slavonski Brod i Osijek. Bitno obilježje hrvatskog lučkog sustava na unutarnjim vodama je njegova prometna razjedinjenost pa se može posebno govoriti o lukama u savskom bazenu sa lukama Sisak i Slavonski Brod, koji se nalazi na sjecištu dva Pan-Europska prometna koridora (X i Vc), i u dunavskom sustavu, koji uključuje luke Vukovar (smještene na Koridoru VII), Osijek, te potencijalne županijske luke i pristaništa (Ilok, Batina, Aljmaš, Galija itd). Lučki sustav u savskom bazenu mora se promatrati kao posebna cjelina jer ga sačinjavaju i luke susjednih graničnih država (luke Brčko, Šamac, itd.). Usklađenost razvojnih strategija savskih luka je preduvjet za njihovu tržišnu konkurentnost. U tom smislu bitnu ulogu ima Međunarodna komisija za sliv rijeke Save sa sjedištem u Zagrebu. Sadašnje stanje i poziciju hrvatskog lučkog sustava karakteriziraju sljedeća obilježja: tehničko-tehnološka zastarjelost i manjak kapaciteta; neuravnotežena tržišna potražnja za transportom roba na Savi i Dunavu; porast interesa za specijalizacijom lučkih usluga; uvođenje Riječnih informacijskih usluga na rijekama Dunavu i Dravi uz uvjet da se povežu u zajedničku informatičku mrežu na razini EU-a i uključe u logističke transportne lance; problemi koji umanjuju funkcionalnost ukupnog lučkog sustava (vlasnički odnosi na lučkom području, nepostojanje financijske snage za pokretanje razvojnog ciklusa, nejednaki status svih javnih luka - s obzirom na obilježja, financijsku snagu i opća ekonomska načela nije moguće sve četiri luke istovremeno razvijati, nedovoljno izgrađena lučka infrastruktura, slaba tehnološka opremljenost, održavanje vodnih putova i prilaza lukama, ispunjavanje uvjeta iz AGN ugovora).

 

Stoga razvoj luka treba planirati na način da se osigura atraktivnost luke i lučkog sustava u cjelini, a u skladu s odgovarajućim dokumentima prostornog uređenja, te tržišna neovisnost o uspješnosti poslovanja samo jednog operatera. Pored toga, svaka javna luka, a pogotovo E-luka mora imati prostor za komplementarne djelatnosti u lučkom području odnosno u okviru gospodarske zone.

 

Razvoj luka je permanentni proces. U tu svrhu u slijedećem trogodišnjem razdoblju planiraju se slijedeće aktivnosti i projekti, promatrano po lukama unutarnjih voda:

 

LUKA VUKOVAR:

- rješavanje imovinsko pravnih odnosa kojim se zemljište na lučkom području luke Vukovar dovodi u vlasništvo Republike Hrvatske,

- izrada idejnog i glavnog projekta komunalnog pristaništa i pristaništa tijela državne uprave,

- nabava odgovarajuće opreme za sprečavanje zagađenja te opreme za povećanje sigurnosti rada u luci,

- projektiranje 2. faze Nove luke Istok – izrada idejnog projekta i studije utjecaja na okoliš,

- tehničko održavanje - obuhvaća prihvat i obradu kaljužnih i fekalnih voda sa brodova te održavanje cesta, operativne obale i odvodnje,

- projektiranje i izgradnja zgrade administracije (Projektima za IPA-u nije obuhvaćena izgradnja zgrade za lučku administraciju. Zgradu je nužno izgraditi prije početka radova na VKDS-u sa Dunavske strane),

- rekonstrukcija i izgradnja 3. željezničkog kolosijeka na operativnoj obali luke Vukovar. Proces je započet 2009. godine kada je rekonstruiran prvi, a 2010. godine drugi željeznički kolosijek,

- građenje luke u Iloku koje je planirano u Srednjoročnom planu razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda RH (2009.-2016.).

 

 

 

LUKA SLAVONSKI BROD:

- rješavanje imovinsko-pravnih odnosa otkupom zemljišta potrebnog za izgradnju rezervoara za skladištenje naftnih derivata, za izgradnju riječnog brodogradilišta i kontejnerskog terminala u lučkom području Slavonski Brod,

- izgradnja 221 m armirano-betonske vertikalne obale sa pilotima s kranskom stazom, kolosijecima i odvodnjom kao sastavni dio pristaništa luke Slavonski Brod, za pristajanje brodova i kod najnižih vodostaja te preko portalnih dizalica omogućiti manipulaciju tereta, odnosno ukrcaj i iskrcaj tereta različitih gabarita i težine,

- izgradnja lučke cestovne infrastrukture predstavlja osnovnu prometnu povezanost unutar luke Slavonski Brod,

- izgradnja sanitarne kanalizacije u dužini od 3700 m, oborinske odvodnje, cjevovoda vodoopskrbe i vatroobrane, distributivne telekomunikacijske kanalizacije i opreme, elektroenergetske mreže trafostanice i distribucijske mreže, sve sukladno glavnom projektu lučke infrastrukture,

- izgradnja plinovoda u dužini od oko 5.767 m za transport sustava prirodnog plina kao energenta luke,

- nabava zaštitne ograde za lučko područje i odvajanje operativnog dijela luke (vertikalne obale, manipulativni platoi, kolosijeci, carina, špedicija i dr.) od gospodarskih zona,

- izrada idejnog rješenje putničkog pristaništa,

- tehničko održavanje lučkog područja - provodi se kontinuirano svake godine radi sigurnosti u lučkom području,

- operativno upravljanje odnosi se na obavljanje potrebnih aktivnosti za obavljanje javne službe Lučke uprave Slavonski Brod.

 

LUKA OSIJEK kandidirala je tri kapitalna projekta za financiranje iz fondova EU: izgradnju terminala za pretovar rasutih tereta, izgradnju i rekonstrukciju južne obale i izgradnju intermodalne infrastrukture zapadnog dijela luke.

Pored toga, planira se:

-    izgradnja sjeverne obale – izrada koncepcijskog rješenja i idejnog projekta,

-    izrada III. i IV. faze glavnog i izvedbenog projekta i dokumentacije za rekonstrukciju i izgradnju južne obale,

-    izrada i prijevod dokumentacije za izgradnju intermodalne infrastrukture,

-    zbrinjavanje kaljužnih voda i zaštita brana,

-    tehničko održavanje, održavanje željezničkog kolosijeka, cestovnih prometnica i rasvjete.

 

LUKA SISAK je jedina luka unutarnjih voda koja još nema master plan te je izrada istog prihvaćena za financiranje iz EU pretpristupnog fonda IPA 2010 komponenta III. Također, RH planira:

- Nova luka Sisak - rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, proglašenje Lučkog područja, izrada studije,

- nastavak realizacije projekta gradnje Hrvatskog riječnog nautičkog centra koji obuhvaća gradnju Hrvatskog riječnog nautičkog centra, izgradnju komunalnog pristaništa na rijeci Kupi u Sisku (očekuje se realizacija iz europskih fondova), a omogućilo bi siguran vez plovila koja su dosada nekontrolirano i nesigurno vezana na neadekvatan način na raznim lokacijama čak i izvan Sisačko-moslavačke Županije; izgradnju infrastrukturnog objekta za edukaciju prodaju i servis Galdovo,

- izgradnja plutajućih pontona u zoni Sisak-Lonjsko polje za siguran silazak i ulazak na turističke brodove uzduž korita rijeke Save,

- projektiranje i izrada sustava za izvlačenje brodova u Nacionalnom parku Plitvička Jezera, gdje ne postoji adekvatna lokacija na kojoj se mogu izvlačiti i sukladno zahtjevima Hrvatskog registra brodova remontirati plovni objekti. Svi zahvati te vrste pod strogim su zahtjevima službe za zaštitu okoliša. Potrebno je projektirati i izraditi demontažni sustav za izvlačenje i porinuće elektrobrodova unutar Nacionalnog parka,

