OBRAZLOŽENJE - Nacrta Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, s konačnim Prijedlogom Zakona
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA POMORSKOG ZAKONIKA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 - pročišćeni tekst.)
II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 - pročišćeni tekst.)
II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
- Ocjena stanja
Pomorskim zakonikom su na cjelovit i sustavan način uređeni svi značajniji javnopravni i imovinskopravni odnosi povezani s morem, pomorskom plovidbenom djelatnošću i pomorskim brodovima.
Pomorski zakonik donesen je u prosincu 2004. godine, te izmijenjen i dopunjen 2007., 2008., 2011. i 2013. godine.
Izmjenama i dopunama iz 2007. godine započela je tzv. socijalna reforma za pomorce kojom je sustav zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, te porezni sustav prilagođen specifičnostima pomorskog zanimanja i činjenice rada na svjetskom tržištu. Time je omogućeno njihovo uvođenje u sustav, slijedom čega je oko 14000 pomoraca u međunarodnoj plovidbi uključeno u sustav obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja kao novi osiguranici. Ujedno, pomorci u međunarodnoj plovidbi uvedeni su u porezni sustav uz potpuno oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak pod određenim uvjetima. Do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju svi hrvatski pomorci s prebivalištem odnosno uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj, bez obzira na državnu pripadnost broda na kojem plove, bili su dužni uključiti se isključivo u hrvatski sustav zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.
Izmjenama i dopunama iz 2011. godine uveden je staž osiguranja s produženim trajanjem za pomorce, te su propisani posebni uvjeti u odnosu na radni staž i životnu dob za odlazak pomoraca u mirovinu.
Izmjenama i dopunama iz 2013. godine uređen je status Hrvatskog registra brodova nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, izvršene su izmjene odredbi u odnosu na dokaze o osiguranju odgovornosti i izdavanje svjedodžbi prema Međunarodnoj konvenciji o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem, Međunarodnoj konvenciji o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem i Atenskoj konvenciji o prijevozu putnika i njihove prtljage morem i Konvenciji o ograničenju odgovornosti iz 1976. godine kako je izmijenjena Protokolom iz 1996. godine, te je spašavanje uređeno u skladu s Konvencijom o spašavanju iz 1989. godine, a detaljno su uređena i pitanja vađenja potonulih stvari i uklanjanja podrtina
Na izmjene i dopune Pomorskog zakonika iz 2011. godine kojima je uveden sustav poreza po tonaži, Europska komisija je iskazala određene primjedbe u postupku odobravanja poreza po tonaži broda kao dozvoljene potpore.
Obveze Republike Hrvatske u pogledu održavanja i obilježavanja plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe radi sigurne plovidbe unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem a sukladno međunarodnim konvencijama propisane su Pomorskim zakonikom i Zakonom o Plovputu (Narodne novine br.73/97).
Pomorski zakonik donesen je u prosincu 2004. godine, te izmijenjen i dopunjen 2007., 2008., 2011. i 2013. godine.
Izmjenama i dopunama iz 2007. godine započela je tzv. socijalna reforma za pomorce kojom je sustav zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, te porezni sustav prilagođen specifičnostima pomorskog zanimanja i činjenice rada na svjetskom tržištu. Time je omogućeno njihovo uvođenje u sustav, slijedom čega je oko 14000 pomoraca u međunarodnoj plovidbi uključeno u sustav obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja kao novi osiguranici. Ujedno, pomorci u međunarodnoj plovidbi uvedeni su u porezni sustav uz potpuno oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak pod određenim uvjetima. Do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju svi hrvatski pomorci s prebivalištem odnosno uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj, bez obzira na državnu pripadnost broda na kojem plove, bili su dužni uključiti se isključivo u hrvatski sustav zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.
Izmjenama i dopunama iz 2011. godine uveden je staž osiguranja s produženim trajanjem za pomorce, te su propisani posebni uvjeti u odnosu na radni staž i životnu dob za odlazak pomoraca u mirovinu.
