Na Jadranu potencijalnih 380 mjesta zakloništa

Slika /arhiva/080411-z1.JPG

Obzirom na duljinu jadranske obale i veliki broj mogućih specifičnih slučajeva odustali smo od koncepta definiranja jednog, dva ili nekoliko mjesta zakloništa za brod u nevolji, već to mogu biti 380 potencijalnih mjesta i 290 luka i lučica na našem dijelu Jadrana, istaknuo je kap. Mario Babić, pomoćnik ministra, na današnjem predstavljanju Pravilnika o mjestima zakloništa, održanom u okviru 10. međunarodnog nautičkog sajma Croatia Boat Show.

Taj je propis ministar mora, prometa i infrastrukture temeljem obveze iz Pomorskog zakonika donio u prosincu prošle godine kao mjeru za zaštitu mora od onečišćenja i povećanja sigurnosti plovidbe, dodao je. Pojasnio je da je time Hrvatska uskladila zahtjeve iz europske direktive i Svjetske pomorske organizacije nastale nakon havarije tankera „Prestige“ pred španjolskom obalom 2002. godine. 

Ilustrirajući gustoću pomorskog prometa kao ekološku prijetnju Jadrana Babić je rekao da godišnje u naše teritorijalno more uplovi oko 7.000 brodova s opasnim teretom, uglavnom naftom te da se u hrvatskim lukama godišnje prekrca 70 milijuna tona nafte. Da je naša obala najizloženija mogućim onečišćenjima prema Babiću govore podaci da se godišnje dogodi oko 350 akcija traganja i spašavanja, broj pomorskih nezgoda veći je za pet puta od svjetskog prosjeka, a zbroj naftnih mrlja tri je puta veći od otoka Cresa. Kako je rekao, stoga Hrvatska ide na uspostavu sustava za praćenje i nadzora pomorskog prometa u okviru kojeg će se čitav Jadran pokriti radarskim sustavom.

Kako ne bi pojedinac subjektivno određivao mjesto zakloništa za brod u nevolji napravljena je GIS aplikacija s bazom podataka kao podloga Nacionalnoj središnjici za traganje i spašavanje na moru za izradu prijedloga, pojasnio dr. sc. Zvonko Gržetić, ravnatelj Hrvatskog hidrografskog instituta. Konačnu odluku o određivanju mjesta zakloništa donosi pomoćnik ministra za sigurnost plovidbe i zaštitu mora, dodao je.
 
Slučaj nasukanja talijanskog tankera kod Suska s 80 tisuća tona nafte prikazao je dr.sc. Damir Zec s Pomorskog fakulteta u Rijeci. Govoreći o proceduri donošenja odluka o mjestu zakloništa napomenuo je da je takvu odluku ključno donijeti u sat i pol vremena od zaprimanja zahtjeva broda u nevolji, dok u narednih pet do šest sati treba doći do pravovremene reakcije na poziciji broda. Pri određivanju mjesta zakloništa ključna je procjena ugroženog područja i određivanje ekoloških uvjeta te izrada plana prihvata broda u nevolji, zaključio je Zec.

Predstavljanju su nazočili zapovjednik Obalne straže Zdravko Kardum, predstavnici Nacionalne središnjice za traganje i spašavanje na moru, lučkih kapetanija, lučkih uprava, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Hrvatske ratne mornarice.  



Pisane vijesti