- Objavljeno: 13.10.2022.
Predstavnici Ministarstva na 21. Konferenciji opunomoćenika Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU)
U radu Konferencije PP-22, zajedno s oko 2000 izaslanika iz 193 države članice ITU-a, kao i predstavnika privatnog sektora, akademske zajednice te regionalnih i međunarodnih organizacija, sudjeluje i izaslanstvo Republike Hrvatske, koja je članica ITU-a od 1992. godine. Hrvatsko izaslanstvo vodi Krešo Antonović, ravnatelj Uprave zračnog prometa, elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture (MMPI), zamjenici voditelja izaslanstva su Nj.E. Marija Kapitanović, veleposlanica RH u Rumunjskoj, Ivančica Urh i Natalija Godinić (MMPI) te Domagoj Maričić (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – HAKOM), a u izaslanstvu je još i troje članova iz HAKOM-a i Veleposlanstva RH u Rumunjskoj.
Konferenciju je 26. rujna 2022. godine otvorio Sorin Mihai Grindeanu, potpredsjednik rumunjske Vlade, napomenuvši činjenicu da se takva konferencija održava prvi put u zadnjih 30 godina u državi članici Europske unije, a na svečanom otvaranju sudionicima su se obratili i glavni tajnik UN-a António Guterres (video-putem), glavni tajnik ITU-a Houlin Zhao te rumunjski ministar istraživanja, inovacija i digitalizacije Sebastian Burduja. Konferencijom predsjeda Sabin Sărmaș (Rumunjska), predsjednik rumunjskog parlamentarnog Odbora za informacijsku tehnologiju i komunikacije.
Među najvažnijim temama Konferencije PP-22 ističe se sljedeće:
utvrđivanje glavnih politika za ostvarivanje ciljeva ITU-a propisanih njegovim Statutom
utvrđivanje četverogodišnjeg strateškog plana ITU-a i temelja za proračun ITU-a
utvrđivanje financijskog doprinosa država članica u proračunu ITU-a za sljedeće četverogodišnje razdoblje
razmatranje i usvajanje završnog računa ITU-a
izbor država članica u Vijeće ITU-a, izbor glavnog tajnika i zamjenika glavnog tajnika ITU-a, te direktora ureda u sva tri sektora ITU-a, kao i izbor članova Odbora za Radijske propise ITU-a
razmatranje izvješća Vijeća ITU-a o aktivnostima ITU-a te o politikama i strateškom planiranju u ITU-u
odlučivanje o drugim pitanjima od značenja za utvrđivanje politike ove međunarodne organizacije u sljedećem četverogodišnjem razdoblju, u obliku donošenja novih ili izmjena i dopuna postojećih odluka, rezolucija i preporuka.
utvrđivanje četverogodišnjeg strateškog plana ITU-a i temelja za proračun ITU-a
utvrđivanje financijskog doprinosa država članica u proračunu ITU-a za sljedeće četverogodišnje razdoblje
razmatranje i usvajanje završnog računa ITU-a
izbor država članica u Vijeće ITU-a, izbor glavnog tajnika i zamjenika glavnog tajnika ITU-a, te direktora ureda u sva tri sektora ITU-a, kao i izbor članova Odbora za Radijske propise ITU-a
razmatranje izvješća Vijeća ITU-a o aktivnostima ITU-a te o politikama i strateškom planiranju u ITU-u
odlučivanje o drugim pitanjima od značenja za utvrđivanje politike ove međunarodne organizacije u sljedećem četverogodišnjem razdoblju, u obliku donošenja novih ili izmjena i dopuna postojećih odluka, rezolucija i preporuka.
Izbor dužnosnika i glavnih tijela ITU-a
Jedna od najvažnijih zadaća ove Konferencije je izbor dužnosnika i glavnih tijela ITU-a u sljedećem četverogodišnjem razdoblju – glavnog tajnika i zamjenika glavnog tajnika ITU-a te direktora ureda u sva tri sektora ITU-a – Radiokomunikacijskog ureda, Ureda za telekomunikacijsku normizaciju i Ureda za telekomunikacijski razvoj.