Izmjenama i dopunama iz 2013. godine uređen je status Hrvatskog registra brodova nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, izvršene su izmjene odredbi u odnosu na dokaze o osiguranju odgovornosti i izdavanje svjedodžbi prema Međunarodnoj konvenciji o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem, Međunarodnoj konvenciji o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem i Atenskoj konvenciji o prijevozu putnika i njihove prtljage morem i Konvenciji o ograničenju odgovornosti iz 1976. godine kako je izmijenjena Protokolom iz 1996. godine, te je spašavanje uređeno u skladu s Konvencijom o spašavanju iz 1989. godine, a detaljno su uređena i pitanja vađenja potonulih stvari i uklanjanja podrtina
Na izmjene i dopune Pomorskog zakonika iz 2011. godine kojima je uveden sustav poreza po tonaži, Europska komisija je iskazala određene primjedbe u postupku odobravanja poreza po tonaži broda kao dozvoljene potpore.
Obveze Republike Hrvatske u pogledu održavanja i obilježavanja plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe radi sigurne plovidbe unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem a sukladno međunarodnim konvencijama propisane su Pomorskim zakonikom i Zakonom o Plovputu (Narodne novine br.73/97).
- Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom
Ovim zakonom se usklađuju odredbe Pomorskog zakonika sa primjedbama Europske komisije iznesenim u postupku odobravanja poreza po tonaži broda kao dozvoljene potpore u skladu sa Priopćenjem Komisije C(2004) 43 – Smjernice Zajednice o državnim potporama u pomorskom prometu (52004XC0117(01), SL C 013, 17.1.2004.).
Mijenjaju se odredbe Zakonika kojima je uređeno obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje za članove posade brodova u međunarodnoj plovidbi na način da se stvaraju pretpostavke za izravnu primjenu Uredbe (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (Tekst značajan za EGP i Švicarsku). Izravna primjena navedene Uredbe za pomorce koji plove na brodovima jedne od država članica Europske unije znači primjenu zakonodavstva države zastave uz mogućnost iznimke, bilo na pojedinačnoj razini, bilo na razini sporazuma između dviju ili više država članica.
Ovim Prijedlogom se jasnije utvrđuju prava i obveze u pogledu uređenja i održavanja plovnosti plovnih putova s obzirom na područja mora na kojima se ti plovni putovi nalaze. U tom smislu, utvrđuje se obveza uređenja i održavanja plovnih putova u lučkim područjima od strane tijela koja upravljaju lukama. Kao novina uvodi se obveza uređivanja i održavanja plovnih putova izvan lučkih područja, dakle javnih plovnih putova, od strane trgovačkog društva Plovput d.o.o na temelju posebnog programa ministarstva nadležnog za pomorstvo koji se donosi na osnovu procjene rizika za sigurnost plovidbe, ljudske živote i imovinu na moru čime se osigurava postupak procjene opravdanosti javnih investicija u plovne putove.
Nadalje, reguliraju se način i uvjeti postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe koji su u naravi svjetionici, obalna svjetla, plutače i druge oznake, signalne postaje i obalne radiopostaje, optički, zvučni, električni, elektronski, radarski i drugi uređaji za sigurnu plovidbu koje je u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS ) iz 1974. godine, kako je izmijenjena i dopunjena, dužna osigurati Republika Hrvatska, a sve radi sigurne plovidbe unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem. U tom smislu utvrđuju se obveze trgovačkog društva Plovput d.o.o u vezi postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe od javnog interesa, dok se za objekte koji se nalaze na lučkim područjima utvrđuje obveza tijela koje upravlja lukom. Također utvrđuje se obveza investitora, vlasnika ili korisnika objekta ili sredstva odnosno nositelj zahvata u morskom prostoru koji predstavlja stalnu ili privremenu zapreku na plovnom putu (mostovi, kabeli, potonuli objekti, objekti za istraživanje i iskorištavanje industrijskih i ostalih mineralnih sirovina i sl.) u pogledu postavljanja i održavanja odgovarajuće objekta sigurnosti plovidbe, a sve radi sigurnosti plovidbe na području takve zapreke u prostoru.
