- Objavljeno: 25.11.2013.
Operativni programi za razdoblje 2007.-2013. uvod su u korištenje izdašnijih EU fondova
U Hotelu Westin u Zagrebu održano je svečano predstavljenje četiri Operativna programa, među kojima i Operativnog programa Promet 2007. – 2013. (OPP), koji je Europska komisija služneo odobrila 6. rujna 2013. godine, čime je zaključen rad na definiranju strateškog okvira za korištenje EU fondova za prvih šest mjeseci članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
„Operativni programi 'Promet', 'Zaštita okoliša', 'Regionalna konkurentnost' i 'Ljudski potencijali' temelj su za korištenje 450 milijuna eura koji su Hrvatskoj na raspolaganju u programskom razdoblju od 2007. do 2013. godine. No, to je samo uvod u ključnu fazu početka korištenja sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda iz kojih je za Hrvatsku u idućem programskom razdoblju 2014. - 2020. predviđeno ukupno 8,3 milijarde eura, tj. više od milijardu eura godišnje.“, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić, otvarajući svečanost „Ususret EU fondovima – Ulaganje u budućnost“, te dodao kako nam još preostaje dovršiti proces akreditacije hrvatskih institucija koje sudjeluju u sustavu korištenja EU fondova, što je u završnoj fazi.
„Akreditacija sustava je preduvjet da Hrvatska dobije i 150 milijuna eura predfinanciranja za projekte započete u ovoj godini, a i bez tog novca nema bojazni da ćemo biti neto uplatitelj u proračun EU, jer smo već ove godine 'u plusu' za oko 6 milijuna eura, što će se od iduće godine višestruko uvećati , naglasio je Grčić.
Cilj predstavljanja Operativnih programa, koje su zajednički organizirali Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, bio je informirati javnost o prioritetima koje je Republika Hrvatska ulaskom u Europsku uniju odlučila financirati kroz strukturne fondove i Kohezijski fond, te predstaviti uspješne primjere projekata financiranih u okviru pojedinog operativnog programa.
Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Marko Lončarević predstavio je Operativni program Promet, koji kao programski dokument definira i usmjerava korištenje fondova Europske unije za razvoj prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2013. godine. „Strateški cilj ovog Operativnog programa razvoj je modernih prometnih mreža i povećanje dostupnosti regija, a jasno postavljeni prioriteti modernizacija željeznica i vraćanje prometa na unutarnje plovne putove i luke, čime ćemo doći do učinkovitih, sigurnih i za okoliš prihvatljivih prijevoza“, istaknuo je u predstavljanju OPP-a pomoćnik Lončarević, te dodao kako će OPP pridonijeti općem cilju prvog tematskog prioriteta Nacionalnog strateškog referentnog okvira, a to je razvoj suvremenih prometnih mreža i povećane dostupnosti regija.
„OPP će pridonijeti općem cilju i podržati ekološki održivi gospodarski rast i razvoj koncentrirajući se na sljedeća ključna područja: osiguravanje bolje integracije hrvatskih prometnih mreža unutar europske prometne mreže - i to poboljšavanjem prometne infrastrukture u sektorima željeznice i unutarnjih plovnih putova kroz razvoj prometnih mreža na koridorima Transeuropske prometne mreže (TEN-T), ali i poboljšanjem regionalnih veza; stimuliranje ravnomjernijeg razvoja prometnih mreža - provodeći mjere koje osiguravaju jednak udio ulaganja vezano uz sektor cesta i ostalih prometnih sektora, osobito željezničkog sektora.
OPP se sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a u navedenom razdoblju predviđeno je predviđeno je 278.803.890 eura. Glavnina, 94 posto sredstava, namijenjena je modernizaciji željezničke infrastrukture i pripremi projekata u sektoru prometa. Po tri posto ide za unapređenje unutarnje plovidbe u RH, odnosno za tehničku pomoć.
Uzvanicima su se obratili i Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, Hrvoje Dokoza, zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode te Vittoria Alliata-di Villafranca, direktorica Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije.
