- Objavljeno: 17.01.2018.
U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture održana Konferencija o digitalizaciji pomorskog prometa
U Zagrebu je, u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, održana Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu.Konferenciju je, ispred resornog Ministarstva, otvorila državna tajnica za more gđa Maja Markovčić Kostelac, a nazočili su joj i kap. Siniša Orlić, pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture, Lukša Čičovački, načelnik Sektora za nadzor i upravljanje pomorskim prometom, traganje i spašavanje i zaštitu mora, te predstavnici lučkih uprava iz Rijeke i Ploča, Ivan Vukas i Darko Plećaš.
Uoči početka Konferencije prisutnima se u ime organizatora obratila državna tajnica za more Maja Markovčić Kostelac.
“Digitalizacijom javnih usluga u pomorskom prometu administrativno rasterećujemo sve sudionike u logističkom lancu prijevoza tereta u lukama. Ujedno, olakšavamo poslovanje, kako za građane, tako i za strane turiste, nautičare i poslodavce, odnosno, gospodarstvo u cjelini", rekla je državna tajnica Markovčić Kostelac te dodala kako je, nastavno na to, u tijeku priprema opsežne legislativne reforme hrvatskog pomorskog gospodarstva.
"Mijenjamo tri ključna zakona, i to Zakon o lučkim kapetanijama, Pomorski zakonik te Zakon o pomorskom dobru i lukama. Također, razvijamo alate koji nam pomažu u digitalizaciji postupaka rada naše administracije, u razvoju sučelja koje omogućava konkurentnost hrvatskog pomorskog gospodarstva.”, istaknula je državna tajnica te dodala kako je do sada razvijeno čak 27 različitih aplikacija, u pet osnovnih područja.
Spomenuto je kako će na Konferenciji govora biti i o novim sustavima koje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture tek planira razviti. Pritom, treba spomenuti kako temeljni sustav koji se odnosi na jedinstveno pomorsko sučelje, takozvani CIMIS, u kojem se implementiraju načela takozvanog 'single window' sustava, a koji promovira Europska unija."Razvijamo i sustav 'e-Pomorac', jer želimo da hrvatski pomorci sve svoje administrativne poslove obavljaju preko jedinstvenog informatičkog sučelja. Dodajmo kako su do sada razvijene aplikacije integrirane u sustav 'e-Građani', koji već sada omogućava pretraživanje baza o svim podacima koje prikupljamo o pomorcima. Radimo i na aplikaciji koja će biti svojevrstan alat za sve one koji donose odluke u pogledu utvrđivanja statusa i granica pomorskog dobra, kao i u postupcima donošenja odluka o koncesijama. Aplikacija će svim zainteresiranim investitorima pružiti jasniji uvid u ona područja u kojima postoje stvarni potencijali za ulaganja i razvoj”, rekla je državna tajnica Markovčić Kostelac.
U nastavku rada Konferencije podrobnije su predstavljene poduzete i planirane aktivnosti na području digitalizacije u pomorskom prometu, kao i projekti, kroz koje će se, u sljedeće tri godine, digitalizirati sve ključne javne usluge u pomorstvu, a kojima je cilj administrativno rasterećenje svih sudionika u logističkom lancu prijevoza tereta u lukama te učinkovitije praćenje podataka o broju putnika, broju isplovljavanju brodara i dr.
Podsjetimo kako je Vlada Republike Hrvatske još tijekom 2015. godine donijela Uredbu o jedinstvenom sučelju za formalnosti u pomorskom prometu, s ciljem digitalizacije isprava, dokumenata i podataka koji se razmjenjuju između broda i službi administracije u lukama, kao i međuresorno, između pojedinih državnih službi s nadležnostima na moru.
Prvi korak po pitanju digitalizacije javnih usluga u pomorstvu učinjen je Implementacijom Hrvatskog integriranog pomorskog informacijskog sustava „CIMIS“ 2013. godine, dok sljedeća faza uključuje informacijsko uvezivanje svih postojećih sustava
na platformi jedinstvenog pomorskog sučelja.
