Otočno vijeće dalo potporu Zakonu o pomorskom prijevozu

Članovi Otočnog vijeća kojim je predsjedao ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta na svojoj su trećoj sjednici održanoj u Zadru dali potporu  konačnom prijedlogu Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu.
 
Za rješenja predložena u Zakonu najviše su zainteresirani otočani, istaknuo je ministar Božidar Kalmeta. Prema njegovim riječima, iako je prijedlog zakona izazvao brojne polemike, ali i politiziranja, riječ je o dobrom rješenju s ciljem što bolje prometne povezanosti otoka i kopna, kao i otoka međusobno te zaštite hrvatskih nacionalnih interesa i brodara među kojima je naravno Jadrolinija kao najveći linijski brodar.
 
Cilj je zakona otvoriti tržišno natjecanje već sada, u hrvatskim okolnostima, kako bi naši brodari bili pripravni za otvaranje tržišta pomorskog prijevoza kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, rekao je ministar. Hrvatska će od EU tražiti prijelazni rok za otvaranje tržišta pomorskog prijevoza stranim brodarima, odnosno odgodu kabotaže, pojasnio je dodajući da je u nacionalnom interesu da se do tada uspostavi konkurencija između hrvatskih brodara.
 
Članovi Otočnog vijeća također su prihvatili informaciju o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o otocima koje će se uputiti Vladi s temeljnim ciljem zaštite malih otoka koji bi posebnim programom bili određeni kao područje od interesa za Republiku Hrvatsku, naglasio je ministar Kalmeta. Vlasnici zemljišta na tim otocima će ga biti obvezni prilikom prodaje najprije ponuditi državi, odnosno županiji, gradu ili općini. 
 
Kako je istaknuo državni tajnik za more Branko Bačić, definiranje područja od posebnog interesa za državu ima većina zemalja Europske unije. Prema procjenama Ministarstva, takvih otoka do 1,5 milijuna četvornih metara ima na Jadranu 746 ukupne površine 25 milijuna četvornih metara, a privatno je zemljište u većini na 326 otoka (106.720.218 m2 sa Kornatima), državno na 113 otoka (16.640.098 m2), potom gradsko/općinsko na 137 otoka (10.486.508 m2), mješovito na 76 otoka (28.510.604 m2), dok je nepoznato na 94 otoka (17.646.610 m2).
 
Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora definirat će njihovu zaštitu i korištenje te odrediti interes Republike Hrvatske na prostoru tih otoka. Izrada tog Državnog programa planirana je u roku od godine dana od dana stupanja na snagu Izmjena i dopuna Zakona o otocima.
 
Otočno vijeće također je prihvatilo prijedlog Državnog programa postupanja s otočnim krutim otpadom i Državnog programa zaštite prirode i okoliša otoka, posljednja dva od ukupno 14 državnih programa razvoja otoka koji će se uputiti Vladi RH na donošenje.   
 
Otočno vijeće ima zadaću davanja mišljenja i prijedloga u postupku donošenja državnih programa razvitka otoka te daje mišljenje na prijedlog Otočnog godišnjeg programa.  Također, ocjenjuje izvješća o provedbi i izvršenju Državnih programa i izvješće o provedbi Otočnog godišnjeg programa i o tome izvještava Vladu Republike Hrvatske.

Otočno vijeće osnovano je u Supetru na otoku Braču 20. prosinca 2004. godine  na temelju Zakona o otocima, a radi usklađivanja provedbe Nacionalnog programa razvitka otoka. Uz resornog ministra Božidara Kalmetu Otočno vijeće ima 28 članova (19 predstavnika otoka predstavnika otoka, 6 predstavnika iz drugih resornih ministarstava i 3 zastupnika Hrvatskog sabora).