Prijedlog Pomorskog zakonika upućen Saboru

Vlada RH utvrdila je danas Prijedlog Pomorskog zakonika i uputila ga Hrvatskom saboru na prvo čitanje. Važeći Pomorski zakonik je na snazi od 22. ožujka 1994. godine i predstavlja prvi hrvatski cjelovit i sustavan pomorski zakonodavni zbornik. Donošenjem novog Pomorskog zakonika omogućio bi se brži i uspješniji gospodarski razvitak Republike Hrvatske kao zemlje pomorske orijentacije. Odgovarajuća sustavna i precizna pravna regulativa koja prati suvremena općeprihvaćena europska i svjetska dostignuća nužan je preduvjet toga razvitka. Stoga upravo predloženi Pomorski zakonik stvara pretpostavke za povratak svih brodova naših brodara pod hrvatsku zastavu. Zakonik je do sada dva puta izmijenjen, a donošenjem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama dio odredaba Zakonika je stavljen van snage. Neke od odredaba koje se odnose na pomorsko gospodarstvo danas su zastarjele ili previše restriktivne. U međuvremenu Republika Hrvatska je postala strankom novih ili izmijenjenih međunarodnih konvencija, čija se provedba treba osigurati Pomorskim zakonikom, a stupili su na snagu drugi zakonski propisi koji predstavljaju podredna pravna vrela u odnosu na materiju koju uređuje Pomorski zakonik.

Najznačajnije novine

Novi Zakonik stvara povoljnije uvjete za poslovanje hrvatskih brodara na izrazito konkurentnom međunarodnom pomorskom tržištu, a koji se posebno ogledaju u sljedećem:

• brodarska trgovačka društva koja posluju u međunarodnoj plovidbi oslobađaju se poreza na reinvestiranu i zadržanu dobit,
• uvodi se novi institut pomorske hipoteke, u potpunosti usklađen s anglo-saksonskim «morgage»-om, čime se pogoduje povoljnijim financijskim aranžmanima naših brodara s inozemnim kreditorima,
• uvode se mjere kojima se nastoji olakšati i regulirati poslovanje brodara i u dijelu koji se odnosi na posadu (prijava ugovora o radu, plaćanje doprinosa od strane pomoraca, propisuje se institut pomorskog dodatka).

Usklađen je sa svim međunarodnim konvencijama i njihovim izmjenama koje  se odnose na sigurnosti plovidbe, brodova i luka, na zaštitu mora od onečišćenja, na upravljanje balastnim vodama (radi pojačane zaštite biološke raznolikosti Jadrana), na prijevoz putnika i njihove prtljage i s drugim međunarodno-pravnim instrumentima iz područja pomorstva.

Također, novim su Zakonikom stvorene pretpostavke za cjelovito usklađenje pomorskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Usklađene su definicije temeljnih pojmova, a podzakonskim propisima tehničke prirode provest će se usklađenje s europskim propisima.