Uvodi se Registar objekata sigurnosti plovidbe kao javna knjiga koju u elektroničkom obliku vodi trgovačko društvo Plovput. d.o.o. kao javnu ovlast, a sve radi učinkovitog upravljanja postavljanjem i održavanjem, te nadzorom nad obavljanjem tih poslova. U tom pogledu utvrđuju se obveze fizičkih ili pravnih osoba koje postavljaju i održavaju objekte sigurnosti plovidbe, te se daje ovlast ministru nadležnom za pomorstvo da pravilnikom utvrdi način i uvjete uspostave i vođenja, te sadržaj registra objekata sigurnosti, kao i podrobnije obveze fizičkih i pravnih osoba. Kao novina uvodi se klasifikacija objekata sigurnosti plovidbe prema vrstama i značaju za sigurnost plovidbe, utvrđuje se metodologija procjene prometnog opterećenja i rizika po ljudske živote i imovinu na moru kao osnova za definiranje potrebnog broja, vrste, položaja odnosno područje rada javnih objekata sigurnosti plovidbe.
Ovim se Prijedlogom uvodi i elektronički Registar luka i daje ovlast lučkim kapetanijama u pogledu vođenja istog, te se utvrđuju obveze tijela koja razvrstavaju luke i tijela koja upravljaju lukama u pogledu dostave podataka u Registar luka.
Nadalje, ovim izmjenama i dopunama se preciznije uređuju odredbe koje se odnose na naknade propisane Pomorskim zakonikom i to na način da se novim odredbama propisuje tko plaća naknadu, čiji je naknada prihod, koje usluge se pružaju temeljem prikupljenih sredstava od naknade, te tko je izuzet od obveze plaćanja:
- Zakonom se ukida plaćanje naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu od onečišćenja koju plaćaju strane brodice i jahte namijenjene razonodi, športu ili rekreaciji kada plove i borave u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske a s obzirom da ista naknada nije propisana za domaće plovne objekte, te se uvodi naknada za usluge sigurnosti plovidbe koju plaćaju domaće i strane brodice i jahte i koja je ovim Prijedlogom u cijelosti prihod Državnog proračuna čime se posljedično postiže povećanje prihoda Državnog proračuna za 11,5 milijuna kuna. Dio prihoda od ove naknade koristit će se namjenski za pokrivanje rashoda održavanja i izgradnje sustava za nadzor i upravljanje pomorskim prometom kao najsloženijeg sustava sigurnosti plovidbe na Jadranu, pokrivanje rashoda uporabe, održavanja i razvoja materijalnih resursa za traganje i spašavanje ljudskih života na moru, te se ostvaruje integrirano upravljanje financijskim sredstvima za potrebe infrastrukturnih projekata uređivanja i održavanja plovnih putova izvan lučkih područja s mogućnošću ostvarivanja povoljnijih uvjeta u realizaciji investicijskih projekata koji se sufinanciraju iz fondova Europske unije.
- Naknada za uporabu objekata sigurnosti plovidbe kao prihod trgovačkog društva Plovput kako je utvrđena postojećim Pomorskim zakonikom ostaje i nadalje. U odnosu na postojeće normativno rješenje od obveze plaćanja naknade za uporabu objekata sigurnosti plovidbe izuzimaju se sve brodice i jahte koje su obveznici plaćanja naknade za usluge sigurnosti plovidbe,
- Naknada za odobravanje izobrazbe koju plaćaju pomorska učilišta i naknada koju plaćaju osobe koje polažu ispite za stjecanje svjedodžbi i uvjerenja o osposobljenosti pomoraca i nautičara su postojeće naknade, s tim da su do sada detaljnije odredbe bile propisane u Pravilniku o zvanjima i svjedodžbama pomoraca (Narodne novine br. 130/13 i 45/14), odnosno Pravilniku o brodicama i jahtama (Narodne novine broj 27/05, 57/06, 80/07, 3/08, 18/09, 56/10, 97/12 i 137/13). Kao novina, ovim izmjenama je propisano da će se dio prihoda od ovih naknada iskoristiti za pokriće troškova održavanja praktičnog dijela ispita. Naime, jedna od važnijih primjedbi tijekom nadzora u svezi provedbe pravne stečevine Europske unije vezano uz obrazovanje i izobrazbu pomoraca, te postupak izdavanja svjedodžbi o osposobljenosti, obavljenog u listopadu 2014. godine od strane predstavnika Europske komisije i Europske agencije za sigurnost plovidbe (EMSA) odnosila se upravo na provedbu praktičnih dijelova ispita (gašenje požara, korištenje spasilačkih brodica, korištenje splavi za spašavanje, provjera teoretskog znanja na odgovarajućim simulatorima i opremi i sl.). Podizanjem kvalitete osposobljavanja pomoraca u Republici Hrvatskoj povećava se i broj stranih državljana koji traže hrvatske svjedodžbe, a time rastu i prihodi Državnog proračuna. U 2014. godini prihodi od ispita koje su polagali strani državljani iznose 9.175.000 kuna odnosno 42% ukupno ostvarenih prihoda od ispita.
