Zračne luke se moraju prilagoditi niskotarifnom modelu

Vrijeme krize treba iskoristiti za pripremu novih projekata i zato će Vlada do kraja godine odlučiti o smjeru razvoja sedam zračnih luka koje su u većinskom državnom vlasništvu i o mogućnosti ulaska privatnog kapitala, najavio je državni tajnik za promet Dražen Breglec na današnjoj konferenciji za novinare.

Konferencija je održana nakon susreta s Olivierom Jankovecom, generalnim direktorom Udruge europskih zračnih luka (ACI Europe), koji je u Dubrovniku sudjelovao na dvodnevnoj konferenciji o europskim malim i srednjim aerodromima pod nazivom „Zračne luke regije-pokretači gospodarskog oporavka“.

Premda je iznio podatke o padu zračnog prometa u prošloj godini (oko 9 posto manje putnika i 5,5 posto tereta), Breglec je kazao da postoje predviđanja po kojima će se zračni promet u Europi udvostručiti do 2030. godine, te stoga Hrvatska treba pripremiti značajna ulaganja u zračne luke.

Prošlu godinu pogodila je najveća kriza u zrakoplovnoj industriji, a europske zračne luke izgubile su 100 milijuna putnika, te su bile suočene s otežanim pristupom bankama i rezanjem troškova nauštrb ulaganja, rekao je Jankovec naglasivši da počinje oporavak, ali samo kod onih aerodroma koji imaju niskotarifne zrakoplovne prijevoznike.

On je pozdravio najavu novog sustava upravljanja hrvatskim zračnim lukama, kao i nastojanja hrvatske Vlade u usklađivanju hrvatskog s EU zakonodavstvom u području zračnog prometa te je naglasio da hrvatsko tržište ima veliki potencijal, posebno u turizmu.

Međutim, ocijenio je da hrvatske, kao i europske zračne luke trebaju prilagoditi svoje uvjete poslovanja niskotarifnim zrakoplovnim prijevoznicima koji postaju dominantni te će do 2013. godine ostvarivati 50 posto ukupnog prometa na europskim zračnim lukama. No, istodobno smatra da zračne luke trebaju osigurati tradicionalne usluge 'klasičnim' avioprijevoznicima.

Direktor Zračne luke Zagreb Tonči Peović, koji je ujedno i dopredsjednik SMAG-a (Udruge malih i srednjih aerodroma do 5 milijuna putnika koja djeluje u okviru ACI Europe), vjeruje da će naše zračne luke ove godine uspjeti ostvariti rast prometa i zadržati međunarodni status ulaskom u EU.

Kazao je da je zagrebačka zračna luka ove godine snizila cijene za niskotarifne prijevoznike, te od njih šest dobila više od devet letova prema europskim odredištima. Istodobno se nastavljaju ulaganja u postojeći putnički terminal te aktivnosti na izgradnji novog, a radi se i na restrukturiranju tvrtke.

Najveći problem u realizaciji novog terminala vidi u odluci o promjeni lokacije na  drugo, djelomice privatno zemljište 100 metara istočnije, što zbog otkupa poskupljuje gradnju za dodatnih 50 milijuna eura. Dodatan problem, kako kaže, je i visoka procjena troškova gradnje od 360 milijuna eura. Prema njegovom mišljenju, novi terminal ne bi smio biti skuplji od 180 milijuna eura i trebao bi se graditi u etapama na drugoj lokaciji.

Očekuje da Vlada uskoro izabere između dva modela financiranja. Prvi bi uključivao ulazak strateškog partnera po BOT modelu, a drugi je mogućnost povlačenja do 75 posto potrebnih sredstava iz kohezijskih fondova EU koji su namijenjeni infrastrukturnim projektima kada Hrvatska uđe u Uniju.