Održan panel o proširenju TEN-T mreže

  • Slika /slike/foto 12_22/foto PANEL SZZ-HAKOM 13-12_22/nsl PANEL SZZ-HAKOM 13-12_22.JPG
  • Slika
Savez za željeznicu (SZZ) i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) organizirali su panel diskusiju na temu "Hrvatska u željezničkoj mreži TEN-T i RFC koridora – jesmo li povezani s Europom?" koja se, u utorak, 13. prosinca 2022. godine, održala u Zagrebu.
 
Na panelu su sudjelovali voditelj Službe za strateško planiranje i razvoj projekata u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture  Marko Boban, predsjednik Saveza za željeznicu Ante Klečina, Dragica Flam i Nenad Zonjić iz HAKOM-a, član Uprave i direktor  ENNA Transa Petar Glavaš i marketing menadžer HŽ Putničkog prijevoza Tomislav Prpić, a tijekom panel diskusije istaknuto je da su organizatori odabrali pravi trenutak za razgovor o temi proširenja TEN-T mreže (Trans European Network – Transport - Transeuropska mreža prometnica) jer se početkom sljedeće godine u Europskom parlamentu odlučuje koje će se relacije uvrstiti na postojeću mrežu koridora.
 
Voditelj Službe za strateško planiranje i razvoj projekata u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Marko Boban, govoreći o Hrvatskoj u mreži TEN-T prometnih koridora, istaknuo je kako je Hrvatska dala oko 30 većih ili manjih primjedbi na postojeću Uredbu s ciljem uvrštenja što više željezničkih i cestovnih prometnica te luka u proširenu transeuropsku prometnu mrežu. Također je naglasio kako se na tome radilo na više razina u zadnjih godinu dana (od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, HUP-a i HGK-a do hrvatskih europarlamentaraca), a rezultat toga je to što će, kad se Uredba usvoji,  kroz Hrvatsku prolaziti 4 umjesto dosadašnja 2 koridora te je pored osnovne i proširene TEN-T mreže uspostavljen je još jedan „sloj“, proširena osnovna mreža, na kojoj bi infrastruktura trebala biti modernizirana i usklađena sa standardima do 2040. godine.
 
Osvrnuvši se na najvažnije promjene na željezničkim koridorima, voditelj Službe za strateško planiranje i razvoj projekata istaknuo je Luku Ploče na osnovnoj mreži, novu trasu nizinske pruge u osnovnoj mreži te  staru trasu u proširenoj osnovnoj mreži, izgradnju 5 urbanih čvorišta u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu itd. Nadalje je dodao kako će najveći benefit imati luka Rijeka i zagrebačko čvorište kroz koje će prolaziti čak tri koridora.
 
Marketing menadžer HŽ Putničkog prijevoza Tomislav Prpić, govoreći s pozicije putničkoga  prijevoza, izrazio je nadu da će tzv. lička pruga i splitsko čvorište ući u proširenu osnovnu prometnu mrežu, jer je u međunarodnom putničkom prijevozu za njih to najznačajnije čvorište zbog prihvata međunarodnih agencijskih vlakova.
 
Dodajmo kako Transeuropska mreža prometnica trenutno obuhvaća 106.000 km željezničkih pruga (od toga 32.000 km pruga velikih brzina), 96.000 km cesta, 13.800 km unutarnjih plovnih putova, 411 aerodroma, 300 riječnih luka i brojne sustave upravljanja prometom te navigacijske i informacijske sustave.
 
IZVOR: SZZ/MMPI
(FOTO: SZZ)

Vijesti iz medija