- Naknada za upis u odgovarajuće upisnike odnosno očevidnike Republike Hrvatske se ukida čime se smanjuju i prihodi državnog proračuna za 1.000.000 kuna na godišnjoj razini. Međutim, ukidanje ove naknade neće u konačnici imati negativnog utjecaja na Državni proračun budući se izmjenama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, br. 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09) širi obveza plaćanja naknade za upotrebu pomorskog dobra i na one pomorske objekte koji su do sada plaćali naknadu za upis, a sama naknada za upotrebu pomorskog dobra trebala bi postati u cijelosti prihod Državnog proračuna. Ovime se smanjuje broj naknada i pojednostavljuje sustav naplate.
Uređuje se djelatnost istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja teritorijalnog mora Republike Hrvatske, na način da se uvode pojmovi znanstvenih i tehnoloških istraživanja, kao i gospodarskih i drugih istraživanja.
Mijenjaju se odredbe Zakonika kojima je uređeno obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje za članove posade brodova u međunarodnoj plovidbi na način da se stvaraju pretpostavke za izravnu primjenu Uredbe (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (Tekst značajan za EGP i Švicarsku). Izravna primjena navedene Uredbe za pomorce koji plove na brodovima jedne od država članica Europske unije znači primjenu zakonodavstva države zastave uz mogućnost iznimke, bilo na pojedinačnoj razini, bilo na razini sporazuma između dviju ili više država članica.
Ovim Prijedlogom se jasnije utvrđuju prava i obveze u pogledu uređenja i održavanja plovnosti plovnih putova s obzirom na područja mora na kojima se ti plovni putovi nalaze. U tom smislu, utvrđuje se obveza uređenja i održavanja plovnih putova u lučkim područjima od strane tijela koja upravljaju lukama. Kao novina uvodi se obveza uređivanja i održavanja plovnih putova izvan lučkih područja, dakle javnih plovnih putova, od strane trgovačkog društva Plovput d.o.o na temelju posebnog programa ministarstva nadležnog za pomorstvo koji se donosi na osnovu procjene rizika za sigurnost plovidbe, ljudske živote i imovinu na moru čime se osigurava postupak procjene opravdanosti javnih investicija u plovne putove.
Nadalje, reguliraju se način i uvjeti postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe koji su u naravi svjetionici, obalna svjetla, plutače i druge oznake, signalne postaje i obalne radiopostaje, optički, zvučni, električni, elektronski, radarski i drugi uređaji za sigurnu plovidbu koje je u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS ) iz 1974. godine, kako je izmijenjena i dopunjena, dužna osigurati Republika Hrvatska, a sve radi sigurne plovidbe unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem. U tom smislu utvrđuju se obveze trgovačkog društva Plovput d.o.o u vezi postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe od javnog interesa, dok se za objekte koji se nalaze na lučkim područjima utvrđuje obveza tijela koje upravlja lukom. Također utvrđuje se obveza investitora, vlasnika ili korisnika objekta ili sredstva odnosno nositelj zahvata u morskom prostoru koji predstavlja stalnu ili privremenu zapreku na plovnom putu (mostovi, kabeli, potonuli objekti, objekti za istraživanje i iskorištavanje industrijskih i ostalih mineralnih sirovina i sl.) u pogledu postavljanja i održavanja odgovarajuće objekta sigurnosti plovidbe, a sve radi sigurnosti plovidbe na području takve zapreke u prostoru.