Budući da sadašnjem glavnom tajniku istječe zadnji mandat, za novu glavnu tajnicu ITU-a izabrana je, velikom većinom od 139 glasova država članica, Doreen Bogdan-Martin (SAD), dosadašnja direktorica Ureda za telekomunikacijski razvoj (dok je njezin jedini protukandidat, Rashid Ismailov (Ruska Federacija) dobio svega 25 glasova), čime je po prvi put u 157-godišnjoj povijesti ITU-a na čelo ove svjetske organizacije izabrana žena. Novoj glavnoj tajnici ITU-a, koja na dužnost stupa 1. siječnja 2023. godine, kao i svi drugi izabrani dužnosnici ITU-a, čestitao sam nakon izbora u ime izaslanstva Republike Hrvatske i zaželio puno uspjeha u obnašanju njezine odgovorne dužnosti.
Za novoga zamjenika glavnog tajnika ITU-a, također zamjetnom većinom od 105 glasova, izabran je Tomas Lamanauskas (Litva), koji je bio zajednički kandidat država članica EU-a, čime je EU ostvario jedan od ključnih ciljeva postavljenih na ovoj Konferenciji.
Nadalje, Konferencija je gotovo jednoglasno potvrdila drugi mandat Maria Maniewicza (Urugvaj), kao jedinog kandidata, na dužnosti direktora Radiokomunikacijskog ureda, te je između više kandidata izabrala nove direktore ostalih dvaju ureda – Seiza Onoea (Japan) za direktora Ureda za telekomunikacijsku normizaciju i Cosmasa Zavazavu (Zimbabve) za direktora Ureda za telekomunikacijski razvoj.
Također su izabrane nove države članice Vijeća ITU-a – tijela koje upravlja ITU-om u razdoblju između dviju konferencija opunomoćenika, ukupno njih 48 iz pet svjetskih regija. Izabrano je i 12 članova Odbora za Radijske propise (RRB), tijela koje je nadležno za ispravnu primjenu i tumačenje ITU-ovih Radijskih propisa, osobito u dodjeli i uporabi radijskih frekvencija te uporabi satelitskih orbita, kao i za rješavanje sporova koji iz toga proizlaze, a ima i savjetodavnu ulogu tijekom svjetskih i regionalnih radiokomunikacijskih konferencija.
U odnosu na konačni ishod ovih izbora treba naglasiti da države članice ITU-a nisu podržale ni jednu kandidaturu Ruske Federacije za dužnosti i tijela u ITU-u, pa tako nisu izabrani njihovi kandidati za glavnog tajnika i Odbor za Radijske propise (RRB), niti je Ruska Federacija izabrana u Vijeće ITU-a, čime je iskazan jasan stav velike većine članica ITU-a prema brutalnoj i ničim izazvanoj agresiji Rusije na Ukrajinu.
Druge aktivnosti Konferencije PP-22
Od ostalih aktivnosti Konferencije treba naglasiti rad na donošenju novih, odnosno izmjenama, dopunama ili ukidanju postojećih odluka i rezolucija, koje će biti sadržane u Završnim aktima Konferencije, a kojima se utvrđuje i usmjerava politika ITU-a i određuju zadaće njezinim tijelima i dužnosnicima u ostvarivanju zacrtanih ciljeva i politika u sljedećem četverogodišnjem razdoblju. Navedene rezolucije odnose se na neka od najaktualnijih pitanja u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija i usluga, kao što su dostupnost telekomunikacija/ICT-a osobama s invaliditetom i osobama s posebnim potrebama, uporaba tih tehnologija za humanitarnu pomoć te u hitnim slučajevima i za uklanjanje posljedica katastrofa, poticanje sudjelovanja malih i srednjih poduzeća u radu ITU-a, olakšavanje interneta stvari (IoT) te održivih pametnih gradova i zajednica, umjetna inteligencija, uloga telekomunikacija/ICT-a u olakšavanju globalne pandemije, mreže utemeljene na IP protokolu, promicanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena i djevojaka uz pomoć telekomunikacija/ICT-a, osnaživanje mladih uz pomoć telekomunikacija/ICT-a, upravljanje internetskim domenama i adresama, mjerenje ICT-a u cilju izgradnje uključivog informacijskog društva, uporaba telekomunikacija/ICT-a u prevladavanju digitalnog jaza i jaza financijske uključivosti, uloga ITU-a u zaštiti djece na internetu, promicanje primjene i prihvaćanja protokola IPv6 i dr.