Nakon prezentacija u službenom dijelu programa i građani su mogli saznati sve što ih zanima o mogućnostima korištenja EU fondova, te razgledati izložbu fotografija uspješnih projekata.
„Operativni programi 'Promet', 'Zaštita okoliša', 'Regionalna konkurentnost' i 'Ljudski potencijali' temelj su za korištenje 450 milijuna eura koji su Hrvatskoj na raspolaganju u programskom razdoblju od 2007. do 2013. godine. No, to je samo uvod u ključnu fazu početka korištenja sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda iz kojih je za Hrvatsku u idućem programskom razdoblju 2014. - 2020. predviđeno ukupno 8,3 milijarde eura, tj. više od milijardu eura godišnje.“, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić, otvarajući svečanost „Ususret EU fondovima – Ulaganje u budućnost“, te dodao kako nam još preostaje dovršiti proces akreditacije hrvatskih institucija koje sudjeluju u sustavu korištenja EU fondova, što je u završnoj fazi.
„Akreditacija sustava je preduvjet da Hrvatska dobije i 150 milijuna eura predfinanciranja za projekte započete u ovoj godini, a i bez tog novca nema bojazni da ćemo biti neto uplatitelj u proračun EU, jer smo već ove godine 'u plusu' za oko 6 milijuna eura, što će se od iduće godine višestruko uvećati , naglasio je Grčić.
Cilj predstavljanja Operativnih programa, koje su zajednički organizirali Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, bio je informirati javnost o prioritetima koje je Republika Hrvatska ulaskom u Europsku uniju odlučila financirati kroz strukturne fondove i Kohezijski fond, te predstaviti uspješne primjere projekata financiranih u okviru pojedinog operativnog programa.
Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Marko Lončarević predstavio je Operativni program Promet, koji kao programski dokument definira i usmjerava korištenje fondova Europske unije za razvoj prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2013. godine. „Strateški cilj ovog Operativnog programa razvoj je modernih prometnih mreža i povećanje dostupnosti regija, a jasno postavljeni prioriteti modernizacija željeznica i vraćanje prometa na unutarnje plovne putove i luke, čime ćemo doći do učinkovitih, sigurnih i za okoliš prihvatljivih prijevoza“, istaknuo je u predstavljanju OPP-a pomoćnik Lončarević, te dodao kako će OPP pridonijeti općem cilju prvog tematskog prioriteta Nacionalnog strateškog referentnog okvira, a to je razvoj suvremenih prometnih mreža i povećane dostupnosti regija.
„OPP će pridonijeti općem cilju i podržati ekološki održivi gospodarski rast i razvoj koncentrirajući se na sljedeća ključna područja: osiguravanje bolje integracije hrvatskih prometnih mreža unutar europske prometne mreže - i to poboljšavanjem prometne infrastrukture u sektorima željeznice i unutarnjih plovnih putova kroz razvoj prometnih mreža na koridorima Transeuropske prometne mreže (TEN-T), ali i poboljšanjem regionalnih veza; stimuliranje ravnomjernijeg razvoja prometnih mreža - provodeći mjere koje osiguravaju jednak udio ulaganja vezano uz sektor cesta i ostalih prometnih sektora, osobito željezničkog sektora.
OPP se sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a u navedenom razdoblju predviđeno je predviđeno je 278.803.890 eura. Glavnina, 94 posto sredstava, namijenjena je modernizaciji željezničke infrastrukture i pripremi projekata u sektoru prometa. Po tri posto ide za unapređenje unutarnje plovidbe u RH, odnosno za tehničku pomoć.
Uzvanicima su se obratili i Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, Hrvoje Dokoza, zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode te Vittoria Alliata-di Villafranca, direktorica Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije.
Nakon prezentacija u službenom dijelu programa i građani su mogli saznati sve što ih zanima o mogućnostima korištenja EU fondova, te razgledati izložbu fotografija uspješnih projekata.