- daljnji razvoj Luke Crnac predviđa: projektiranje obale, veza i pristupa, nabavka komponenti, rekonstrukcija i izvedba sustava pontona za prihvat objekata, te dovršenje opremanja punilišta brodova pogonskim gorivom,

- dobava i montaža separatora ulja u sistem odvodnje oborinskih voda sa navoza. U postojeći sistem odvodnje oborinskih voda sa navoza za izvlačenje brodova i uzvodnog revizno - remontnog platoa, potrebno je ugraditi separator ulja sa svrhom da se onemogući oticanje štetnih tvari u vodotok rijeke Save,

- razvoj Lučkog područja Sisak i to prvenstveno: izgradnja operativne obale u Luci Sisak sa vertikalnom obaloutvrdom i cestovne komunikacije u svrhu prihvata tereta zahtjevnijih po težini i gabaritima - bazen Galdovo. Luka Sisak – bazen Galdovo, kao konačna uređena plovna točka rijeke Save, predstavlja idealan prekrcajni put koji bi do izrade nove Luke Sisak te mreže prometnica, željezničkih pruga preuzeo prekrcaj, i manipulaciju teretima koji su namijenjeni Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, postavljanje kontejnera za prihvat otpadnih materijala i postavljanje sanitarnih čvorova u bazenu Crnac,

- nabava eko brodice s opremom, plutajućih brana i ostale opreme namijenjene za intervenciju u ekološki incidentnim situacijama, te završetak izgradnje boxera (remorkera) za potrebe boksiranja (pelarenja) unutar lučkog područja Lučke uprave Sisak, Uz to, kao i za potrebe tegljenja (brodova u havariji) kao i pozicioniranja brodova kod navoza za izvlačenje brodova u bazenu Galdovo,

- izgradnja nove Luke Sisak: vertikalna obala/horizontalna obala, cestovna infrastruktura i željeznička infrastruktura, plinofikacija, vodoopskrba i vatroobrana, kanalizacija, oborinska odvodnja, elektroenergetska mreža rasvjete i telekomunikacija, zaštitna ograda, nasipavanje terena i imovinsko-pravni troškovi.

 

Navedenim aktivnostima, izradom planskih dokumenata kao i projektom Upravljanja infrastrukturnim projektima, Republika Hrvatska nastoji povećati efikasnost i pouzdanost riječne plovidbe, kroz razvoj luka i industrije u zaleđu dati podršku održivom razvoju regija, povećati kapacitete za prekrcaj, godišnji promet luka, sigurnost i efikasnost lučkog poslovanja, povećati mjere za zaštitu okoliša i ispuniti uvjete koje treba imati E-luka.

 

1.1.4. Ulaganje u infrastrukturu vodnih putova i luka unutarnjih voda iz pretpristupnih i strukturnih fondova EU

 

Ukupna dužina postojećih plovnih putova u Republici Hrvatskoj iznosi 805,2 km, od kojih su 539,7 km klasificirani kao međunarodni plovni putovi. Ukupno 287,4 km ispunjava kriterije međunarodne plovidbene klasifikacije, to jest kriterije za klasu IV. Cilj je obnova plovnih putova rijeke Save radi postizanja kategorije IV plovnog statusa, uključujući usklađivanje s Direktivom o riječnom informacijskom sustavu (RIS) te sa sustavom luka u Republici Hrvatskoj. Ova mjera bit će u skladu s Direktivom 2005/44/EZ koja ima za cilj uspostavu europske platforme za razmjenu podataka za lakšu i ažurnu razmjenu informacija o prometu (kao što su uvjeti na plovnom dijelu itd.) između riječnih nadležnih tijela i operatera i poboljšat će povezivanje podsektora unutarnje plovidbe s drugim vrstama prijevoza.

 

Koncept razvoja infrastrukture unutarnjih plovnih putova usmjeren je na povećanje sigurnosti i učinkovitosti unutarnje plovidbe. Regulacija plovnih putova mora biti u službi korisnika, što podrazumijeva osiguravanje nesmetane i sigurne plovidbe za brodove s maksimalnom vučom u skladu s klasama plovnih putova. U praksi to znači minimalnu dubinu od 2,5 metara tijekom 300 dana u godini (međunarodna klasa plovnih putova).

 

Koristeći pretpristupne fondove EU te strukturne fondove nakon ulaska Republike Hrvatske u EU, vodne putove uređivat će se tako da će na svim međunarodnim dionicama udovoljavati minimalnoj međunarodnoj klasi, s ciljanom plovnošću od 95% dana godišnje, kao i obaviti pripremne radove za izgradnju višenamjenskog kanala Dunav-Sava.

 

Projekti koji se financiraju iz OP 2007.-2009. iz sektora unutarnje plovidbe su priprema dokumentacije za sljedeće buduće infrastrukturne projekte:

-           obnova i unaprjeđenje plovnog puta rijeke Save;

-           obnova luke Vukovar – Nova luka istok;

-           obnova južne obale riječne luke Osijek;

-           izgradnja terminala za prihvat opasnog tereta pri riječnoj luci Sl. Brod i

-           Master plan za novu luku Sisak.

Procijenjena vrijednost svih navedenih projekata iznosi 8,117 milijuna eura od čega će 6,90 milijuna eura biti dodijeljena u sklopu IPA-e IIIa komponente. Ova vrijednost uključuje Operativni program 2007.-2009. i njegove izmjene i dopune za programsko razdoblje 2010. – 2011.

 

1.1.5. Ulaganje u izgradnju i modernizaciju infrastrukture u morskim lukama otvorenim za javni promet

 

U narednom trogodišnjem razdoblju nastavit će se započeti projekti izgradnje i modernizacije infrastrukture u šest morskih luka državnog značaja (Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik), pružanje potpora za izgradnju infrastrukture u lukama županijskog značaja i ribarskim lukama.

 

Polazeći od postojećeg stanja kao i od očekivanoga budućeg razvoja Republike Hrvatske i susjednih država, Ministarstvo, kao svoje temeljne ciljeve u području unapređenja lučkog sustava, utvrđuje modernizaciju luke Rijeka radi povećanja tranzitnog tereta posebice kontejnerskog i ro-ro prometa, povećanje prometa rasutih tereta i kontejnera kroz luku Ploče za potrebe ostalih država na paneuropskom prometnom koridoru Vc, modernizaciju i rekonstrukciju putničkog terminala u luci Dubrovnik, izgradnju novoga putničkog i ro-ro terminala u luci Zadar, rekonstrukciju ostalih luka od državnog i županijskog značaja za potrebe povezivanja obale i otoka te otoka međusobno.

 

U cilju upoznavanja postojećeg stanja po pojedinim državnim lukama ističemo dosadašnju realizaciju odnosno daljnje planiranje ulaganja u lučku infrastrukturu.

 

 

LUKA RIJEKA

Rijeka Gateway projekt – realizira se u Rijeci prema kojemu je do 2009. godine završen putnički terminal koji sadržava 2 veza za putničke brodove i trajekte, zgradu putničkog terminala, kao i novi most na lukobranu.

Započeli su radovi kontejnerskog terminala na Brajdici, čijom izgradnjom će se dobiti ukupna dužina 620 m operativne obale,a površina terminala prostire se na 50.000 m2. Rok završetka predviđa se 2013. godine. Ovaj projekt se ostvaruje Zajmom Svjetske banke i uz potporu Vlade RH (190 mln € od čega je 158 mln € zajam Svjetske banke, a 32 mln € domaći udio iz proračuna RH). Godišnji promet tereta luke Rijeka je 11,5 mln t tereta i 220.000 putnika.

