- Objavljeno: 06.07.2023.
Vlada HR usvojila konačan prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji donosi brojne novine s ciljem bolje zaštite pomorskog dobra
Na sjednici održanoj 6. srpnja 2023. godine, Vlada je usvojila konačni prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i uputila ga u saborsku proceduru, točnije u drugo čitanje u Hrvatski sabor. Kako je pojasnio potpredsjednik Vlade i ministar Oleg Butković, predstavljajući zakon, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost izradilo Nacrt prijedloga, a koji je Hrvatski sabor usvojio na sjednici održanoj 8. veljače 2023. godine.
„Nastavno na tu raspravu na sjednici Hrvatskog sabora i primjedbe uvaženih zastupnica i zastupnika Ministarstvo izmijenilo je i detaljno razradilo odredbe Zakona vezane uz morske plaže, dodatno smo razradili odredbe vezane za pomorske, lučke redare kao i čuvare zakonom zaštićenih dijelova prirode.“, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar te dodao kako su se, u suradnji s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske, dodatno doradile pojedine odredbe vezane uz definiranje i upravljanje pomorskim dobrom, kao i status te predlaganje granice pomorskog dobra, a sve u cilju što bolje zaštite pomorskog dobra, sprečavanja devastacija pomorskog dobra i osiguravanja da pomorsko dobro, kao opće dobro, uvijek bude dostupno svim građanima Republike Hrvatske.
Predstavljene su i najvažnije novine iz Zakona.
Zakon se usklađuje se Zakonom o koncesijama, gdje se mijenja postupak davanja koncesija na pomorskom dobru te se koncesija na zahtjev za gospodarsko korištenje pomorskog dobra može dati na rok od najdulje pet godina. Također se ukidaju koncesijska odobrenja, a uvode dozvole, koje daje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na temelju javnog natječaja, što do sada nije bio slučaj, na rok od dvije do pet godina. Vlada Republike Hrvatske Uredbom će propisati vrste djelatnosti i visinu minimalne naknade za dodjelu dozvola na pomorskom dobru.
Potpredsjednik Vlade i ministar Butković rekao je i kako se Zakonom predviđa osnivanje ustanove za upravljanje pomorskim dobrom, a čiju će nadležnost i organizaciju urediti Vlada posebnim zakonom u roku od dvije godine od donošenja ovog zakona, što je, istaknuo je, jedna je od novina koja se uvodi u drugo čitanje.
Vlada Republike Hrvatske će posebnom odlukom osnovati i Stručni savjet za planiranje i gradnju na pomorskom dobru, koji će izdavati suglasnosti na planove uređenja prostora jedinicama lokalne samouprave, a bit će sastavljen od 9 članova imenovanih od istaknutih stručnjaka arhitekture, pejzažne arhitekture, zaštite okoliša i prirode, urbanizma, krajobraza i drugih istaknutih stručnjaka.
Uvodi se i pojam ekološke štete na pomorskom dobru te odgovornosti za istu.
Također se jasnije definiraju kriteriji te postupak predlaganja granice pomorskog dobra.
Definiraju se morske plaže, sidrišta i privezišta. Morska plaža dijeli se na javne morske plaže (prirodne morske plaže i uređene morske plaže) te morske plaže posebne namjene. Hotelskih plaža više nema, dodao je potpredsjednik Vlade i ministar Butković.
Morske plaže ne smiju se isključiti iz opće upotrebe, moraju biti dostupne svima te se na njih ne smije naplaćivati ulaz.
Kako bi se dodatno zadovoljilo načela zadovoljavanja javnog interesa koncesija za javnu plažu u naselju mora se dati na način da cijela plaža bude dostupna svima na korištenje, a na najviše 40 posto kopnenog i 20 posto morskog dijela plaže, koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana.
Na prirodnim morskim plažama nije moguće dati koncesiju ukoliko je prirodna morska plaža izvan građevinskog područja.
