Hrvatski otočni proizvod
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture početkom 2007. pokrenulo je projekt vizualnog označavanja otočnih proizvoda oznakom “Hrvatski otočni proizvod” s namjerom poticanja otočnih proizvođača u proizvodnji izvornih i kvalitetnih proizvoda.
HOP katalog 2011
Uvažavajući Nacionalni program razvitka otoka i Zakon o otocima projekt je pripreman nekoliko godina. Temeljni je cilj da se identificiraju i distribuiraju kvalitetni otočni proizvodi koji će kao takvi biti prepoznati i u Hrvatskoj i izvan nje. Radi se o proizvodima koji su rezultat otočne tradicije, razvojnoistraživačkog rada, inovacije i invencije čija razina kvalitete mora biti mjerljiva. Oni potječu s ograničenih otočnih lokaliteta i rade se u malim serijama.
Oznaku kvalitete “Hrvatski otočni proizvod” do sada je dobio 101 otočni proizvođač (od kojih je 8 ekoproizvođača i 11 proizvođača s oznakom zemljopisnog podrijetla) za 255 proizvoda/proizvodnih linija sa 20 otoka (Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi Otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Pelješac, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter). Radi se o prehrambenim (vina, rakije, likeri, maslinova ulja, sirevi, slastice, ribe, salatne marinade, đemovi, med), kozmetičkim i odjevnim proizvodima te suvenirima.
Projekt ima višestruke učinke, između ostalih i jedni od najvažnijih su gospodarski i demografski - otočni proizvođači kroz samozapošljavanje stvaraju proizvode natprosječne kvalitete stvarajući tako sebi i svojim obiteljima uvjete za opstanak i ostanak na hrvatskim otocima. Potrošači, s druge strane, susreću se s novim proizvodima u čiju se izvrsnost lako odmah uvjeriti.
Vizualizacija Projekta očituje se kroz godišnje dodjele oznake „Hrvatski otočni proizvod“ u vidu plakete i makete oznake proizvođačima koji su registrirani na otocima i koji nominirane proizvode proizvode na otocima. Stručno mišljenje o zadovoljavanju uvjeta i kriterija stjecanja prava na uporabu oznake donose neovisne tehničke komisije čiji su članovi priznati hrvatski stručnjaci za relevantna područja. Prijedlog odluke donosi Savjet projekta a konačnu odluku Ministar.
Oznaku HOP otočni proizvođači mogu koristiti za proizvod proizveden na otoku koji:
• ima natprosječne kvalitete
• zadovoljava zakonske odrednice o sigurnosti, zaštiti okoliša i zaštiti potrošača
• svojim ukupnim karakteristikama može zadovoljiti potrebe korisnika
Ciljevi
• zaštita poljoprivrednih proizvoda i namirnica te ostalih autohtonih otočnih proizvoda
• poticanje razvoja otočne proizvodnje i podizanje razine kvalitete otočnih proizvoda
• promocija hrvatskih otoka kao posebnog (i potpomognutog) dijela RH u cilju promocije visoko kvalitetnih proizvoda na domaćem i stranom tržištu
Europska unija pridaje veliki značaj proizvodnji tradicionalnih proizvoda, a na području hrvatskih otoka postoji veliki broj autohtonih, visokokvalitetnih proizvoda koji mogu postati značajan izvozni brand. Projekt će se nadograđivati sukladno zahtjevima EU, kako bi mogao konkurirati sličnim proizvodima na inozemnom tržištu.
U cilju što boljeg plasmana proizvoda s oznakom „Hrvatski otočni proizvod“, u Splitu je 8. veljače 2011. osnovana zadruga „Hrvatski otočni proizvod“ sa sjedištem u Visu. >>>više>>>
Ugovor o osnivanju zadruge potpisalo je 19 osnivača.