 

LUKA ZADAR

Nova luka Zadar-Gaženica obuhvaća 250.000 m2 površine 12 gatova (u tome : 6 za lokalni promet, 3 za dužobalni i međunarodni promet, 3 za Ro-Ro brodove i brodove na kružnim putovanjima). U okviru ovog projekta planira se i gradnja novog kontejnerskog terminala. Projekt obuhvaća 3 faze gradnje. U tijeku je nasipavanje putničke luke. Završetak je predviđen 2013. godine. Kontejnerski terminal omogućiti će višestruko povećanje prometa u teretnoj luci čije je postojeće stanje izrazito skromnih kapaciteta i zanemarivog prometa. Nadalje, stara Gradska luka biti će rasterećena od automobilskog prometa, a u luci će se otvoriti mjesta za brzobrodske linije prema otocima, kao i za manje brodove na kružnim putovanjima, jahte, turističke brodove itd. Vrijednost ukupnog projekta je 235 mln EUR-a.

 

LUKA ŠIBENIK

Luka Šibenik nema kvalitetno rješenje pomorskog putničkog prometa (glavnina putničkog prometa prema otocima odvija se preko gata Krka, koji se nalazi u samom centru Šibenika, a trajektni promet se odvija preko gata Vrulje). Postojeći kapaciteti u luci ne omogućavaju pristajanje brodovima većih dimenzija i brodovima na kružnim putovanjima.

 

U planu je dogradnja sadašnjeg gata Vrulje za novih 9.800 m2 tako da bi nova operativna obala iznosila ukupno 510 m. Očekivani završetak projekta je 31. prosinac 2013. godine. Vrijednost projekta je 12 mln €. Godišnji promet putnika je 2.700.000 , a vozila 350.000.

 

LUKA SPLIT

Luka Split se prostire na površini od 18,1 km2 s maksimalnim gazom od 10 m. U tijeku je izgradnja produljenja Sv.Duje u trajektnoj luci Split, završetak radova do početka sezone 2010. Dobiva se dodatnih 150 m operativne obale mogućnost 2 veza za brodove u međunarodnoj plovidbi i na kružnim putovanjima. Vrijednost 28 mln kuna. U Gradskoj luci Split planira se modernizacija luke s ciljem specijaliziranje u putnički terminal za domaći i međunarodni promet. U tu svrhu planira se od 2011. do 2015. godine produžiti Gat sv.Nikole, te I stupanj izgradnje ljetnih vezova. U Vranjičko-Solinskom bazenu (Sjeverna luka) planira se proširenje i modernizacija kontejnerskog terminala, te uređenje infrastrukture. U INA Solinu u tijeku je izrada projektne dokumentacije za sanaciju obale za prihvat brodova za prijevoz naftnih derivata. U Kaštelanski bazen A i B će se obavljati tekuće održavanje i manji zahvati na sanaciji obala za prihvat brodova za prijevoz cementa.

 

Za drugu fazu izgradnje Pomorskog putničkog terminala u Resniku projektna dokumentacija će se raditi u 2013. a početak radova planira se u 2014. Godišnji promet tereta je oko 3.500.000 tona, te oko 4.100.000 putnika i 700 000 vozila.

 

LUKA PLOČE

Realizacija projekta pod nazivom Projekt integracije trgovine i transporta ima za cilj povećati kapacitet učinkovitost i kvaliteta usluge uz južni dio koridora Vc s naglaskom na luku Ploče.

Razvoj infrastrukture luke Ploče:

- izgradnja kontejnerskog/višenamjenskog terminala;

- izgradnja terminala za rasute terete;

- izgradnja/obnova cestovne/željezničke/energetske infrastrukture na području luke i izgradnja ulaznih lučkih objekata.

 

Kontejnerski / višenamjenski terminal

Novi terminal biti će izgrađen južno od obale br. 5 s mogućnošću daljnjeg proširenja u ovisnosti o prometu. Faza IA koja će biti izgrađena kroz ovaj projekt obuhvaća slijedeće: Obalu br. 7 u dužini od 280 metara, širine 27 metara sa Ro-Ro rampom, skladišni prostor, ceste i prostor za pretovar kapaciteta 40.000 TEU jedinica, bageriranje područja radi postizanja dubine mora od 13,5 metara, opskrbu vodom, sakupljanje otpadnih i oborinskih voda, energetska postrojenja na terminalu te cestovni priključak za spomenuti terminal.

 

Planirani rok završetka je lipanj 2010. Po implementaciji navedenog projekta infrastrukturne obnove luke, ovlaštenik koncesije-Luka Ploče d.d. će nabavkom opreme na terminalima produžiti prvenstvenu koncesiju (zbog povećanja ulaganja na lučko područje) te započeti sa planiranim razvojnim ciklusom povećanja prometa kroz luku Ploče.

 

Terminal za rasute terete

Terminal za rasute terete izgradit će se na jugoistočnom dijelu luke na desnoj strani kanala Vlaška. Cjelokupni terminal izgradit će se u dvije faze i imati će kapacitet od 5 milijuna tona na godinu. Prva faza terminala izgraditi će se sa reduciranom prekrcajnom opremom i skladišnim kapacitetom od 4 milijuna tona godišnje. Dužina obale biti će 350 metara sa mogućnošću prihvata brodova do 80.000 DWT.

(Panamax) u prvoj fazi, premda će se obalna struktura izgraditi za veće brodove (Capesize preko 80.000 DWT) u slučaju potrebe za takvim brodovima u budućnosti. Početak gradnje terminala očekuje se u prosincu 2010. godine, a završetak se planira do konca 2012.

 

Godišnji promet luke Ploče: 2.800.000 t tereta i 110.000 putnika.

 

LUKA DUBROVNIK

U cijelosti je izgrađena obalna infrastuktura u luci Gruž. Realizacijom projekta dobiva se nova operativna obala u dužini 900 m i nova površina od 15.400 m2 (istovremena mogućnost prihvata do 3 broda na kružnim putovanjima, iskrcaj/ukrcaj 10.000 putnika istovremeno). Vrijednost projekta je 26,2 mln €.

 

Početkom 2010. započete su aktivnosti za potpisivanje ugovora za izgradnju lučke infrastrukture na području Batahovine (dodatak osnovnom ugovoru sa IBRD-om) izmještaj lokalnog trajektnog putničkog prometa na novu lokaciju. Procijena vrijednosti projekta je 8 mln €. Godišnji promet luke Dubrovnik je 20.000 t tereta i 800.000 putnika.

 

Osim u državne luke, Ministarstvo je sufinanciralo izgradnju i rekonstrukciju županijskih, lokalnih te ribarskih luka, a isto će se kontinuirano nastaviti i u narednom razdoblju.

 

Gradnja ostale lučke infrastrukture luka temeljit će se na zahtjevima tržišta i utvrđenim kriterijima, te kvalitativnoj i tehnološkoj modernizaciji, prometnom povezivanju s glavnim cestovnim i željezničkim koridorima radi ostvarenja bolje integracije s gospodarskim zaleđem kako bi se stvorili preduvjeti za razvitak intermodalnog prometa.

 

1.1.6. Ulaganje u infrastrukturu aerodroma

 

U Republici Hrvatskoj u funkciji je sedam međunarodnih aerodroma referentnog koda 4E prema ICAO kategoriji, dva manja aerodroma referentnog koda 3C i 2B te letjelišta i helidromi. Situacija na aerodromima trenutno ne zadovoljava potrebe sigurnog i efikasnog zračnog prometa zbog uskih grla odlaznog i dolaznog prostora za putnike, nedostatka zaštitne ograde i protupožarnih pojasa, nedovoljne širine uzletno sletnih staza, manevarskih površina i slično. U cilju poboljšanja aerodromske infrastrukture u proteklom razdoblju su kroz sufinanciranje podržavani projekti (zahtjevi) aerodroma, koji su se odnosili na izradu projektne dokumentacije, otkup zemljišta za proširenje uzletno-sletnih staza i stajanki te izvođenje radova na ostaloj pratećoj infrastrukturi za prihvat putnika i zrakoplova na aerodromima, helidromima manjim i regionalnim (otočnim) aerodromima. Broj podržanih projekata (zahtjeva) aerodroma u proteklom razdoblju kretao se u rasponu od 11 do 12 godišnje. Infrastrukturne projekte na aerodromima uglavnom i u najvećoj mjeri financiraju sami aerodromi uz sufinanciranje države proračunskim sredstvima.

