Predložen jedinstveni Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda

Vlada Republike Hrvatske na svojoj je jučerašnjoj sjednici usvojila Nacrt prijedloga Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda s konačnim prijedlogom Zakona, te predložila njegovo upućivanje u Sabor po hitnom postupku radi ispunjavanja rokova iz Nacionalnog programa pristupanja Europskoj uniji.

Za provedbu ovoga Zakona neće biti potrebna dodatna sredstva u državnom proračunu u odnosu na obveze koje bi za ovo područje proizašle prema Zakonu o proračunu. Potrebni broj kadrova za obavljanje zadaća propisanih ovim Zakonom regrutirat će se iz postojećih kadrova koji poznaju sustav unutar kojega će obavljati svoje poslove te angažiranjem postojeći tijela državne uprave i javnih ustanova.

Donošenjem ovog Zakona omogućit će se ujednačavanje pravnih propisa s pravnom stečevinom Europske unije te objedinjavanje pravne materije u području sigurnosti unutarnje plovidbe jedinstvenim zakonom, a time osigurati i jedinstven pristup planiranju razvitka infrastrukture vodnih putova i luka unutarnjih voda.

Postojeći pravni okvir unutarnje plovidbe, koji se oslanja na dva osnovna zakona: Zakon o plovidbi unutarnjim vodama i Zakon o lukama unutarnjih voda, nekoliko puta je mijenjan i dopunjavan. Daljnje izmjene i dopune postojećih propisa otežale bi njihovo razumijevanje i primjenu, a u gotovo 10 godina primjene stečena su nova iskustva na osnovi kojih je moguće predložiti brojna nova i kvalitetnija zakonska rješenja. Također, prilagodba pravnoj stečevini Europske unije zahtjeva dublje zakonske izmjene, poglavito u dijelu zajedničkog planiranja građenja i održavanja vodnih putova i luka.

Ukupna duljina plovnih putova na hrvatskim rijekama je 804 km (pri čemu su većinom u pitanju međunarodni plovni putovi). U pitanju je iznimno zanimljiv prometni sustav, kako za plovidbu između luka u Republici Hrvatskoj, tako i za međunarodnu plovidbu, koja posebno jača nakon otvaranja kanala Rajna-Majna-Dunav.

Republika Hrvatska danas ima četiri luke unutarnjih voda, a koje se nalaze u Osijeku, Sisku, Slavonskom Brodu i Vukovaru, nekoliko brodarskih trgovačkih društava, te veći broj društava koja obavljaju koncesijske djelatnosti na lučkom području.

Posebno je danas značajno gledati unutarnju plovidbu kao dio približavanja Republike Hrvatske Europi, ne dakle samo u pravnom, već i u prometnom, može se reći i fizičkom smislu. Danas se rijekama i kanalima od naših riječnih luka može doploviti do Amsterdama, Roterdama, Duisburga, Brussela, Pariza, Strasbourga, Munchena, Beča, Budimpešte, Constance. Unutarnja plovidba može biti snažan čimbenik hrvatske integracije u gospodarstvo Europske unije.

• Nacrt prijedloga Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda s konačnim prijedlogom Zakona

Vijesti iz medija