- Objavljeno: 05.12.2013.
Održana panel rasprava „Održiva i moderna prometna i mrežna infrastruktura“ u okviru Partnerskih konzultacija 2014. – 2020.
Panel rasprava pod nazivom „Održiva i moderna prometna i mrežna infrastruktura“, koja je u okviru Partnerskih konzultacija „Hrvatska i fondovi Europske unije 2014. – 2020.: Ulaganje u budućnost“ i organizaciji Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, održana u četvrtak, 5. prosinca u Zagrebu otvorila je brojna pitanja o ulaganjima u poboljšanje prometnih mreža i infrastrukture u Republici Hrvatskoj.
Govorilo je bilo o svih šest prometnih sektora, željezničkom, cestovnom, zračnom, pomorskom, unutarnjoj plovidbi i gradsko – prigradskom prometu kao područjima koja će se moći financirati iz strukturnih fondova u okviru financijskog razdoblja Europske unije 2014. - 2020.
Naime, rasprava je organizirana s ciljem neformalnog uključivanja svih zainteresiranih skupina u proces programiranja i izradu mjera u okviru budućih Operativnih programa, a okupila je predstavnike Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture kao nadležnog ministarstva, akademske zajednice, korisnika projekata poput HŽ Infrastrukture i Lučkih uprava, ali i budućih korisnika projekata Hrvatskih cesta, pomorskih i zračnih luka, te predstavnike gradova, županija i razvojih agencija.
Panel raspravi prethodilo je predstavljanje trenutačnog stanja u pojedinom prometnom sektoru, njegovim razvojnim potrebama i izazovima, viziji prometa prema kojoj se ide, te aktivnostima koje je potrebno poduzeti kako bi se postigli zadani ciljevi. Tako su u željezničkom sektoru, kao najveći izazovi detektirani zastarjela infrastruktura, nelelektrificirane i većinom jednokolosiječne pruge, nedovoljni tehnički standardi na TEN-T mreži, postojanje uskih grla i općenito, nekonkurentnost željezničkog sustava. Profesor dr. sc. Tomislav Mlinarić s Fakulteta prometnih znanosti, koji je sudjelovao u ulozi panelista, istaknuo je kako ipak Hrvatsku za deset godina vidi kao logističku platformu Jugoistočne Europe u funkciji željezničkog teretnog prijevoza i logistike, ali i uz kvalitetni prigradski i regionalni putnički promet.
O unutarnjim plovnim putovima, gdje se također kao najveći izazov pokazala zastarjela i neobnavljana infrastruktura i nizak promet, govorio je profesor sa Građevinskog fakulteta dr.sc. Neven Kuspilić. „Stanje u unutarnjoj plovidbi nije baš dobro, budući se može reći i kako je promet na unutarnjim putovima nakon rata prestao. Nadam se da će uz sve napore i projekte koji se provode, u tom sektoru doći do porasta prometa, sa sadašnjih jedan posto u narednih deset godina na 3 posto prometa.“
Profesor dr.sc. Davor Brčić sa Fakulteta prometnih znanosti kazao je kako je Europska unija 2012. godine donijela Akcijski plan za urbanu mobilnost. „To je poruka svim lokalnim sredinama da se prilagodbe uputama Europske unije i krenu u izradu akcijskih planova za gradsko-prigradski promet.“, te dodao kako im pritom akademska zajednica u potpunosti stoji na raspolaganju. Gradska, prigradska i regionalna mobilnost budućom Startegijom prometnog razvoja RH, uz petr tradicionalnih uvrstat će se kao novi, šesti prometni sektor.
O pomorskom prometu, u kojem je najveći izazov nedostatan kapacitet flote, slaba povezanost među otocima te između kopna i otoka i nedovoljna kvaliteta lučke infrastrukture i logistike, govorio je Igor Radić iz Sektora pomorske plovidbe, pravnih, međunarodnih poslova i EU, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. „U pomorskom sektoru radi se na obnovi flote u obalno linijskom prijevozu kroz energetsku učinkovitost i potrošnju goriva, a do sada je RH u pomorsku infrastrukturu uložila 500 milijuna eura.“
Kako je Hrvatska, s dvanaest luka u međunarodnom prometu, relativno bogata zemlja s aspekta zračnog prometa, govorio je prof. dr. sc. Stanislav Pavlin, iz Zavoda za zračni promet Fakulteta prometnih znanosti i dodao kako je taj vid prometa uvelike vezan uz turizam, glavni generator potražnje. „Potrebno je istaknuti i da su izazovi s kojima se susreće zračni promet: zanemariv udio teretnog naspram putničkog prijevoza, financijska održivost i konkurentnost manjih zračnih luka, primjerice na otocima“ rekao je profesor Pavlin i dodao kako je potrebno povećati kapacitete i unaprjediti kvalitetu usluge u zračnim lukama, unaprjediti sigurnost i poboljšati pristupačnost slabije povezanih područja, poput Dubrovačkog.