 

Polazeći od postojećeg stanja u budućnosti je potrebno mijenjanje i nadopunjavanje dotrajale aerodromske opreme kao i proširenja i gradnja novih građevina i površina, kako na velikim, tako i na malim aerodromima u zemlji. Tim aktivnostima stvorit će se uvjeti da aerodromi u Republici Hrvatskoj ostvare svoj strateški cilj povećanja opsega prometa i povećanja broja zračnih prijevoznika. Na poboljšanje aerodromske infrastrukture u sljedeće tri godine, utjecat će se kroz povećanje broja sufinanciranih, odnosno podržanih projekata (zahtjeva) aerodroma te helidroma koji su od državnog i lokalnog značaja.

 

1.1.7 Razvoj cestovne infrastrukture

 

Planiranje izgradnje i održavanja javnih cesta, prema Zakonu o javnim cestama, provodi se dugoročno kroz Strategiju razvitka javnih cesta, koju donosi Hrvatski sabor, srednjoročno kroz četverogodišnje programe građenja i održavanja javnih cesta, koje donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, te godišnje kroz planove građenja i održavanja koje, uz suglasnost Vlade, donose Hrvatske autoceste d.o.o. za autoceste i Hrvatske ceste d.o.o. za državne ceste, a uz suglasnost Ministarstva, županijske uprave za ceste za županijske i lokalne ceste.

 

Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske usvojena je krajem 1999. godine, a za razdoblja od 2001. do 2004. godine te od 2005. do 2008. godine je Vlada Republike Hrvatske donijela dva četverogodišnja programa građenja i održavanja javnih cesta.

 

Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2009. do 2012. nastavak je prethodnih programa tijekom kojih je provedena projektna priprema za ostvarenje nove izgradnje, izvanrednog i redovnog održavanja javnih cesta planiranih u razdoblju od 2009. do 2012. godine.

 

Ciljevi razvitka javnih cesta iz prethodnog Programa u svim su segmentima ostvareni: od izgradnje autocesta i državnih cesta do održavanja, rekonstrukcije i modernizacije javnih cesta, čime je stanje ukupne postojeće mreže javnih cesta značajno poboljšano.

 

Prema Strategiji održivog razvitka Republike Hrvatske (N.N. 30/09.), koju je Hrvatski sabor usvojio u ožujku 2009. godine, u Republici Hrvatskoj je dostignuta visoka razvijenost mreže autocesta, a mrežu državnih, županijskih i lokalnih cesta treba dalje razvijati. U Hrvatskoj je u javne ceste razvrstano ukupno 29.472,5 km cesta (stanje: studeni 2009. godine) i to:

- 1.562,6 km autocesta (izgrađeno je 1.240 km autocesta, od čega 145 km još nije u punom profilu),

- 6.810,6 km državnih cesta,

- 10.819,7 km županijskih cesta i

- 10.279,6 km lokalnih cesta.

 

Gospodarenje javnim cestama je Zakonom o javnim cestama ili ugovorom o koncesiji povjereno: Hrvatskim cestama d.o.o. za državne ceste, Hrvatskim autocestama d.o.o. za autoceste, koncesijskim društvima Autocesta Rijeka–Zagreb d.d., Autocesta Zagreb–Macelj d.o.o. i Bina-Istra d.d. za izgradnju i gospodarenje autocestama i objektima s naplatom cestarine u koncesiji te županijskim upravama za ceste i Gradu Zagrebu za županijske i lokalne ceste. Navedeni subjekti provodit će i Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2009.- 2012. godine.

 

Financiranje građenja i održavanja javnih cesta utvrđeno je Zakonom o javnim cestama, prema kojem su osnovni izvori sredstava:

- za autoceste (koje nisu u koncesiji) naknada iz goriva, cestarina koja se plaća za korištenje autocesta te druge naknade vezane za korištenje autocesta,

- za autoceste u koncesiji cestarina koja se plaća za korištenje autocesta u koncesiji i izvori financiranja određeni ugovorom o koncesiji,

- za državne ceste naknada za ceste iz goriva te druge naknade vezane za korištenje državnih cesta,

- za županijske i lokalne ceste godišnja naknada za ceste koja se plaća kod registracije motornih vozila te druge naknade vezane za korištenje županijskih i lokalnih cesta.

 

U tekućem četverogodišnjem razdoblju 2009. – 2012. sve aktivnosti vezane uz izgradnju i održavanje javnih cesta ograničene su mogućnostima financiranja koje su, zbog globalne financijske krize i recesije, nepovoljnije nego u prethodnim četverogodišnjim razdobljima.

 

U ovom će Programu prioritet u realizaciji imati dovršavanje pojedinih aktivnosti započetih u prethodnom programskom razdoblju sukladno ograničenim okvirima financiranja, a prioriteti su dani završetku izgradnje dionica započetih u prethodnim razdobljima na autocestama A1, A5 i A11, izgradnji drugih cijevi tunela Sveti Rok i Mala Kapela (što je već završeno) i punog profila autoceste na Istarskom ipsilonu, te održavanju i očuvanju izgrađene autocestovne mreže uz podizanje kvalitete i osiguravanja novih pratećih uslužnih sadržaja.

 

Zakonom o javnim cestama definirani su izvori sredstava za financiranje građenja i održavanja državnih cesta. Dio naknade iz goriva u iznosu od 0,60 kn/l goriva osnovni je izvor sredstava kojima Hrvatske ceste d.o.o. financiraju ulaganja u izgradnju, održavanje i troškove upravljanja državnim cestama. Naknada iz goriva čini gotovo 96% ukupnih izvora sredstava financiranja poslovanja Hrvatskih cesta d.o.o. Ostalo su vlastita sredstva, oko 4% ukupnih sredstava, ostvarena poslovanjem u skladu s Zakonom o javnim cestama.

 

U slijedećem četverogodišnjem razdoblju Hrvatske ceste d.o.o. u programe građenja i održavanja državnih cesta, za sufinanciranje razvoja županijskih i lokalnih cesta te za upravljanje uložit će 4,59 mlrd kuna. Hrvatske ceste d.o.o. će i u slijedećem četverogodišnjem razdoblju sufinancirati razvoj županijskih i lokalnih cesta s ukupno 960 mln kuna.

 

Hrvatske autoceste d.o.o. iz izvora financiranja autocesta prema Zakonu o javnim cestama, iz kojih je financirana izgradnja autocesta od 2001. do 2008. godine, mogu u razdoblju od 2009. do 2012. godine realizirati ukupne investicije u izgradnju autocesta u iznosu od 5,885 milijardi kuna. Dio naknade iz goriva u iznosu od 0,60 kn/l goriva osnovni je izvor sredstava kojima Hrvatske autoceste d.o.o. financiraju ulaganja u izgradnju, održavanje i troškove upravljanja državnim cestama.

 

U tekućem četverogodišnjem razdoblju plan aktivnosti prilagođen je navedenim financijskim ograničenjima. Ukupna investicijska vrijednost građenja autocesta planirana u iznosu od 5,885 milijardi kuna uz radove građenja uključuje i projektiranje, otkup zemljišta, arheološka istraživanja, izmještanje instalacija, te nadzor. Također, Hrvatske autoceste d.o.o. održavaju 858 km autocesta te je za redovno održavanje planirano utrošiti ukupno 505,5 mil kuna, a za izvanredno održavanje 902,5 mil kn za razdoblje 2009.-2012. godine.