Vlada Republike Hrvatske odlukom utvrđuje vojna područja na pomorskom dobru koja se isključuju iz opće upotrebe i kojima upravlja Ministarstvo obrane RH.
Također, usklađenjem sa Zakonom o sportu propisuje se obveza koncesionara da u sportskim lukama ima natjecatelje u tri uzrasne kategorije – koncesija se može dati pravoj osobi u sustavu sporta.
Uvodi se pravo i dužnost sudjelovanja ministarstva nadležnog za poslove pomorstva u postupku izrade i donošenja svih dokumenata i akata prostornoga uređenja koji obuhvaćaju područje pomorskog dobra.
Uvodi se dužnost županijske lučke uprave da sama obavlja lučke djelatnosti, dok se koncesija za obavljanje lučkih djelatnosti daje samo iznimno. Uvodi se jedinstvena lučka tarifa, uvode se pomorski redari koji nadziru provedbu odluke o redu na pomorskom dobru, uvode se lučki redari koji nadziru provedbu reda u lukama otvorenim za javni promet. Definirano je kako nadzor nad pomorskom dobrom u zaštićenim dijelovima prirode nadziru čuvari zakonom zaštićenih dijelova prirode koji prate te nadziru provodi li se odluka o redu na pomorskom dobru unutar zaštićenih dijelova prirode sukladno Zakonu.
Nasipi, građevine i druge građevine koje nisu vidljive na DOF-u 5/2011 bit će uklonjene na temelju izvršnog rješenja inspektora pomorskog dobra (na teret osobe koja je izvršila nasipavanje), dok se nasipi, građevine i druge građevine vidljive na DOF-u 5/2011 mogu zadržati u prostoru ako ispunjavanju sve uvjete propisane člankom 14. i drugim odredbama ovoga Zakona, kao i odredbama drugih propisa koji uređuju prostorno planiranje i gradnju.
Zaključno, novim zakonskim okvirom daju se bolji mehanizme zaštite pomorskog dobra, uvode se veća prava i dužnosti upraviteljima pomorskog dobra, povećava se transparentnost u upravljanju i gospodarskom korištenju pomorskog dobra, osigurava učinkovito upravljanje lukama otvorenim za javni promet te štiti javni interes i opća upotreba pomorskog dobra.
Pisane vijesti
„Nastavno na tu raspravu na sjednici Hrvatskog sabora i primjedbe uvaženih zastupnica i zastupnika Ministarstvo izmijenilo je i detaljno razradilo odredbe Zakona vezane uz morske plaže, dodatno smo razradili odredbe vezane za pomorske, lučke redare kao i čuvare zakonom zaštićenih dijelova prirode.“, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar te dodao kako su se, u suradnji s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske, dodatno doradile pojedine odredbe vezane uz definiranje i upravljanje pomorskim dobrom, kao i status te predlaganje granice pomorskog dobra, a sve u cilju što bolje zaštite pomorskog dobra, sprečavanja devastacija pomorskog dobra i osiguravanja da pomorsko dobro, kao opće dobro, uvijek bude dostupno svim građanima Republike Hrvatske.
Predstavljene su i najvažnije novine iz Zakona.
Zakon se usklađuje se Zakonom o koncesijama, gdje se mijenja postupak davanja koncesija na pomorskom dobru te se koncesija na zahtjev za gospodarsko korištenje pomorskog dobra može dati na rok od najdulje pet godina. Također se ukidaju koncesijska odobrenja, a uvode dozvole, koje daje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na temelju javnog natječaja, što do sada nije bio slučaj, na rok od dvije do pet godina. Vlada Republike Hrvatske Uredbom će propisati vrste djelatnosti i visinu minimalne naknade za dodjelu dozvola na pomorskom dobru.
Potpredsjednik Vlade i ministar Butković rekao je i kako se Zakonom predviđa osnivanje ustanove za upravljanje pomorskim dobrom, a čiju će nadležnost i organizaciju urediti Vlada posebnim zakonom u roku od dvije godine od donošenja ovog zakona, što je, istaknuo je, jedna je od novina koja se uvodi u drugo čitanje.
