- Objavljeno: 30.03.2007.
Održan okrugli stol o razvoju željezničkog prigradskog prijevoza
Središnji događaj u okviru Dana željeznice na Zagreb Transport Showu bio je okrugli stol o temi 'Razvoj željezničkoga prigradskog prijevoza'. Tema je odabrana s obzirom na veliki rast broja putnika koji koriste željeznički prijevoz, osobito u segmentu gradsko-prigradskog prijevoza, a sve je značajnija uloga željeznice u rješavanju problema u javnom prijevozu.
O razvojnim planovima Hrvatskih željeznica u prigradskom prijevozu uvodno je govorio Marijan Klarić, direktor HŽ Putničkog prijevoza, istaknuvši važnost provedbe Strategije prometnog razvitka iz 1999. godine, osobito u vezi sa stvaranjem ekološki održivog prijevoza. Naglasio je veliku ulogu željeznice u rasterećenju prometa u velikim gradovima te stoga HŽ planira do 2011. godine nabaviti najmanje 18 novih elektromotornih vlakova za gradski i prigradski prijevoz. Ukupna je vrijednost ulaganja u prometna rješenja i uključivanje željeznice u zagrebački prometni čvor i investicije u priključne pruge između 1,5 i 2 milijuna eura.
Gradsko-prigradskim željezničkim prijevozom radnim se danom koristi oko 70 tisuća putnika, a o trendu povećanja broja putnika željeznicom govori i podatak o više od 27 milijuna putnika koliko ih je ukupno prevezeno željeznicom u protekloj godini. Prema riječima Marijana Klarića, postupnim ulaganjem u razvoj prigradskog željezničkog prijevoza moguće je povećati taj broj putnika i do 50 milijuna putnika godišnje.
O ulozi željeznice u zagrebačkom gradsko-prigradskom prijevozu govorio je Marijan Ključarić iz Gradskog odjela za promet, podsjetivši na dosadašnji razvoj i uključivanje željeznice u javni gradski i prigradski promet grada te suradnju grada Zagreba i Hrvatskih željeznica. Prijevozni učinak željeznice u gradsko-prigradskom prijevozu je od 7.000 putovanja povećan na 80.000 putovanja dnevno, naglasio je Ključarić. S obzirom na prijevozni učinak i razvoj prometa u gradu i okolici, željezničkom prijevozu pripada osobito važno mjesto u javnom gradskom prometu dodao je Ključarić te istaknuo prednost ovog oblika prijevoza pred ostalima, a to je putna brzina. U zagrebačkom gradsko-prigradskom putničkom prijevozu ona iznosi prosječno oko 45 km/h, za razliku od tramvajskog od 14 km/h i autobusnog 20 km/h.
Carl-Henrik Lundstrřm, stručnjak iz Danske govorio je o iskustvima iz svoje zemlje te o EU propisima u području željezničkog prometa.
U drugom dijelu okruglog stola stručnjaci iz Gredelja i Končara predstavili su prototipe vozila za željeznički prigradski prijevoz; Darinka Širola, predsjednica udruge Bicikl govorila je o projektu 'Biciklom u vlak', dok su stručnjaci HŽ-a predstavili smjerove razvoja prigradskog željezničkog prijevoza na području Splita, Vinkovaca, Vukovaru, Osijeka i Rijeke.