Hrvatska je pred velikim valom investicija u prometnu infrastrukturu - summit

Svjedočimo iznimno velikom zamahu ulaganja u prometnu infrastrukturu Hrvatske, koju čeka veliki investicijski val pri čemu se za financiranje koriste svi mogući izvori, rečeno je u utorak na "Zagreb Infrastructure Summitu" koji se održava u organizaciji Poslovnog dnevnika.

"Svjedoci smo stvarno izuzetno velikog zamaha u financiranju prometne infrastrukture i nisu dovoljna sredstva iz samo jednog izvora pa zato kombiniramo sve moguće izvore koji su nam na raspolaganju", kazao je državni tajnik za infrastrukturu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić.

Kazao je da dolaze velike investicije i u željezničku, ali i cestovnu, te infrastrukturu u zračnim lukama.

Spomenuo je, uz ostalo, projekte željezničkih pruga Dugo Selo - Križevci, Zabok - Zaprešić, te Gradec - Sveti Ivan Žabno.

"Gradimo Pelješki most, najveći projekt koji se realizira sredstvima EU fondova u cestovnoj infrastrukturi, no započeti su i projekti koji se ostvaruju domaćim sredstvima. Neki se realiziraju iz domaćih izvora, neki sustavom koncesija, neki uz pomoć fondova EU, a neki iz privatno-javnog partnerstava", naglasio je Mihotić.

U cestovnom segmentu, istaknuo je realizaciju projekta Bina Istra, investicije od 160 milijuna eura na dogradnji Istarskog ipsilona, kao i završetak tunela Učka i povezivanje na Istarski ipsilon.

U pripremi je, naveo je, i realizacija projekta u Zagorju, ceste koja preko Krapine ide do granice sa Slovenijom, a započinje i projekt realizacije brze ceste od Solina do Omiša, odnosno od Splita do Omiša, što je projekt vrijedan oko 300 milijuna eura.

Podsjetio je i na projekt mosta preko Save kod Stare Gradiške, te nastavak izgradnje autoceste, koja je sada u natječaju, od mosta na Dravi do Belog Manastira i dalje prema mađarskoj granici.

EU fondovi i koncesije za nizinsku prugu

Jedan od najvećih projekata koji je pred njegovim ministarstvom projekt je nizinske pruge od Rijeke prema kontinentu, odnosno mađarskoj granici.

"To je izuzetno važan hrvatski strateški projekt, jer razvija i pomorski promet i trgovinu i željeznicu. Uspijemo li dobiti sredstva iz EU fondova i iskoristimo ih za dio projekta, dio koji nam bude nedostajao pokušati ćemo pokriti koncesijskim ugovorima", rekao je državni tajnik dodavši da osim ulaganja u zagrebačku, splitsku i dubrovačku zračnu luku, velike investicije čekaju i zadarsku, pulsku i riječku.

"Nama je interes povezati sa i s Kinom i s dalekim zemljama koje bi kao svoja vrata na europsko tržište koristila naše luke. Ali, generalni je problem nerazvijenost svih hrvatskih jadranskih luka, jer od ukupnog prometa koji prolazi kroz Suez negdje oko 8 posto ulazi u Jadran, a u Baltik preko 50 posto. Infrastruktura koja sve te luke prati treba biti na daleko višoj razini da bi središnja Europa imala logiku i interes promijeniti postojeće prometne tokove. Zato su nam kineski partneri izuzetno bitni", zaključio je Mihotić.

Zamjenica direktora za EU fondove HŽ Infrastrukture Janja Groš navela je da ta kompanija u sljedeće četiri godina planira investicije od 9,3 milijarde kuna, od čega je 60 posto tog novca bazirano na financiranju iz EU fondova.

Predstojnik Ureda Uprave Hrvatskih cesta Goran Puž, uz najveći projekt Pelješkog mosta naglasio je i onaj oko splitske aglomeracije gdje se stvaraju velike prometne gužve, kao i iznimno važnu intermodalnu spojnu cestu do novog terminala Luke Rijeka. Radi se, naime, o spoju riječke obilaznice sa novim pristaništem u Rijeci gdje će se kombinirati željeznica, cesta i luka.

Savjetnik za gospodarstvo kineskog Veleposlanstva u Hrvatskoj Liu Kai također je projekt Pelješkog mosta istaknuo kao dobar primjer suradnje Kine i Hrvatske.

"Nakon što je kineska kompanija odabrana na natječaju za izgradnju Pelješkog mosta, suradnja Kine s Hrvatskom otvara novu dimenziju. Most je simbol puta do zajedničkog uspjeha i suradnje između Kine, Hrvatske i EU", kazao je Kai.

Kinesko je gospodarstvo, upoznao je prisutne, u prvom tromjesečju ove godine poraslo 6,4 posto na godišnjoj razini, što je posljedica snažnog industrijskog rasta i veće potrošnje kineskih potrošača.

"Uz pridržavanje pravila i standarda EU, sve više kineskih kompanija zainteresirano je za ulaganje u i projekte u Hrvatskoj, ne samo na području infrastrukture nego i znanosti, kulture, turizma", zaključio je Kai.

(Hina)