- Objavljeno: 15.03.2013.
Sastanak Udruge Korridor 10 Plus
U Zagrebu je danas, 15. ožujka održan sastanak udruge „Korridor 10 Plus“ na kojem su sudjelovali predstavnici upravitelja željezničkom infrastrukturom i operateri putničkog i teretnog prijevoza iz Slovenije, Srbije i Hrvatske. Na sastanku su razmijenjene aktualne informacije o poslovanju pojedinih željeznica, analizirana je konkurencija na IV. koridoru te razmijenjene informacije o ulaganjima na dionicama X. koridora u pojedinim zemljama.
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić izvijestio je skup da je, pored riječkog prometnog pravca (koridor V. b) koridor X. drugi prioritetni smjer na kojem će se do 2020. godine uložiti oko dvije milijarde eura. To znači da će do kraja toga razdoblja dionica kroz Hrvatsku biti osposobljenja za brzine do 160 km na sat, da će cijela dionica biti dvokolosiječna, kolodvori produženi na 750 m, bit će uvedeno daljinsko upravljanje i GSMR, dakle sve ono što zahtijevaju parametri na paneuropskim koridorima.
Neke dionice su već obnovljene (Vinkovci – Tovarnik), na dionici Okučani – Novska trenutačno se radi, a za sve ostale dionice X. koridora u tijeku su projektiranja kako bi se radovi mogli predložiti za financiranje iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a od 2015.
Kako je izvijestio direktor Željeznica Srbije Dragoljub Simonović, i na srpskim dionicama X. koridora planiraju se velika ulaganja, a izvori financiranja bit će novac iz kredita EBRD-a i iz međudržavnih sporazuma sa Ruskom federacijom.
Bojan Kekec, direktor Infrastrukture u Slovenskim željeznicama, prezentirao je planove Slovenskih željeznica do 2020. koje u svoje pruge planiraju uložiti 1,4 milijarde eura, nakon čega će sve koridorske pruge u Sloveniji biti elektrificirane i dvokolosiječne, osposobljene za brzine do 160 km na sat i sa pripadajućom opremom za interoperabilnost.
Analizirajući konkurentan IV. koridor, naglašeno je da konkurencija nije samo na tom željezničkom i cestovnom pravcu, nego je sve izraženija i konkurencija brodskog kontejnerskog prijevoza između Turske i Trsta koja će se povećati 2015. godine nakon otvaranja tunela ispod Bospora koji će stvoriti direktnu željezničku vezu sa Bliskim istokom. Posljednje tri godine teretni prijevoz na oba koridora raste, s time da glavnina tereta na X. koridoru završava u Sloveniji dok dalje kroz Hrvatsku i Srbiju ide tek jedan direktni teretni vlak.
Kako bi se pripremili za te izazove, željeznice triju država zacrtale su si ciljeve da do 2015. godine skrate putovanje na X. koridoru sa sadašnjih pedesetak sati na 36 sati od Salzburga do Turske, da se skrati vrijeme carinskih formalnosti na granicama, da se poveća broj teretnih i putničkih vlakova i da se do 2015. između Zagreba i Beograda putuje 5 sati, a između Zagreba i Ljubljane 1,5 sat.
Također, slovenski i hrvatski putnički operateri dogovorili su da će, čim Hrvatska postane punopravna članica EU-a, početi razgovore o mogućnosti formiranja zajedničke nabave novih vlakova koja bi se financirala iz regionalnih fondova EU-a iz koji se može osigurati od 50 do 80 posto bespovratnih sredstava.
Svi zaključci sa današnjeg sastanaka predstavnika upravitelja željezničke infrastrukture i operatera trebaju rezultirati pozicioniranjem X. koridora do 2020. godine kao koridora visoke učinkovitosti što bi se trebalo očitovati u kontinuiranom povećanju sigurnosti, kvaliteti i obujmu prevezenih putnika i roba.
Također, Uprava HŽ Infrastrukture smatra da bi se uz te mjere učinkovitost X. koridora još povećala uključivanjem Xa koridora (Graz-Maribor-Krapina-Zagreb) u mrežu europskih koridora.
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić izvijestio je skup da je, pored riječkog prometnog pravca (koridor V. b) koridor X. drugi prioritetni smjer na kojem će se do 2020. godine uložiti oko dvije milijarde eura. To znači da će do kraja toga razdoblja dionica kroz Hrvatsku biti osposobljenja za brzine do 160 km na sat, da će cijela dionica biti dvokolosiječna, kolodvori produženi na 750 m, bit će uvedeno daljinsko upravljanje i GSMR, dakle sve ono što zahtijevaju parametri na paneuropskim koridorima.
Neke dionice su već obnovljene (Vinkovci – Tovarnik), na dionici Okučani – Novska trenutačno se radi, a za sve ostale dionice X. koridora u tijeku su projektiranja kako bi se radovi mogli predložiti za financiranje iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a od 2015.
Kako je izvijestio direktor Željeznica Srbije Dragoljub Simonović, i na srpskim dionicama X. koridora planiraju se velika ulaganja, a izvori financiranja bit će novac iz kredita EBRD-a i iz međudržavnih sporazuma sa Ruskom federacijom.
Bojan Kekec, direktor Infrastrukture u Slovenskim željeznicama, prezentirao je planove Slovenskih željeznica do 2020. koje u svoje pruge planiraju uložiti 1,4 milijarde eura, nakon čega će sve koridorske pruge u Sloveniji biti elektrificirane i dvokolosiječne, osposobljene za brzine do 160 km na sat i sa pripadajućom opremom za interoperabilnost.
Analizirajući konkurentan IV. koridor, naglašeno je da konkurencija nije samo na tom željezničkom i cestovnom pravcu, nego je sve izraženija i konkurencija brodskog kontejnerskog prijevoza između Turske i Trsta koja će se povećati 2015. godine nakon otvaranja tunela ispod Bospora koji će stvoriti direktnu željezničku vezu sa Bliskim istokom. Posljednje tri godine teretni prijevoz na oba koridora raste, s time da glavnina tereta na X. koridoru završava u Sloveniji dok dalje kroz Hrvatsku i Srbiju ide tek jedan direktni teretni vlak.
Kako bi se pripremili za te izazove, željeznice triju država zacrtale su si ciljeve da do 2015. godine skrate putovanje na X. koridoru sa sadašnjih pedesetak sati na 36 sati od Salzburga do Turske, da se skrati vrijeme carinskih formalnosti na granicama, da se poveća broj teretnih i putničkih vlakova i da se do 2015. između Zagreba i Beograda putuje 5 sati, a između Zagreba i Ljubljane 1,5 sat.
Također, slovenski i hrvatski putnički operateri dogovorili su da će, čim Hrvatska postane punopravna članica EU-a, početi razgovore o mogućnosti formiranja zajedničke nabave novih vlakova koja bi se financirala iz regionalnih fondova EU-a iz koji se može osigurati od 50 do 80 posto bespovratnih sredstava.
Svi zaključci sa današnjeg sastanaka predstavnika upravitelja željezničke infrastrukture i operatera trebaju rezultirati pozicioniranjem X. koridora do 2020. godine kao koridora visoke učinkovitosti što bi se trebalo očitovati u kontinuiranom povećanju sigurnosti, kvaliteti i obujmu prevezenih putnika i roba.
Također, Uprava HŽ Infrastrukture smatra da bi se uz te mjere učinkovitost X. koridora još povećala uključivanjem Xa koridora (Graz-Maribor-Krapina-Zagreb) u mrežu europskih koridora.