Hrvatska u EU ima velike šanse iskoristiti svoj geografski položaj za ulaganja u prometnu infrastrukturu

Javni sektor i izazovi EU te  kako će članstvo u EU promijeniti javni sektor bile su ključne teme današnje panel konferencije koju je organizirao poslovni tjednik Lider, a na kojoj je u panelu pod nazivom Prometna perspektiva u okviru europskih standarda sudjelovao pomoćnik ministra za infrastrukturu Oliver Kumrić.

Na pitanja kako se Hrvatska uklapa u prometnu EU mrežu, koje su joj tu snage, koje mogućnosti, potencijalne slabosti, pomoćnik Kumrić prvo je naglasio kako upravo dobar geografski položaj Hrvatskoj omogućava da za razvoj prometne infrastrukture projektima prema Eu fondovima aplicira za obnovu i gradnju te razvoj prometne infrastrukture. Samo za šest mjeseci u 2013 godini od dana ulaska u EU Hrvatksoij je ukupno na raspolaganju biti 430 milijuna eura od čega 120 milijuna za ulaganja u promet.

U razdoblju od 2014. do 2020. godine, naglasio je Kumrić, očekujemo kako će nam na raspolaganju za apliciranje za gradnju i rekonstrukciju željeznice, te morskih i riječnih luka i dijelom cestovnu infrastrukturu biti između 300 i 350 milijuna eura godišnje. „Upravo radimo na izradi nacionalne prometne strategije, jer postojeća je bila rađena za razdoblje do 2009. godine i s obzirom na promijenjene okolnosti koje su se dogodile, posebice u resoru prometa, ona više ne opstaje.

U razvoj prometne infrastrukture ulažemo i dosadašnja znanja koja imamo posebice u gradnji autocesta, a participiramo i iz iskustva drugih zemalja. Tako kao ključne kriterije budućeg promišljanja o prometu imamo zaštitu okoliša, razvoj intermodalnog prijevoza, što je u prethodnim razdobljima bilo premalo korišteno. Naš geografski položaj svakako je i tu veliki izazov i u cilju nam je privući promet, posebice tereta, koji nas sada zaobilazi. Zato intenzivno ulažemo u projekte koji povezuju Luku Rijeka, preko željezničkog koridora do riječnih luka koje promet usmjeravaju riječnim tokovima, jer smo plovnost Save i Dunava također premalo koristili.

Šteta je i dalje propuštati da teret koji se prevozi Sredozemnim morem prema srednjoj Europi, radi se o 800 milijuna tona, u vode našeg Jadrana uđe tek pet posto zato jer nemamo željeznicu koja bi uspjela napraviti bolji prihvat teretnog prijevoza. Ulaganja u prometnu infrastrukturu odrazit će se na podizanje gospodarstva.

Kao što smo u odličnoj prezentaciji prometne stručnjakinje, gospođe Silvie Maffii mogli vidjeti i na njezinim primjerima ulaganja u prometnu infrastrukturu u Italiji, u  realizaciju kvalitetnog prometnog projekta, bilo ceste ili metroa, valja uložiti puno vremena, puno znanja i sredstava.

Trebamo samo biti uporni i strpljivi, imati kvalitetne i realne projekte i ulagati znanje“, podvukao je pomoćnik ministra Oliver Kumrić.