Navedena digitalizacija ostvarit će se implementacijom jedinstvenog pomorskog sučelja za formalnosti u pomorskom prometu kao svojevrsne sabirnice koja uvezuje postojeće informacijske sustave i upravlja elektroničkom razmjenom informacija između svih sudionika u pomorskom prometu i nadležnih tijela državne uprave.
Važno je pritom naglasiti kako je uspostava jedinstvenog pomorskog sučelja obveza Republike Hrvatske obzirom da će u konačnici sva sučelja država članica Europske unije međusobno razmjenjivati podatke posredstvom centralnog sustava Europske agencije za sigurnost plovidbe (EMSA), što će dodatno ubrzati i pojednostaviti poslovanje u pomorskom prometu.
Sa ciljevima Elaborata o jedinstvenom sučelju za formalnosti u pomorskom prometu, okupljene je upoznao Toni Maričević iz Uprave sigurnosti plovidbe resornog Ministarstva, dok je o rezultatima Elaborata govorio Edi Tijan, s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u RijeciPodsjetimo, kako je upravo Pomorski fakultet u Rijeci, na temelju projektnog zadatka Ministarstva mora, prometa i infrastrukture izradio Elaborat razvoja jedinstvenog sučelja za formalnosti u pomorskom prometu kojim se definiraju uvjeti i način uspostave jedinstvenog pomorskog sučelja te smjernice daljnjih aktivnosti s ciljem njegove realizacije u razdoblju od tri godine.
Dodajmo ovome kako će Ministarstvo tijekom 2018. godine pustiti u rad i novi javni servis naziva CIMISNet za potrebe svih sudionika u pomorskom prometu kao cjeloviti servis automatizirane razmjene podataka i administrativnih formalnosti prilikom uplovljenja i ispovljenja brodova u svim hrvatskim morskim lukama. Ovaj e-servis bitno će unaprijediti i razmjenu podataka između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva unutarnjih poslova, Carinske uprave, nadležnih službi Ministarstva zdravstva i drugih tijela državne uprave kako bi se podigla učinkovitost, a čekanje u administrativnim postupcima smanjilo na minimum.
Podsjetimo kako je upravo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture iz CEF fonda i Državnog proračuna osiguralo realizaciju projekta uspostave jedinstvenog nacionalnog Lučkog informacijskog sustava (PCS) vrijednog više od milijun i šesto tisuća eura koji će se realizirati do 2021. godine.
Projektom će se kroz suradnju resornog Ministarstva, Carinske uprave Ministarstva financija, Lučke uprave Rijeka i Lučke uprave Ploče uspostaviti jedinstvena informacijska platforma za razmjenu i obradu podataka između svih subjekata lučke zajednice, kao dio jedinstvenog pomorskog sučelja, kako bi se reducirale administrativne prepreke u logističkom lancu prijevoza i prekrcaja tereta u svim hrvatskim teretnim lukama, te vlasnicima tereta, špediterima, pomorskim agentima, operatorima terminala i drugim pružateljima lučkih usluga osigurali benefiti „one stop shopa“ dakle jednog virtualnog mjesta dostave i razmjene svih potrebnih podataka i dokumenata u prijevozu roba.
Digitalizacija se nastavlja i u javnom obalnom linijskom prijevozu. Naime, temeljem Pravilnika o načinu evidentiranja izdanih i iskorištenih putnih karata u javnom pomorskom prometu donesenog u listopadu prošle godine, tijekom ove godine Informatički sustav javnog prijevoza (SEOP) Agencije za obalni linijski pomorski promet, koji služi za upravljanje pravima korisnika na povlašteni prijevoz, osiguravati će i evidenciju svih putnika i putnih karata, čime će se linijskim brodarima ukinuti dosadašnje višestruke dostave podataka lučkim kapetanijama i Agenciji.Zaključno, organizacija današnje Konferencije pridonijeti će tješnjoj međuresornoj suradnji radi što skorijeg ostvarenja navedenih ciljeva, a što će u konačnici rezultirati podizanjem konkurentnosti luka i privlačenju novih roba te posljedično, dodatnim jačanjem hrvatskog gospodarstva.