Ministar Kalmeta predstavio novi ustroj HŽ-a

Slika /arhiva/060904_009-m.jpg

Podjela HŽ-a na četiri nova samostalna društva kojima će upravljati HŽ holding očekuje sa nakon što Trgovački sud ovih dana obavi registraciju, a novim ustrojem će se povećati konkurentnost željezničkog prijevoza, transparentnost trošenja proračunskih sredstava i efikasnost poslovanja, što će pripremiti željeznicu za liberalizaciju tržišta, rekao je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta na današnjoj konferenciji za novinare izrazivši zadovoljstvo što je čitav proces vođen sa socijalnim partnerima.  

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju očekuje se ukidanje monopola HŽ-a i uvođenje konkurencije na domaćim prugama, pojasnio je Kalmeta razloge uvođenja nove organizacije u HŽ-u koji do tada mora biti spreman ne samo za domaće tržište, već i na iskorak u regiju. Kako bi do kraja zaživjela liberalizacija, istaknuo je državni tajnik za promet Dražen Breglec, potrebno je još osnovati regulatora željezničkog prijevoza kojem će se javljati budući željeznički operatori za prijevoz na hrvatskim prugama.

Ministar je predstavio direktore novih poduzeća i HŽ holdinga na čijem čelu je dosadašnji  prvi čovjek HŽ-a Davorin Kobak, dok su ostali članovi Uprave Mijat Kurtušić (za restrukturiranje i regionalni razvoj) i Zoran Popovac (za financije). Direktori novih poduzeća bit će i članovi Uprave HŽ holdinga, osim direktora HŽ Carga Ratka Almera obzirom da je Kobak, pojasnio je Kalmeta, kao bivši direktor toga poslovnog područja dokazani stručnjak.

Nedjeljko Pešut vodit će HŽ-Infrastrukturu koja ima 7.735 zaposlenih, dok HŽ-Putnički prijevoz ima 1.257 zaposlenih, a vodit će ga Marijan Klarić. HŽ-Cargo ima 2.594, a  HŽ-Vuča vlakova 2.196 zaposlenih te će tu tvrtku voditi Oliver Krilić. Krovno društvo HŽ holding ima 250 zaposlenih, a ukupan broj zaposlenih u svim HŽ tvrtkama je 14.032.

U pripremi je Nacionalni program izgradnje i održavanja željezničke infrastrukture koji će biti upućen Vladi, a do kraja godine bi trebao biti usvojen u Saboru, istaknuo je Kalmeta. Prema tom prijedlogu, 9,6 milijardi kuna bilo bi namijenjeno za ulaganja u izgradnju, a 5 milijardi kuna za održavanje željezničke infrastrukture u razdoblju od 2007. – 2011. godine, pojasnio je ministar.

Kalmeta je izvijestio da su nastavljeni projekti započeti u vrijeme bivše Vlade (Lička pruga) i pokrenuti novi (obnova pruge na V. c koridoru u iznosu od 100 milijuna eura i povučena su bespovratna sredstva od oko 30 milijuna eura za obnovu pruge Vinkovci-Tovarnik). Naručeno je 300 teretnih vagona, a u planu je izrada 15 višesistemskih lokomotiva u Đuri Đakoviću i 15 novih putničkih vagona te je u listopadu planirano otvorenje ro-la terminala u Spačvi, rekao je Kalmeta i najavio izgradnju nizinske pruge Zagreb-Rijeka i drugog kolosijeka od Botova do Zagreba, što će povećati kapacitet luke Rijeka. 

Pomoćnik ministra za željeznički promet Branimir Jerneić istaknuo je da je u željezničkom prometu u posljednjih šest mjeseci zabilježen znatan rast u svim područjima, a da željeznički prijevoz danas u Hrvatskoj čini 10% u ukupnom prijevozu roba, što je daleko iznad prosjeka u Europskoj uniji. Čitav ovaj proces podjele HŽ-a pratila je i podjela zaposlenih u nove tvrtke, čemu je prethodilo popisivanje imovine i radnika koji su svi do jednog dobili ugovore o radu, dodao je Jerneić.

Intenzivno restrukturiranje HŽ-a, podsjetio je Kalmeta, započelo je još 2005. kada je smanjen broj zaposlenih za 4,5 posto (670 radnika), dok je ove godine u planu dodatno smanjenje od 500 radnika. Kako je istaknuo Kobak, plan je da novi sustav HŽ-a za pet godina ima oko 12 tisuća zaposlenih, dok pojedine konzultantske kuće predlažu još veće smanjenje zaposlenika.

U prvih šest mjeseci ove godine HŽ je prevezao 7 posto više putnika i 12 posto više tereta nego u istom lanjskom razdoblju te time ostvario 16 posto veću produktivnost, kazao je Kobak. Naglasio je kako najteže razdoblje tek predstoji budući da će nakon podjele tvrtke HŽ-Cargo i HŽ-Vuča vlakova ostati bez državnih subvencija, dok će HŽ-Putnički prijevoz moći dobivati sredstva od jedinica lokalne samouprave, što je u skladu sa standardima EU.



Vijesti iz medija