 

 

 

TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT)
	Razvoj prometnog sustava
Posebni cilj 1.1..	Razvijena prometna infrastruktura
Načini ostvarenja	Pokazatelj rezultata (output)	Definicija	Jedinica	Polazna vrijednost	Izvor	Ciljana vrijednost (2011.)	Ciljana vrijednost (2012.)	Ciljana vrijednost (2013.)
1.1.1. Održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture i žičara, regulacija prometa i izgradnja novih pruga i žičara	1.1.1.1. Broj kilometara remonta, osuvremenjivanja i novoizgrađenih željezničkih pruga	Povećanjem broja novoizgrađenih pruga razvit će se geoprometni položaj RH, gospodarstvo, turizam i mobilnost pučanstva	km remonta i osuvremnjiv.   km novoizgrađeni	56,2       0	MMPI	145,9       0	67,4        12,2	98,6       30
	1.1.1.2. Prosječna komercijalna brzina vlakova	Povećanjem brzina prometovanja vlakova unapređuje se kvaliteta željezn.mreže i pruža viša razina usluge prijevoza	km/h	36,10	MMPI	36,72	37,68	39,04
	1.1.1.3. Prosječna konvencionalna brzina pruga	Povećanjem brzina prometovanja vlakova unapređuje se kvaliteta željezn.mreže i pruža viša razina usluge prijevoza	km/h	61,87	MMPI	65,94	67,69	69,72
1.1.2. Ulaganje u željezničku infrastrukturu kroz projekte sufinancirane iz pretpristupnih i strukturnih fondova EU	1.1.2.1. Rehabilitirani km pruge predviđeni Operativnim programom za promet	Rehabilitiranim km pruge povećati će se prosječna brzina vlaka.	km	0	HŽ vozni red		19,5
	1.1.2.2. Elektrificirani km pruge predviđeni Operativnim programom za promet	Elektrifikacijom dionice pruge povećati će se prosječna brzina vlaka.	km	0	HŽ vozni red		19,5
	1.1.2.3. Broj pripremljenih i podnesenih projektnih zahtjeva	Pripremljeni i podneseni projektni zahtjevi sa svom dokumentacijom	Broj	0	Izvješća o praćenju projekta		2
1.1.3. Ulaganja u infrastrukturu vodnih putova i luka unutarnjih voda	1.1.3.1. Broj dana plovnosti u godini	Postizanje stanja – određene klase plovnosti na rijekama	Broj (raspon)	208 - 330	AVP	215-330	230-330	240-340
	1.1.3.2. Stupanj izgrađenosti infrastrukturnih projekata u lukama	Postotak izvršenosti planiranih radova po godini. Uložena sredstva/planirana sredstva.	%	15	LU	20	25	30
1.1.4. Ulaganje u infrastrukturu vodnih putova i luka unutarnjih voda iz pretpristupnih i strukturnih fondova EU	1.1.4.1. Broj pripremljenih projekata spremnih za provedbu s potpunom dokumentacijom	Projekti koji će doprinjeti povećanju sigurnosti i učinkovitosti unutarnje plovidbe	Broj	0	Izvješća o praćenju projekta	1	2
	1.1.4.2. Broj zahtjeva za odobrenje projekata popunjenih i upućenih EU za financiranje	Projekti koji će doprinjeti povećanju sigurnosti i učinkovitosti unutarnje plovidbe	Broj	0	Izvješća o praćenju projekta	1	2
1.1.5. Ulaganje u izgradnju i modernizaciju infrastrukture u morskim lukama otvorenim za javni promet	1.1.5.1. Stupanj izgrađenosti infrastrukturnih objekata u luci Rijeka (Gateway projekt)	Modernizacijom luka stvorit će se preduvjet za razvitak intermodalnog prometa	%	30	MMPI	60	90	100
	1.1.5,2. Stupanj izgrađenosti infrastrukturnih objekata u luci Gaženica	Povećanjem izgrađenosti infrastrukturnih objekata u luci Gaženica doći će do rasterećenja gradske luke i povećanje prometa u Luci	%	10	MMPI	50	80	100
	1.1.5.3. Stupanj izgrađenosti terminala za rasute terete Luke Ploče	Izgradnjom terminala za rasute terete Luke Ploče stvorit će se uvjeti za povećanje prometa u Luci	%	10	MMPI	60	100
1.1.6. Ulaganje u infrastrukturu aerodroma	1.1.6.1. Broj podržanih projekata (zahtjeva) za sufinanciranje aerodromske infrastrukture	Povećanjem broja podržanih projekata (zahtjeva) za sufinanciranje aerodromske infrastrukture povećat će se postojeći kapaciteti aerodroma te osigurati sigurniji i brži protok putnika i zrakoplova	Broj	12	MMPI	13	14	15
1.1.7. Razvoj cestovne infrastrukture	1.1.7.1. Broj km izgrađenih dionica autoceste i lijeve cijevi tunela Mala Kapela i Sveti Rok (12km)	Sukladno Programu građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje 2009-2012. graditi će se nove dionice autoceste kao i lijeva cijev tunela	km	53	HAC	63

 

 

 

TABLICA POKAZATELJA UČINKA (OUTCOME)
	Razvoj prometnog sustava
Posebni cilj	Pokazatelj učinka (outcome)	Definicija	Jedinica	Polazna vrijednost	Izvor	Ciljana vrijednost  (2011.)	Ciljana vrijednost (2012.)	Ciljana vrijednost (2013.)
1.1. Razvijena prometna infrastruktura					MMPI

Posebni cilj 1.2. Visoka kvaliteta i razvijeno tržište prometnih usluga

Visoka kvaliteta i razvijeno tržište prometnih usluga predstavlja najvažniji rezultat razvijene i moderne infrastrukturne mreže prometnica, ali je istovremeno i preduvjet razvitka gospodarstva i stvaranja boljih uvjeta života stanovništva. Današnje tržište prometnih usluga u RH obilježeno je prisustvom velikog broja javnih i privatnih operatera u svim vidovima prometa. Razvitak prometnih usluga ovisi o komplementarnoj razini razvitka pojedinih vrsta prometa pri čemu se nastoji svaku od pojedinih vrsta prometa razvijati i unapređivati ravnomjernom zastupljenošću kako bi prometna djelatnost polučila optimalne rezultate.

1.2.1. Modernizacija pomorske i riječne flote

 

Donošenjem mjera koje olakšavaju brodarima izgradnju i modernizaciju flote i tehnologije prijevoza bitno se doprinosi kvaliteti pruženih usluga pomorskog i rječnog prometa tereta i putnika i unapređenju gospodarskih djelatnosti.

 

Četverogodišnji Program obnove i razvoja putničke flote Jadrolinije, u čijem sufinanciranju je sudjelovalo ovo Ministarstvo, biti će u cijelosti završen primopredajom Novogradnje 515 (kapaciteta 138 vozila i 1.200 putnika) koja se gradi u Brodosplitu, Split, a ista se predviđa do sezone 2010. godine.

 

Početkom programskog razdoblja (01.01.2004.) putnička flota Jadrolinije sastojala se od 50 brodova, ukupnog kapaciteta 2.650 vozila i 21.382 putnika, prosječne starosti 29,1 godinu, da bi u 2010. godini flota sadržavala 52 broda (uključene novogradnje), kapaciteta 3.808 vozila i 27.220 putnika u jednom ukrcaju, prosječne starosti 24,2 godine (u tome će trajektna flota imati prosječnu starost samo 20,4 godine). Priprema se novi program za daljnja ulaganja u obnovu flote Jadrolinije.