Predsjednik skupštine je Joško Šantić, vlasnik obrta „Brač fini sapuni“. Toni Bunčić, vlasnik obrta „Poje“ (Vis), Andrija Carić, upravitelj PZ Svirče (Hvar), Fanito Žuvela, vlasnik obrta „Torkul“ (Korčula), Zrinka Tolno, vlasnica „Gorke naranče d.o.o.“ (Vis), i Duško Vidov, upravitelj ribarske Zadruge Kali (Dugi otok) imenovani su za članove nadzornog odbora, a upravitelj zadruge je Velimir Mratinić, vlasnik obrta „Brojne“ s otoka Visa.
Uvjeti dodjele oznake
Otočni proizvođač dostavlja zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake “Hrvatski otočni proizvod” Upravi za otočni i priobalni razvoj Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Ministar mora, prometa i infrastrukture na prijedlog Savjeta projekta vizualnog označavanja proizvoda oznakom «Hrvatski otočni proizvod» donosi odluke o dodjeli i oduzimanju prava uporabe oznake i zaključuje Ugovor o uporabi oznake s otočnim proizvođačem koji je oslobođen plaćanja troškova uporabe oznake.
Oznaka je registrirana u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo kao jamstveni žig.
Oznaku «Hrvatski otočni proizvod» sukladno članku 16. Zakona o otocima i Pravilniku o uvjetima, kriterijima i načinima označavanja proizvoda oznakom «Hrvatski otočni proizvod» mogu dobiti proizvodi s jednom od slijedećih oznaka:
- na rok od 1 godine:
• Ekološki proizvod,
- na rok od 3 godine:
• Izvorno hrvatsko,
• Hrvatska kvaliteta,
• Oznaka tradicionalnog ugleda,
• Oznaka izvornosti,
• Oznaka zemljopisnog podrijetla,
• Oznaka izvornosti za ostale proizvode,
• Oznaka zemljopisnog podrijetla za ostale proizvode,
ali i proizvodi koji nemaju jednu od naprijed navedenih oznaka, a koji su nastali kao rezultat otočne tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije.
Događanja
Ministarstvo financijski pomaže nastup dobitnika oznake na domaćim (Bundek, Uskršnji i Božićni sajam na Trgu bana Jelačića) i inozemnim sajmovima (Ekoetno Zagreb, BioFach Nürnberg i Culinaria Beograd).
HOP katalog 2011
Uvažavajući Nacionalni program razvitka otoka i Zakon o otocima projekt je pripreman nekoliko godina. Temeljni je cilj da se identificiraju i distribuiraju kvalitetni otočni proizvodi koji će kao takvi biti prepoznati i u Hrvatskoj i izvan nje. Radi se o proizvodima koji su rezultat otočne tradicije, razvojnoistraživačkog rada, inovacije i invencije čija razina kvalitete mora biti mjerljiva. Oni potječu s ograničenih otočnih lokaliteta i rade se u malim serijama.
Oznaku kvalitete “Hrvatski otočni proizvod” do sada je dobio 101 otočni proizvođač (od kojih je 8 ekoproizvođača i 11 proizvođača s oznakom zemljopisnog podrijetla) za 255 proizvoda/proizvodnih linija sa 20 otoka (Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi Otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Pelješac, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter). Radi se o prehrambenim (vina, rakije, likeri, maslinova ulja, sirevi, slastice, ribe, salatne marinade, đemovi, med), kozmetičkim i odjevnim proizvodima te suvenirima.
Projekt ima višestruke učinke, između ostalih i jedni od najvažnijih su gospodarski i demografski - otočni proizvođači kroz samozapošljavanje stvaraju proizvode natprosječne kvalitete stvarajući tako sebi i svojim obiteljima uvjete za opstanak i ostanak na hrvatskim otocima. Potrošači, s druge strane, susreću se s novim proizvodima u čiju se izvrsnost lako odmah uvjeriti.
Vizualizacija Projekta očituje se kroz godišnje dodjele oznake „Hrvatski otočni proizvod“ u vidu plakete i makete oznake proizvođačima koji su registrirani na otocima i koji nominirane proizvode proizvode na otocima. Stručno mišljenje o zadovoljavanju uvjeta i kriterija stjecanja prava na uporabu oznake donose neovisne tehničke komisije čiji su članovi priznati hrvatski stručnjaci za relevantna područja. Prijedlog odluke donosi Savjet projekta a konačnu odluku Ministar.