Zajednička europska stajališta (ECP)
U okviru priprema za Konferenciju PP-22 Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture razmotrilo je, zajedno s HAKOM-om, i prihvatilo zajednička europska stajališta (eng. European Common Proposals – ECP), s kojima su države članice Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT), članica koje je i Republika Hrvatska, zajednički i usklađeno nastupile na Konferenciji, budući da je ovakav regionalni pristup uobičajen u radu ITU-a i u odnosu na druge svjetske regije, koje zajednički iznose i zastupaju svoja stajališta. Tijekom ove Konferencije države članice CEPT-a, u okviru svojih redovitih koordinacijskih sastanaka i putem intervencija na radnim tijelima i plenarnim sjednicama Konferencije, zastupaju i obrazlažu ECP-ove, te se pri kraju Konferencije može ustvrditi da je većina ECP-ova dobila potporu drugih država članica ITU-a te je ugrađena u odgovarajuće dokumente (rezolucije) koji čine Završne akte Konferencije. Pri tome treba napomenuti da su se na koordinacijskom sastanku CEPT-a, održanom 12. listopada 2022. godine, državama članicama CEPT-a obratili novoizabrana glavna tajnica ITU-a i njezin zamjenik, koji su izložili svoju viziju i planove koje će provoditi u sljedećem razdoblju, za što su dobili jednoglasnu potporu CEPT-a.
Također se na marginama Konferencije redovito održavaju i koordinacijski sastanci država članica Europske unije, kojima predsjeda aktualno češko Predsjedništvo Vijeća EU, a posebna pozornost na ovim sastancima posvećena je ostvarivanju ciljeva i politika EU-a, sadržanih u Smjernicama EU-a (eng. EU lines to take) koje je utvrdilo Vijeće EU-a u srpnju ove godine.
Potpisivanje Završnih akata Konferencije PP-22
Svečano potpisivanje Završnih akata Konferencije PP-22 predviđeno je zadnjeg dana, 14. listopada 2022. godine, a u skladu s dobivenim vjerodajnicama potpisat će ih i izaslanstvo Republike Hrvatske. Prije samog potpisivanja Završnih akata države članice ITU-a, nazočne na ovoj Konferenciji, prema vlastitoj prosudbi i u skladu s usuglašenim stajalištima svojih regionalnih organizacija (kao što su CEPT i EU) potpisuju i podnose pojedinačne ili zajedničke izjave (rezerve) i dodatne pojedinačne ili zajedničke izjave (rezerve). Ove izjave nisu dio Završnih akata, ali se objavljuju i tiskaju uz Završne akte, a odnose se na suvereno pravo svake države članice ITU-a da u vezi s određenim pitanjima iz djelokruga Konferencije izjavi svoje specifično stajalište, odnosno podrži ili uskrati podršku izjavljenom stajalištu neke druge države članice ITU-a na ovoj Konferenciji. U skladu s navedenim i Republika Hrvatske je, kao država članica EU-a i CEPT-a, također podržala nekoliko zajedničkih izjava, a ovisno o izjavama drugih država članica ITU-a podržat će i potrebne dodatne izjave.