 

Ministarstvo je od 2005. godine do danas provodilo nekoliko programa izgradnje i rekonstrukcije pomorske flote za potrebe hrvatskih privatnih brodara-poduzetnika. U tom periodu Ministarstvo je, pružanjem potpora male vrijednosti, sufinanciralo izgradnju 44 nova i rekonstrukciju 18 plovila. Potporama su građena i rekonstruirana uglavnom putnička i izletnička plovila, ribarska flota ali i ostali plovni objekti što će se nastaviti i u narednom periodu.

 

Kapaciteti putničke i izletničke flote 2010. godine obuhvaćaju oko 400 putničkih brodova.

Većina izletničkih brodara u Republici Hrvatskoj djeluje organizirano kroz šest Udruga čiji članovi su 2005. godine raspolagali s ukupnom flotom od preko 350 brodova, jahti i brodica (298 brodara) s ukupnim kapacitetom od preko 1800 ležajeva. Izletničkom flotom se može prevesti preko 4500 izletnika jednim ukrcajem. Budući je došlo do porasta broja članova u Udrugama za preko 10 %, a imajući u vidu i novoizgrađene brodove, članovi Udruga (331) danas raspolažu s ukupnim kapacitetom od gotovo 400 brodova, jahti i brodica, s preko 2000 ležajeva kojima se može prevesti preko 5000 izletnika jednim ukrcajem. Tijekom proteklih godina došlo je do značajnog poticaja porastu kapaciteta putničke flote, a time i povećanje kvalitete pruženih usluga. Ministarstvo će i u narednom trogodišnjem periodu kroz program izgradnje i rekonstrukcije putničke i izletničke flote za potrebe hrvatskih privatnih brodara-malih poduzetnika nastaviti s modernizacijom pomorske flote.

 

Stanje komercijalne flote hrvatskih riječnih brodara je u nezavidnom položaju: sastoji se od svega šezdesetak brodova prosječne starosti preko 40 godina, s ukupnim kapacitetom od oko 50.000 tona. Ovaj kapacitet nije dovoljan za dugoročno zadovoljavanje potražnje prijevoza do i iz hrvatskih riječnih luka, tako da domaći operateri trenutno sudjeluju u prijevozu tereta sa svega 20%, dok ostali prijevoz obavljaju strani operateri. Kako bi se za brodare osigurala konkurentna pozicija na jedinstvenom europskom tržištu, posebna pozornost će se posvetiti izgradnji i modernizaciji flote, te implementaciji inovacija u tehnologiji i upravljanju prijevoza u skladu s novim tehničkim standardima. Podrška razvoju mora se postići zajedničkim projektima inovacija u brodarstvu i brodogradnji, istraživanju i razvoju, te zaštiti okoliša, uz zajedničko sudjelovanje privatnih investitora i države u obliku posebnih financijskih sredstava za ovu namjenu. Rezultati tih projekata biti će transparentni i u skladu s Europskim akcijskim programom (NAIADES).

 

Ministarstvo će u slijedećem trogodišnjem razdoblju nastojati stvoriti uvjete za modernizaciju i obnovu flote i uvođenje inteligentnih transportnih sustave na unutarnjim vodnim putovima. Također se planira, zajedno s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, sufinanciranje nastavka izgradnje turističkog broda na rijeci Dunav (Grad Vukovar) za koji je projektna dokumentacija završena.

 

1.2.2. Poticanje pomorske i riječne prometne povezanosti

 

Održavanjem i povećanjem učestalosti postojećih te uvođenjem novih linija u pomorskom prometu osigurava se bolja mobilnost stanovništva, brži i ekonomičniji prijevoz tereta, ujednačeni razvoj regija, povezanost raznih vidova prometa (intermodalni transport) te poticanje turističkog razvoja.

 

Odlukom Vlade Republike Hrvatske o određivanju državnih linija u javnom prijevozu, u linijskom obalnom pomorskom prometu utvrđeno je 56 državnih linija. Od toga je 27 trajektnih, među kojima je samo jedna koncesionirana. Koncesionirano je svih 16 brzobrodskih linija, a od 13 klasičnih brodskih linija koncesionirane su 3, (nekoncesionirano je 10 linija). U tijeku je priprema natječajne dokumentacije za provedbu postupka koncesioniranja preostalih 26 trajektnih i 7 klasičnih brodskih linija.

 

U pomorskom prometu na Jadranu u 2009. godini prevezeno je 11.576.795 putnika što je 2,6% manje u odnosu na prethodnu godinu, također je smanjen i broj prevezenih vozila u odnosu na 2008. godinu za 2,1%, a u 2009. godini je iznosio 2.852.823 prevezena vozila.

 

Na unutarnjim vodnim putovima nalaze se ruralna područja uz unutarnje vodne putove u kojima nije izgrađena prometna infrastruktura (mostovi) sa svrhom prometne povezanosti lijeve i desne obale rijeka, što je riješeno prometovanjem skela namijenjenih za siguran ukrcaj, prijevoz i iskrcaj osoba, životinja i stvari između dviju riječnih obala. Na vodnom putu s međunarodnim režimom plovidbe, dozvoljena je samo plovidba skela koje plove slobodno, tj. na samostalni pogon. Da bi ispunile izmijenjene zakonske propise, jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju relativno visoke troškove za izvršenje preinaka na plovilima za prijevoz putnika i robe preko međunarodnog vodnog puta, s jedne obale na drugu. Stoga država sudjeluje u sufinanciranju troškova preinaka na skelama u svrhu usklađivanja s propisanim tehničkim normama kao i troškova izgradnje županijskih luka i putničkih pristaništa te održavanja postojećih.

 

U razdoblju 2011.-2013. Ministarstvo planira daljnje usklađivanje prometa skelama sa Zakonom o plovidbi i lukama unutarnjih voda (N.N. 109/07 i 132/07) i Pravilnikom o plovidbi na unutarnjim vodama (N.N. 138/08 i 8/10).

 

1.2.3. Edukacija i osposobljavanje stručnog kadra u riječnom i pomorskom prometu

 

Poticanjem školovanja i specijalističke naobrazbe dovoljnog broja kadra u prometu (dodjela školarina i stipendija) postiže se potreban nivo znanja i vještina za pružanje kvalitenih prometnih usluga. Ovaj cillj postići će se, između ostaloga, korištenjem novoizgrađenog i suvremeno opremljenog školskog broda „Kraljica mora“, na kojem će se provoditi obuka i stručna praksa za pomorska i brodarska zanimanja.

 

Stipendije za učenike srednjih pomorskih škola i studente pomorskih fakulteta dodjeljuju se od 2006. godine. U 2010. godini isplaćuju se stipendije za 50 studenata po1200 kn mjesečno po studentu i 429 učenika po 800 kuna mjesečno po učeniku.

 

Smanjenje interesa za stjecanje zvanja u brodarstvu predstavlja vrlo ozbiljan problem i ograničenje za daljnji razvoj riječnog prometa. Ovaj problem najčešće negativno utječe na brodare, ali i na druge sudionike u prijevozu unutarnjim vodnim putovima (luke, lučke uprave, lučke kapetanije, brodogradnju itd). Odgovarajući stručni administrativni profil također je potrebno ojačati u institucijama iz sektora unutarnje plovidbe. Kvaliteta obrazovanja stručnjaka predstavlja dugoročan proces u kojem svi sudionici u prijevozu unutarnjim vodnim putovima moraju sudjelovati. U tom smjeru od 2008. godine Ministarstvo dodjeljuje stipendije putem javnog natječaja, a prema utvrđenim kriterijima za dodjeljivanje stipendija redovnim studentima preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija vodnog smjera Fakulteta prometnih znanosti Zagreb, kao i učenicima srednjih škola nautičkog smjera. U 2010. godini isplaćuju se stipendije za 5 studenata vodnog smjera po 1200 kn mjesečno po studentu i 10 učenika po 800 kuna mjesečno po učeniku. Za školsku godinu 2010./2011., Ministarstvo planira raspisati javni poziv za dodjelu još 10 učeničkih stipendija za deficitarno zanimanje nautičara na unutarnjim vodnim putovima.

