Ministar Oleg Butković na konferenciji 'Željeznica za budućnost'

  • Slika /slike/foto 10_21/foto MIN-ZG KONF 11-10_21/nsl MIN-ZG KONF 11-10_21.JPG
  • Slika
  • Slika
  • Slika
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković sudjelovao je danas na konferenciji "Željeznica za budućnost" koja se u organizaciji nakladničke kuće Hanza Media, u sklopu obilježavanja Europske godine željeznice, održala u Zagrebu.

Konferencija je okupila najeminentnije stručnjake iz sektora željeznice i povezanih djelatnosti, a njome se nastojalo ukazati na važnost razvoja željezničkog sektora u Republici Hrvatskoj, pri čemu je poseban naglasak stavljen na investicije u željeznički promet i prateću infrastrukturu što je u svojem izlaganju istaknuo i sam ministar. "Trenutna ulaganja u prometnom sektoru iznose nešto više od 25 milijardi kuna, od čega se čak 11 milijardi kuna odnosi na željeznice. Najveći izazov za nas u Vladi i sektoru jest izgradnja, modernizacija i restrukturiranje željezničkog sektora kako bi se željeznica do 2030. godine dovela na europsku razinu. Projekti izgradnje i modernizacije željezničke infrastrukture zahtjevni su i dugotrajni, stoga je zadaća Vlade da se te dugotrajne procedure što je moguće više skrate", rekao je ministar Butković i dodao kako se svi ti veliki infrastrukturni projekti u željeznici ne bi mogli provoditi bez pomoći Europske unije.

Ministar se osvrnuo i na nedavno doneseno Pismo sektorske politike, strateški dokument o modernizaciji i restrukturiranju željezničkog sektora koji predviđa izdvajanje HŽ Pružnih građevina iz HŽ Infrastrukture. "Na taj će način i ova tvrtka biti uključena u projekte financirane europskim novcem, što je i smisao ove naše odluke", istaknuo je ministar dodavši kako su već u pripremi ugovori o održavanju pruga koji će HŽ Pružnim građevinama osigurati posao za sljedeće tri godine. 

Okupljenima se obratio i državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Alen Gospočić koji je najavio daljnju reorganizaciju željezničkog sektora u području održavanja, upravljanja i vođenja infrastrukturnih projekata s posebnim naglaskom na jačanju infrastrukture prema Luci Rijeka. "Četiri su ključna dijela reforme u željeznici koja se mora provesti paralelno s investicijama, a riječ je o upravljanju željezničkim društvima, njihovoj reorganizaciji, planiranju sektorskih ulaganja i financiranja te razvoju znanja, tehnologija i vještina željezničkog sektora", izjavio je državni tajnik Gospočić naglasivši kako će sve planirane promjene ići u smjeru optimizacije troškova i usluga putničkog prijevoza, integracije gradskog i prigradskog prijevoza te izgradnje tehničko-logističkog centra u Zagrebu.

Najavljen je i nastavak modernizacije voznog parka, tako da će do kraja 2024. godine na hrvatskim prugama prometovati gotovo 70 novih vlakova, a samo tijekom prošle godine dogovorena je isporuka njih 33. Istodobno će pruge u Hrvatskoj do 2031. godine biti modernizirane za brzine vlakova od 160 kilometara na sat.

O ulaganjima u željeznicu detaljnije je govorio predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, Ivan Kršić istaknuvši kako su u tijeku ili će tek biti pokrenute investicije u željezničku infrastrukturu vrijedne oko 10,7 milijardi kuna. "Vrijednost svih projekata izgradnje i modernizacije željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj do 2030. godine iznosi čak 5,4 milijarde eura, a nakon ovih radova ukupna duljina obnovljenih i moderniziranih pruga iznosit će oko 780 kilometara ili oko 30 posto ukupne mreža", izjavio je Kršić istaknuvši kako je za investicije uglavnom predviđeno sufinanciranje iz EU fondova u visini od 85 posto.

Većina infrastrukturnih projekata vezana je uz rekonstrukciju postojeće te izgradnju nove željezničke infrastrukture na koridorima RH1 i RH2. Na koridoru RH1 do sada su dovršena tri projekta, dok su četiri dionice u raznim fazama pripreme ili provedbe, a na koridoru RH2 jedan od aktivnih projekata je i izgradnja pruge Dugo Selo - Križevci, koji se mora dovršiti do 2023. godine. Osim toga pred samim su krajem radovi na modernizaciji i elektrifikaciji pruge Zaprešić – Zabok, kao i radovi na kontejnerskom terminalu Zagrebačko pristanište u Rijeci, a uskoro će se odabrati i izvođač radova na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac.
 
(FOTO: HINA)


Stranica