Uvodi se Registar objekata sigurnosti plovidbe kao javna knjiga koju u elektroničkom obliku vodi trgovačko društvo Plovput. d.o.o. kao javnu ovlast, a sve radi učinkovitog upravljanja postavljanjem i održavanjem, te nadzorom nad obavljanjem tih poslova. U tom pogledu utvrđuju se obveze fizičkih ili pravnih osoba koje postavljaju i održavaju objekte sigurnosti plovidbe, te se daje ovlast ministru nadležnom za pomorstvo da pravilnikom utvrdi način i uvjete uspostave i vođenja, te sadržaj registra objekata sigurnosti, kao i podrobnije obveze fizičkih i pravnih osoba. Kao novina uvodi se klasifikacija objekata sigurnosti plovidbe prema vrstama i značaju za sigurnost plovidbe, utvrđuje se metodologija procjene prometnog opterećenja i rizika po ljudske živote i imovinu na moru kao osnova za definiranje potrebnog broja, vrste, položaja odnosno područje rada javnih objekata sigurnosti plovidbe.
Ovim se Prijedlogom uvodi i elektronički Registar luka i daje ovlast lučkim kapetanijama u pogledu vođenja istog, te se utvrđuju obveze tijela koja razvrstavaju luke i tijela koja upravljaju lukama u pogledu dostave podataka u Registar luka.
Nadalje, ovim izmjenama i dopunama se preciznije uređuju odredbe koje se odnose na naknade propisane Pomorskim zakonikom i to na način da se novim odredbama propisuje tko plaća naknadu, čiji je naknada prihod, koje usluge se pružaju temeljem prikupljenih sredstava od naknade, te tko je izuzet od obveze plaćanja:
- Zakonom se ukida plaćanje naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu od onečišćenja koju plaćaju strane brodice i jahte namijenjene razonodi, športu ili rekreaciji kada plove i borave u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske a s obzirom da ista naknada nije propisana za domaće plovne objekte, te se uvodi naknada za usluge sigurnosti plovidbe koju plaćaju domaće i strane brodice i jahte i koja je ovim Prijedlogom u cijelosti prihod Državnog proračuna čime se posljedično postiže povećanje prihoda Državnog proračuna za 11,5 milijuna kuna. Dio prihoda od ove naknade koristit će se namjenski za pokrivanje rashoda održavanja i izgradnje sustava za nadzor i upravljanje pomorskim prometom kao najsloženijeg sustava sigurnosti plovidbe na Jadranu, pokrivanje rashoda uporabe, održavanja i razvoja materijalnih resursa za traganje i spašavanje ljudskih života na moru, te se ostvaruje integrirano upravljanje financijskim sredstvima za potrebe infrastrukturnih projekata uređivanja i održavanja plovnih putova izvan lučkih područja s mogućnošću ostvarivanja povoljnijih uvjeta u realizaciji investicijskih projekata koji se sufinanciraju iz fondova Europske unije.