 

1.2.4. Jačanje konkurentnosti brodara na tržištu

Kako bi se ojačala konkurenost brodara radi njihove lakše integracije u europsko tržište, Ministarstvo provodi odgovarajuće mjere: osnivanje posebnog fonda za riječni promet sukladno odredbama za provedbu Akcijskog plana, povećanja broja „malih“ brodara, nadoknada razlike u cijeni pogonskog goriva brodarima koji obavljaju gospodarsku djelatnost u hrvatskom teritorijalnom moru i ostale.

 

U tijeku je nominacija projekta Akcijski plan za razvoj brodarstva u pretpristupni fond IPA 2010 - komponenta I, kojim se planira:

- izrada analiza administrativnih, upravnih i tehničkih kapaciteta postojećih brodara,

- izrada analize trenutnog tehničkog stanja flote (prema podacima Hrvatskog registra brodova),

- izrada smjernica za modernizaciju flote,

- izrada prezentacija inovacija u transportu unutarnjim vodnim putovima,

- izrada smjernica za implementaciju novih tehničkih zahtjeva za plovila unutarnje plovidbe,

- izrada smjernica koje će pomoći brodarima postizanje konkurentnosti na zajedničkom europskom tržištu.

U slijedećem trogodišnjem razdoblju Ministarstvo planira izraditi potrebnu dokumentaciju i uskladiti propise te provesti mjere Akcijskog plana ovisno o okolnostima.

 

1.2.5. Očuvanje povezanosti regija kroz odvijanje domaćeg linijskog zračnog prijevoza

 

U Republici Hrvatskoj jedini zračni prijevoznik koji obavlja redoviti zračni prijevoz, Croatia Airlines d.d., nema poslovnog interesa za obavljanje redovitog zračnog prijevoza na određenim linijama. S obzirom da se određene linije smatraju vitalnim za gospodarski i socijalni razvoj regija unutar Republike Hrvatske, Odlukom Vlade Republike Hrvatske, zračnom prijevozniku Croatia Airlines d.d. od 2007. godine određena je obveza obavljanja javne usluge (PSO) na domaćim redovitim zračnim linijama i to na razini operacija ostvarenih u 2006. godini i za fizički promet od 6.857 letova godišnje.

 

Kako je obavljanje redovitog zračnog linijskog prijevozaod velikog značaja za gospodarski i socijalni razvoj regija unutar Republike Hrvatske, u sljedećem trogodišnjem razdoblju nastojat će se zadržati isti broj linija u domaćem linijskom zračnom prijevozu, odnosno fizički promet od 6.857 letova godišnje.

 

1.2.6. Poticanje željezničkog prijevoza

 

Sadašnju situaciju željezničkog transportnog tržišta karakterizira prisustvo dvaju željezničkih operatera; jedan u putničkom prijevozu – HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i jedan u teretnom (robnom) prijevozu – HŽ Cargo d.o.o. Oba društva, sukladno Zakonu o željeznici, obavljaju aktivnost od općeg gospodarskog interesa, a to su aktivnosti željezničkog prijevoza putnika i željeznički kombinirani prijevoz robe. Obzirom na navedeno, postoji obaveza Državnog proračuna da osigurava potrebna financijska sredstva za opisanu namjenu. Novi model financiranja, koji je djelomično već u primjeni, obuhvaća direktno ugovaranje i postavljanje financijskog okvira kroz ugovor o subvencioniranju ili ugovor o obvezi pružanja javne usluge. Ministarstvo i željeznički putnički operater HŽ-Putnički prijevoz d.o.o. na razini godine sklapaju ugovor o subvencioniranju željezničkog putničkog prometa. Tijekom 2009. godine u željezničkom putničkom prijevozu prevezeno je 73, 65 milijuna putnika i ostvareno je 1,8 milijuna putničkih kilometara (pkm), čime je nastavljen konstantan trend rasta broja putnika u željezničkom, a osobito gradskom i prigradskom prijevozu. U ovoj vrsti prijevoza naglašene su komparativne prednosti željeznice time što omogućava brz, pouzdan i ekološki prihvatljiv oblik prijevoza. Postojeći vozni park HŽ-Putničkog prijevoza d.o.o. obilježava dotrajalost i prosječna starost vagona od 28 godina. Na raspolaganju je ukupno 388 putničkih vagona, od čega je u aktivnom stanju 285 vagona. Zbog potreba izvođenja remonata vagona, kao i zbog njihove dotrajalosti prisutan je nedostatak vagona određenih karakteristika kako bi se postojeći vozni red mogao redovito odvijati. Zbog toga je iznimno potrebno pokrenuti novi ciklus ulaganja u prijevozne kapacitete.

 

Pružanje usluga željezničkog kombiniranog prijevoza robe, također se tretira kao usluge od općeg gospodarskog interesa (javni prijevoz). Poticanje ove aktivnosti operativno se provodi na razini godišnjeg ugovora o subvencioniranju, kojeg sklapa Ministarstvo i željeznički operater HŽ-Cargo d.o.o. Uz ovu tvrtku, a u okviru željezničkog sektora, djeluje još nekoliko tvrtki-učesnika u kombiniranom prijevozu roba.

 

Tijekom 2009. godine društvo HŽ-Cargo d.o.o prevezlo je 12,76 milijuna tona robe i realiziralo 2,8 milijuna netotonskih kilometara. Zbog opće gospodarske situacije i nepovoljnih prijevoznih trendova u regiji, prisutno je smanjenje robnog prijevoza za oko 21%. Prosječna starost teretnih vagona iznosi 29 godina. Postojeći vozni park sačinjava ukupno 6.644 vagona od čega je njih 5.245 raspoloživo za promet. Zbog iznimne dotrajalosti u tijeku su aktivnosti daljnjeg otpisivanja i rashodovanja vagona, te je također prisutna iznimna potreba za obnovom voznog parka.

 

Prosječna starost vučnih vozila kreće se 37 godina kod dizel-lokomotiva, 34 godine kod električnih lokomotiva, 32 godine kod električnih motornih vlakova i 24 godine kod dizel-motornih vlakova. Loše stanje kapaciteta uzrokovano je starosnom strukturom, nepovoljnom razinom održavanja te je prisutan veliki broj tehničkih kvarova. Sadašnji vozni park sačinjava 106 dizel lokomotiva, 107 elektro lokomotiva, 65 manevarskih lokomotiva, 80 DMV i 23 EMV. Evidentno je tehničko i tehnološko zaostajanje što će za posljedicu imati nespremnost za međunarodnu konkurenciju, pa je nužna modernizacija postojećih i nabavka novih prijevoznih kapaciteta.

 

Sukladno napretku u predpristupnom procesu, željezničko transportno tržište postepeno će se harmonizirati sa zakonodavstvom Europske unije te ujedno pripremati za liberalizaciju. Nastavljaju se provoditi aktivnosti preuzimanja pravne stečevine u domaće zakonodavstvo, izrade strateških dokumenata i planova razvitka sa glavnom namjerom prilagodbe postojećih željezničkih kompanija budućim okolnostima liberaliziranog tržišta. Reforme sektora, koje predstoje, podrazumijevaju i provedbu procesa restrukturiranja, kojim će se postojeće željezničke kompanije učiniti efikasnim i održivim i u konačnici smanjiti potrebe za javnim financiranjem. Restrukturiranje željezničkih kompanija unutar sustava HŽ Holding d.o.o. potrebno je ubrzati kako bi se iste djelotvorno pripremile za liberalizaciju tržišta i izazove članstva u EU. Slijedom podjele nekadašnjeg poduzeća HŽ-Hrvatske željeznice d.o.o. na četiri društva, koja posluju unutar vladajućeg društva u vlasništvu RH, do 2013. godine potrebno je izgraditi gospodarski i financijski održiva u putničkom i teretnom prometu, uključujući i obnovu željezničkih prijevoznih kapaciteta, smanjiti ovisnost o potporama iz državnog proračuna za operativne troškove, te osigurati socijalno prihvatljivo zbrinjavanje viška djelatnika. Sukladno napretku u procesu pridruživanja EU i preuzimanja sve većeg broja odredbi pravne stečevine EU u domaće zakonodavstvo, budući PSO ugovori (ugovori o pružanju usluga javnog prijevoza) biti će detaljnije usklađeni s europskom praksom, a najbolji ponuditelj biti će izabran putem javnog nadmetanja. Važan dio odgovornosti u ovom procesu odnosi se na uključenost svih razina lokalne vlasti po pitanju regulacije i organizacije javnog prijevoza na svom teritoriju, što pretpostavlja i određenu decentralizaciju. Ulaganjima u modernizaciju postojećeg voznog parka i nabavkom novih mobilnih kapaciteta potiče se viša razina kvalitete pružanja usluge.