Oznaku HOP otočni proizvođači mogu koristiti za proizvod proizveden na otoku koji:
• ima natprosječne kvalitete
• zadovoljava zakonske odrednice o sigurnosti, zaštiti okoliša i zaštiti potrošača
• svojim ukupnim karakteristikama može zadovoljiti potrebe korisnika
Ciljevi
• zaštita poljoprivrednih proizvoda i namirnica te ostalih autohtonih otočnih proizvoda
• poticanje razvoja otočne proizvodnje i podizanje razine kvalitete otočnih proizvoda
• promocija hrvatskih otoka kao posebnog (i potpomognutog) dijela RH u cilju promocije visoko kvalitetnih proizvoda na domaćem i stranom tržištu
Europska unija pridaje veliki značaj proizvodnji tradicionalnih proizvoda, a na području hrvatskih otoka postoji veliki broj autohtonih, visokokvalitetnih proizvoda koji mogu postati značajan izvozni brand. Projekt će se nadograđivati sukladno zahtjevima EU, kako bi mogao konkurirati sličnim proizvodima na inozemnom tržištu.
U cilju što boljeg plasmana proizvoda s oznakom „Hrvatski otočni proizvod“, u Splitu je 8. veljače 2011. osnovana zadruga „Hrvatski otočni proizvod“ sa sjedištem u Visu. >>>više>>>
Ugovor o osnivanju zadruge potpisalo je 19 osnivača.
Predsjednik skupštine je Joško Šantić, vlasnik obrta „Brač fini sapuni“. Toni Bunčić, vlasnik obrta „Poje“ (Vis), Andrija Carić, upravitelj PZ Svirče (Hvar), Fanito Žuvela, vlasnik obrta „Torkul“ (Korčula), Zrinka Tolno, vlasnica „Gorke naranče d.o.o.“ (Vis), i Duško Vidov, upravitelj ribarske Zadruge Kali (Dugi otok) imenovani su za članove nadzornog odbora, a upravitelj zadruge je Velimir Mratinić, vlasnik obrta „Brojne“ s otoka Visa.
Uvjeti dodjele oznake
Otočni proizvođač dostavlja zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake “Hrvatski otočni proizvod” Upravi za otočni i priobalni razvoj Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Ministar mora, prometa i infrastrukture na prijedlog Savjeta projekta vizualnog označavanja proizvoda oznakom «Hrvatski otočni proizvod» donosi odluke o dodjeli i oduzimanju prava uporabe oznake i zaključuje Ugovor o uporabi oznake s otočnim proizvođačem koji je oslobođen plaćanja troškova uporabe oznake.
Oznaka je registrirana u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo kao jamstveni žig.
Oznaku «Hrvatski otočni proizvod» sukladno članku 16. Zakona o otocima i Pravilniku o uvjetima, kriterijima i načinima označavanja proizvoda oznakom «Hrvatski otočni proizvod» mogu dobiti proizvodi s jednom od slijedećih oznaka:
- na rok od 1 godine:
• Ekološki proizvod,
- na rok od 3 godine:
• Izvorno hrvatsko,
• Hrvatska kvaliteta,
• Oznaka tradicionalnog ugleda,
• Oznaka izvornosti,
• Oznaka zemljopisnog podrijetla,
• Oznaka izvornosti za ostale proizvode,
• Oznaka zemljopisnog podrijetla za ostale proizvode,
ali i proizvodi koji nemaju jednu od naprijed navedenih oznaka, a koji su nastali kao rezultat otočne tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije.
Događanja
Ministarstvo financijski pomaže nastup dobitnika oznake na domaćim (Bundek, Uskršnji i Božićni sajam na Trgu bana Jelačića) i inozemnim sajmovima (Ekoetno Zagreb, BioFach Nürnberg i Culinaria Beograd).