Vlada Republike Hrvatske će posebnom odlukom osnovati i Stručni savjet za planiranje i gradnju na pomorskom dobru, koji će izdavati suglasnosti na planove uređenja prostora jedinicama lokalne samouprave, a bit će sastavljen od 9 članova imenovanih od istaknutih stručnjaka arhitekture, pejzažne arhitekture, zaštite okoliša i prirode, urbanizma, krajobraza i drugih istaknutih stručnjaka.
Uvodi se i pojam ekološke štete na pomorskom dobru te odgovornosti za istu.
Također se jasnije definiraju kriteriji te postupak predlaganja granice pomorskog dobra.
Definiraju se morske plaže, sidrišta i privezišta. Morska plaža dijeli se na javne morske plaže (prirodne morske plaže i uređene morske plaže) te morske plaže posebne namjene. Hotelskih plaža više nema, dodao je potpredsjednik Vlade i ministar Butković.
Morske plaže ne smiju se isključiti iz opće upotrebe, moraju biti dostupne svima te se na njih ne smije naplaćivati ulaz.
Kako bi se dodatno zadovoljilo načela zadovoljavanja javnog interesa koncesija za javnu plažu u naselju mora se dati na način da cijela plaža bude dostupna svima na korištenje, a na najviše 40 posto kopnenog i 20 posto morskog dijela plaže, koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana.
Na prirodnim morskim plažama nije moguće dati koncesiju ukoliko je prirodna morska plaža izvan građevinskog područja.
Vlada Republike Hrvatske odlukom utvrđuje vojna područja na pomorskom dobru koja se isključuju iz opće upotrebe i kojima upravlja Ministarstvo obrane RH.
Također, usklađenjem sa Zakonom o sportu propisuje se obveza koncesionara da u sportskim lukama ima natjecatelje u tri uzrasne kategorije – koncesija se može dati pravoj osobi u sustavu sporta.
Uvodi se pravo i dužnost sudjelovanja ministarstva nadležnog za poslove pomorstva u postupku izrade i donošenja svih dokumenata i akata prostornoga uređenja koji obuhvaćaju područje pomorskog dobra.
Uvodi se dužnost županijske lučke uprave da sama obavlja lučke djelatnosti, dok se koncesija za obavljanje lučkih djelatnosti daje samo iznimno. Uvodi se jedinstvena lučka tarifa, uvode se pomorski redari koji nadziru provedbu odluke o redu na pomorskom dobru, uvode se lučki redari koji nadziru provedbu reda u lukama otvorenim za javni promet. Definirano je kako nadzor nad pomorskom dobrom u zaštićenim dijelovima prirode nadziru čuvari zakonom zaštićenih dijelova prirode koji prate te nadziru provodi li se odluka o redu na pomorskom dobru unutar zaštićenih dijelova prirode sukladno Zakonu.
Nasipi, građevine i druge građevine koje nisu vidljive na DOF-u 5/2011 bit će uklonjene na temelju izvršnog rješenja inspektora pomorskog dobra (na teret osobe koja je izvršila nasipavanje), dok se nasipi, građevine i druge građevine vidljive na DOF-u 5/2011 mogu zadržati u prostoru ako ispunjavanju sve uvjete propisane člankom 14. i drugim odredbama ovoga Zakona, kao i odredbama drugih propisa koji uređuju prostorno planiranje i gradnju.
Zaključno, novim zakonskim okvirom daju se bolji mehanizme zaštite pomorskog dobra, uvode se veća prava i dužnosti upraviteljima pomorskog dobra, povećava se transparentnost u upravljanju i gospodarskom korištenju pomorskog dobra, osigurava učinkovito upravljanje lukama otvorenim za javni promet te štiti javni interes i opća upotreba pomorskog dobra.