- Naknada za uporabu objekata sigurnosti plovidbe kao prihod trgovačkog društva Plovput kako je utvrđena postojećim Pomorskim zakonikom ostaje i nadalje. U odnosu na postojeće normativno rješenje od obveze plaćanja naknade za uporabu objekata sigurnosti plovidbe izuzimaju se sve brodice i jahte koje su obveznici plaćanja naknade za usluge sigurnosti plovidbe,
- Naknada za odobravanje izobrazbe koju plaćaju pomorska učilišta i naknada koju plaćaju osobe koje polažu ispite za stjecanje svjedodžbi i uvjerenja o osposobljenosti pomoraca i nautičara su postojeće naknade, s tim da su do sada detaljnije odredbe bile propisane u Pravilniku o zvanjima i svjedodžbama pomoraca (Narodne novine br. 130/13 i 45/14), odnosno Pravilniku o brodicama i jahtama (Narodne novine broj 27/05, 57/06, 80/07, 3/08, 18/09, 56/10, 97/12 i 137/13). Kao novina, ovim izmjenama je propisano da će se dio prihoda od ovih naknada iskoristiti za pokriće troškova održavanja praktičnog dijela ispita. Naime, jedna od važnijih primjedbi tijekom nadzora u svezi provedbe pravne stečevine Europske unije vezano uz obrazovanje i izobrazbu pomoraca, te postupak izdavanja svjedodžbi o osposobljenosti, obavljenog u listopadu 2014. godine od strane predstavnika Europske komisije i Europske agencije za sigurnost plovidbe (EMSA) odnosila se upravo na provedbu praktičnih dijelova ispita (gašenje požara, korištenje spasilačkih brodica, korištenje splavi za spašavanje, provjera teoretskog znanja na odgovarajućim simulatorima i opremi i sl.). Podizanjem kvalitete osposobljavanja pomoraca u Republici Hrvatskoj povećava se i broj stranih državljana koji traže hrvatske svjedodžbe, a time rastu i prihodi Državnog proračuna. U 2014. godini prihodi od ispita koje su polagali strani državljani iznose 9.175.000 kuna odnosno 42% ukupno ostvarenih prihoda od ispita.
- Naknada za upis u odgovarajuće upisnike odnosno očevidnike Republike Hrvatske se ukida čime se smanjuju i prihodi državnog proračuna za 1.000.000 kuna na godišnjoj razini. Međutim, ukidanje ove naknade neće u konačnici imati negativnog utjecaja na Državni proračun budući se izmjenama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, br. 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09) širi obveza plaćanja naknade za upotrebu pomorskog dobra i na one pomorske objekte koji su do sada plaćali naknadu za upis, a sama naknada za upotrebu pomorskog dobra trebala bi postati u cijelosti prihod Državnog proračuna. Ovime se smanjuje broj naknada i pojednostavljuje sustav naplate.
Uređuje se djelatnost istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja teritorijalnog mora Republike Hrvatske, na način da se uvode pojmovi znanstvenih i tehnoloških istraživanja, kao i gospodarskih i drugih istraživanja.
- Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Donošenjem predloženog Zakona usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa pravnom stečevinom Europske unije.
Procjenjuje se da će zbog predloženih izmjena Zakona vezano za sustav obračuna i naplate naknada porasti prihodi Državnog proračuna za oko 10.000.000 kuna na godišnjoj razini.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Temeljem članka 161. Poslovnika Hrvatskog sabora predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku zbog ispunjavanja obveze usklađivanja sa pravnom stečevinom Europske unije.
Naime, ovim Zakonom stvaraju se uvjeti za primjenu Uredbe (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (Tekst značajan za EGP i Švicarsku), te se usklađuju odredbe Zakonika sa primjedbama Europske komisije iznesenim u postupku odobravanja poreza po tonaži broda kao dozvoljene potpore u skladu sa Priopćenjem Komisije C(2004) 43 – Smjernice Zajednice o državnim potporama u pomorskom prometu (52004XC0117(01), SL C 013, 17.1.2004.).
Procjenjuje se da će zbog predloženih izmjena Zakona vezano za sustav obračuna i naplate naknada porasti prihodi Državnog proračuna za oko 10.000.000 kuna na godišnjoj razini.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Temeljem članka 161. Poslovnika Hrvatskog sabora predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku zbog ispunjavanja obveze usklađivanja sa pravnom stečevinom Europske unije.
Naime, ovim Zakonom stvaraju se uvjeti za primjenu Uredbe (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (Tekst značajan za EGP i Švicarsku), te se usklađuju odredbe Zakonika sa primjedbama Europske komisije iznesenim u postupku odobravanja poreza po tonaži broda kao dozvoljene potpore u skladu sa Priopćenjem Komisije C(2004) 43 – Smjernice Zajednice o državnim potporama u pomorskom prometu (52004XC0117(01), SL C 013, 17.1.2004.).