Ovogodišnje, druge Partnerske konzultacije, u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, održavale su se od 4. do 6. prosinca čime se nastavlja proces savjetovanja sa zainteresiranim partnerima i javnošću, započet u lipnju 2013., a koji je vezan uz planiranje i programiranje europskih strukturnih i investicijskih fondova u okviru Kohezijske politike za financijsko razdoblje Europske unije 2014.-2020. godine.
Govorilo je bilo o svih šest prometnih sektora, željezničkom, cestovnom, zračnom, pomorskom, unutarnjoj plovidbi i gradsko – prigradskom prometu kao područjima koja će se moći financirati iz strukturnih fondova u okviru financijskog razdoblja Europske unije 2014. - 2020.
Naime, rasprava je organizirana s ciljem neformalnog uključivanja svih zainteresiranih skupina u proces programiranja i izradu mjera u okviru budućih Operativnih programa, a okupila je predstavnike Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture kao nadležnog ministarstva, akademske zajednice, korisnika projekata poput HŽ Infrastrukture i Lučkih uprava, ali i budućih korisnika projekata Hrvatskih cesta, pomorskih i zračnih luka, te predstavnike gradova, županija i razvojih agencija.
Panel raspravi prethodilo je predstavljanje trenutačnog stanja u pojedinom prometnom sektoru, njegovim razvojnim potrebama i izazovima, viziji prometa prema kojoj se ide, te aktivnostima koje je potrebno poduzeti kako bi se postigli zadani ciljevi. Tako su u željezničkom sektoru, kao najveći izazovi detektirani zastarjela infrastruktura, nelelektrificirane i većinom jednokolosiječne pruge, nedovoljni tehnički standardi na TEN-T mreži, postojanje uskih grla i općenito, nekonkurentnost željezničkog sustava. Profesor dr. sc. Tomislav Mlinarić s Fakulteta prometnih znanosti, koji je sudjelovao u ulozi panelista, istaknuo je kako ipak Hrvatsku za deset godina vidi kao logističku platformu Jugoistočne Europe u funkciji željezničkog teretnog prijevoza i logistike, ali i uz kvalitetni prigradski i regionalni putnički promet.
O unutarnjim plovnim putovima, gdje se također kao najveći izazov pokazala zastarjela i neobnavljana infrastruktura i nizak promet, govorio je profesor sa Građevinskog fakulteta dr.sc. Neven Kuspilić. „Stanje u unutarnjoj plovidbi nije baš dobro, budući se može reći i kako je promet na unutarnjim putovima nakon rata prestao. Nadam se da će uz sve napore i projekte koji se provode, u tom sektoru doći do porasta prometa, sa sadašnjih jedan posto u narednih deset godina na 3 posto prometa.“
Profesor dr.sc. Davor Brčić sa Fakulteta prometnih znanosti kazao je kako je Europska unija 2012. godine donijela Akcijski plan za urbanu mobilnost. „To je poruka svim lokalnim sredinama da se prilagodbe uputama Europske unije i krenu u izradu akcijskih planova za gradsko-prigradski promet.“, te dodao kako im pritom akademska zajednica u potpunosti stoji na raspolaganju. Gradska, prigradska i regionalna mobilnost budućom Startegijom prometnog razvoja RH, uz petr tradicionalnih uvrstat će se kao novi, šesti prometni sektor.
O pomorskom prometu, u kojem je najveći izazov nedostatan kapacitet flote, slaba povezanost među otocima te između kopna i otoka i nedovoljna kvaliteta lučke infrastrukture i logistike, govorio je Igor Radić iz Sektora pomorske plovidbe, pravnih, međunarodnih poslova i EU, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. „U pomorskom sektoru radi se na obnovi flote u obalno linijskom prijevozu kroz energetsku učinkovitost i potrošnju goriva, a do sada je RH u pomorsku infrastrukturu uložila 500 milijuna eura.“
Kako je Hrvatska, s dvanaest luka u međunarodnom prometu, relativno bogata zemlja s aspekta zračnog prometa, govorio je prof. dr. sc. Stanislav Pavlin, iz Zavoda za zračni promet Fakulteta prometnih znanosti i dodao kako je taj vid prometa uvelike vezan uz turizam, glavni generator potražnje. „Potrebno je istaknuti i da su izazovi s kojima se susreće zračni promet: zanemariv udio teretnog naspram putničkog prijevoza, financijska održivost i konkurentnost manjih zračnih luka, primjerice na otocima“ rekao je profesor Pavlin i dodao kako je potrebno povećati kapacitete i unaprjediti kvalitetu usluge u zračnim lukama, unaprjediti sigurnost i poboljšati pristupačnost slabije povezanih područja, poput Dubrovačkog.
Ovogodišnje, druge Partnerske konzultacije, u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, održavale su se od 4. do 6. prosinca čime se nastavlja proces savjetovanja sa zainteresiranim partnerima i javnošću, započet u lipnju 2013., a koji je vezan uz planiranje i programiranje europskih strukturnih i investicijskih fondova u okviru Kohezijske politike za financijsko razdoblje Europske unije 2014.-2020. godine.
FOTOGALERIJA
PRILOG