 

Ulaganjima u prijevozne kapacitete, odnosno modernizaciju i nabavku vagona, lokomotiva, EMV i DMV na adekvatan način se pripremaju domaće prijevozničke kompanije za buduće tržišne uvjete, a u konačnici pridonosi unapređenju kvalitete i sigurnosti željezničkog prometa. Za tu svrhu izrađen je prijedlog Programa modernizacije vozila za razdoblje 2010.-2015., koji se namjerava predložiti Vladi RH na usvajanje. Programom je predviđeno investirati ukupni iznos od 6,3 milijarde kuna tijekom petogodišnjeg razdoblja za nabavku i modernizaciju željezničkih prijevoznih sredstava. U tako zadanim okvirima planirana je nabavka 1.280 novih teretnih vagona, modernizacija 3.850 postojećih teretnih vagona, modernizacija 68 postojećih lokomotiva, modernizacija 20 postojećih motornih vlakova, nabavka novih 35 vučnih vozila, nabavka 92 nova motorna vlaka i srednji popravci postojećih 388 putničkih vagona.

 

Za područje nadzora funkcioniranja tržišta željezničkih prometnih usluga, osnovana je Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga (Regulator), temeljem Zakona o Agenciji za regulaciju tržišta željezničkih usluga (N.N. 79/07, 75/09). Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga je neovisno administrativno tijelo koje obavlja nadzorne i prizivne funkcije, a zadužena je osiguravanje uvjeta nediskriminacijskog pristupa na tržište željezničkih usluga u Republici Hrvatskoj. Osnivanjem ove Agencije ispunjeno je i jedno od zadanih mjerila za zatvaranje poglavlja 14. Prometna politika. O svom radu Agencija podnosi godišnje izvješće Hrvatskom saboru. Tijekom 2009. godine donesen je statut Agencije, izabrano je Upravno vijeće i ravnatelj Agencije, te su u tijeku aktivnosti zapošljavanja radnika pri čemu je do sada zaposleno 7 djelatnika na profesionalnoj i neprofesionalnoj osnovi. Sredstva za rad Agencije planiraju se Državnim proračunom.

 

1.2.7. Povećanje konkurentnosti domaćeg cestovnog prijevoza

 

Kako bi se povećala konkurentnost domaćih prijevoznika i spriječilo nelegalno obavljanje javnog cestovnog prijevoza, planira se izraditi jedinstveni registar prijevoznika, kojim će se objediniti svi podaci o broju i kvaliteti licenciranih prijevoznika. Na taj način će se osigurati podaci o vrsti prijevoza koju pojedini prijevoznici mogu obavljati tj. za što su licencirani.

 

 

TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT)
Opći cilj 1.	Razvoj prometnog sustava
Posebni cilj 1.2..	Visoka kvaliteta i razvijeno tržište prometnih usluga
Načini ostvarenja	Pokazatelj rezultata (output)	Definicija	Jedinica	Polazna vrijednost	Izvor	Ciljana vrijednost (2011.)	Ciljana vrijednost (2012.)	Ciljana vrijednost (2013.)
1.2.1. Modernizacija pomorske i riječne flote	1.2.1.1. Povećanje broja putničkih i izletničkih plovila	Povećanjem broja plovila postići će se bolja konkurentnost hrvatskih brodara prilikom ulaska RH u EU, povećati kvaliteta pružanja usluga, kapacitet prevezenih putnika i sl.	Broj	400	MMPI	405	410	415
1.2.2. Poticanje pomorske i riječne prometne povezanosti	1.2.2.1. Povećanje broja prevezenih putnika u pomorskom prometu na Jadranu	Održavanjem i povećanjem učestalosti pomorskih linija očekuje se povećanje broja prevezenih putnika	Broj	11.576.795.	MMPI	11.650.000	11.800.000	12.000.000
	1.2.2.2. Povećanje broja prevezenih vozila u pomorskom prometu na Jadranu	Održavanjem i povećanjem učestalosti pomorskih linija očekuje se povećanje broja prevezenih vozila	Broj	2.852.823	MMPI	2.900.000	2.950.000	3.000.000
	1.2.2.3. Prijeđeni put u mjernim jedinicama	Povećanjem linija povećava se mobilnost stanovnika, ekonomičnost prijevoza tereta, ujednačeni razvoj regija i razvoj intermodalnog transporta	Nautičke milje	1.345.031	MMPI	1.346.000	1.347.000	1.347.500
1.2.3. Edukacija i osposobljavanje sturčnog kadra u riječnom i pomorskom prometu	1.2.3.1. Broj dodjeljenih školarina i stipendija u oblasti pomorskog prometa	Edukacijom stručnog kadra postiže se kvalitetnija usluga u pomorskom prometu	Broj	479	MMPI	520	520	520
	1.2.3.2. Broj dodjeljenih školarina i stipendija u oblasti riječnog prometa	Edukacijom stručnog kadra postiže se kvalitetnija usluga u riječnom prometu	Broj	15	MMPI	25	25	25
1.2.4.Jačanje konkurentnosti brodara na tržištu	1.2.4.1. Povećanje broja „malih“ brodara	Povećanjem broja „malih“ brodara osigurava se integracija brodara u europsko tržište i jača konkurentnost tržišta	Broj	331	MMPI	333	335	340
1.2.5. Očuvanje zračne povezanosti regija kroz odvijanje domaćeg linijskog zračnog prijevoza	1.2.5.1. Broj letova na domaćim redovitim zračnim linijama	Očuvanjem broja domaćih letova postiže se ujednačeni razvoj regija te održavanje postojeće prometne povezanosti regija i područja unutar RH	Broj	6.857	MMPI	6.857	6.857	6.857
1.2.6. Poticanje željezničkog prijevoza	1.2.6.1. Povećanje broja prevezenih putnika u željezničkom prometu	Ulaganjem u modernizaciju postojećih i nabavku novih putničkih vagona i vozila povećava se razina kvalitete prijevoza putnika	Broj putnički km (pkm)	1,8 mln	MMPI	1,9 mln	2,0 mln	2,1 mln
	1.2.6.2. Povećanje količine prevezenog tereta u željezničkom prometu	Ulaganjem u modernizaciju postojećih i nabavku novih teretnih vagona povećava se gospodarski rast	Broj Neto tonski km (ntkm)	2.800 mln	MMPI	3.300 mln	3.500 mln	3.600 mln
1.2.7. Povećanje konkurentnosti domaćeg cestovnog prijevoza	1.2.7.1.Stupanj izrađenosti jedinstvenog  registra prijevoznika	Objedinjavanjem podataka o broju izdanih licencija za obavljanje djelatnosti prijevoza putnika i tereta u RH povećava se konkurentnost i dostupnost prijevoznika na tržištu	%	0	MMPI i uredi državne uprave po župa- nijama	50	100	-