OBRAZLOŽENJE - Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske i pripadajuća Strateška procjena utjecaja na okoliš za razdoblje od 2014. do 2030. godine
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je krajem 2012. godine započelo izradu nove Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske, koja u prometnom kontekstu sagledava Republiku Hrvatsku i u novoj ulozi države članice Europske unije.
Sve države članice Europske unije ušle su u do sada najtemeljitije reforme infrastrukturnih politika, kako bi se postojeća rascjepkana mreža europskih prometnica (željeznica, cesta, zračnih luka, morskih i riječnih luka te unutarnjih plovnih putova) povezala u jedinstvenu transeuropsku prometnu mrežu (Trans - European Network – Transport ili TEN-T). Otvoreno tržište usluga, ulazak u Schengenski prostor, zahtjevi intermodalnosti i interoperabilnosti prometnih sustava zemalja članica samo su neki od novih zahtjeva i potreba za reformiranjem dosadašnje infrastrukturne prometne politike, a koji se pred Hrvatsku postavljaju u okviru njezina položaju na Osnovnoj prometnoj mreži (Mediteranski i Rajna – Dunav koridor), Sveobuhvatnoj mreži TEN-T-a, te njezinoj povezanosti s pan-europskim koridorima (željeznički i cestovni pravac Vb, Vc, i X. koridor).
Nova uloga Republike Hrvatske i obveze koje nosi članstvo u EU definirane su i općim ciljem nove Strategije prometnog razvoja, a to je postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava na teritoriju Republike Hrvatske. Strateški dokumenti koji čine ujedno i temeljitu reformu prometne politike RH za narednih 15 godina sadrže šest strateških multimodalnih ciljeva, 28 posebnih multimodalnih ciljeva (sastavnica su osnovnih šest ciljeva) te 180 sektorskih mjera za postizanje svih ciljeva strategije.
Osim sagledavanja nove uloge i obveza Republike Hrvatske, Strategija prometnog razvoja ima novi pristup planiranju prometnog sustava u kojem naglasak nije samo na infrastrukturi, već i na organizaciji i radu svih prometnih usluga u RH. Ujedno, ovakvo planiranje prometnog sustava smatra se kontinuiranim procesom u kojem strateški dokumenti postaju „živi“ na način da se pojedine mjere mijenjaju i nadograđuju, ovisno o relevantnim podacima koji se redovno prikupljaju iz potreba stanovništva te potreba razvoja i tehnoloških dostignuća.
Također, izrada nove Strategije prometnog razvoja, odnosno strateškog planskog dokumenta za sve prometne sektore s pripadajućom strateškom procjenom utjecaja na okoliš, bio je jedan od preduvjeta (tzv. Ex-ante uvjeta) Europske komisije za sufinanciranje svih prometnih sektora iz fondova EU za programsko razdoblje 2014.-2020.
Nacrt Strategije s planom aktivnosti za potpuno ispunjenje uvjeta daje Republici Hrvatskoj mogućnost korištenja sredstava EU u sektoru prometa u programskom razdoblju 2014.-2020., a koje bez tih dokumenta ne bi bilo moguće.
Vizija nove Strategije prometnog razvoja unapređenje je gospodarstva i razvoja Republike Hrvatske intermodalnim, održivim, djelotvornim i sigurnim prometnim sustavom. Misija joj je unapređenje prometnog sustava Republike Hrvatske osiguravanjem adekvatnih resursa u cilju stvaranja socijalno, gospodarski i ekološki održive, djelotvorne i kvalitetne infrastrukture i usluga do 2030. godine.
Sve države članice Europske unije ušle su u do sada najtemeljitije reforme infrastrukturnih politika, kako bi se postojeća rascjepkana mreža europskih prometnica (željeznica, cesta, zračnih luka, morskih i riječnih luka te unutarnjih plovnih putova) povezala u jedinstvenu transeuropsku prometnu mrežu (Trans - European Network – Transport ili TEN-T). Otvoreno tržište usluga, ulazak u Schengenski prostor, zahtjevi intermodalnosti i interoperabilnosti prometnih sustava zemalja članica samo su neki od novih zahtjeva i potreba za reformiranjem dosadašnje infrastrukturne prometne politike, a koji se pred Hrvatsku postavljaju u okviru njezina položaju na Osnovnoj prometnoj mreži (Mediteranski i Rajna – Dunav koridor), Sveobuhvatnoj mreži TEN-T-a, te njezinoj povezanosti s pan-europskim koridorima (željeznički i cestovni pravac Vb, Vc, i X. koridor).
Nova uloga Republike Hrvatske i obveze koje nosi članstvo u EU definirane su i općim ciljem nove Strategije prometnog razvoja, a to je postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava na teritoriju Republike Hrvatske. Strateški dokumenti koji čine ujedno i temeljitu reformu prometne politike RH za narednih 15 godina sadrže šest strateških multimodalnih ciljeva, 28 posebnih multimodalnih ciljeva (sastavnica su osnovnih šest ciljeva) te 180 sektorskih mjera za postizanje svih ciljeva strategije.
Osim sagledavanja nove uloge i obveza Republike Hrvatske, Strategija prometnog razvoja ima novi pristup planiranju prometnog sustava u kojem naglasak nije samo na infrastrukturi, već i na organizaciji i radu svih prometnih usluga u RH. Ujedno, ovakvo planiranje prometnog sustava smatra se kontinuiranim procesom u kojem strateški dokumenti postaju „živi“ na način da se pojedine mjere mijenjaju i nadograđuju, ovisno o relevantnim podacima koji se redovno prikupljaju iz potreba stanovništva te potreba razvoja i tehnoloških dostignuća.
Također, izrada nove Strategije prometnog razvoja, odnosno strateškog planskog dokumenta za sve prometne sektore s pripadajućom strateškom procjenom utjecaja na okoliš, bio je jedan od preduvjeta (tzv. Ex-ante uvjeta) Europske komisije za sufinanciranje svih prometnih sektora iz fondova EU za programsko razdoblje 2014.-2020.
Nacrt Strategije s planom aktivnosti za potpuno ispunjenje uvjeta daje Republici Hrvatskoj mogućnost korištenja sredstava EU u sektoru prometa u programskom razdoblju 2014.-2020., a koje bez tih dokumenta ne bi bilo moguće.
Vizija nove Strategije prometnog razvoja unapređenje je gospodarstva i razvoja Republike Hrvatske intermodalnim, održivim, djelotvornim i sigurnim prometnim sustavom. Misija joj je unapređenje prometnog sustava Republike Hrvatske osiguravanjem adekvatnih resursa u cilju stvaranja socijalno, gospodarski i ekološki održive, djelotvorne i kvalitetne infrastrukture i usluga do 2030. godine.