Ministar Hajdaš Dončić na Liderovoj konferenciji naglasio strateško opredjeljenje Hrvatske prema razvoju širokopojasnog interneta

U organizaciji tjednika Lider danas je u Hotelu Esplanade u Zagrebu održana četvrta po redu telekom konferencija pod nazivom „Trendovi u telekomunikacijama i medijima u 2014. godini“ na kojoj je sudjelovao i ministar pomorstva prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Tema konferencije bili su ključni trendovi u telekomunikacijskom segmentu za 2014. godinu, prilike za telekome i igrače u digitalnom vrijednosnom lancu, potencijalne vizije razvoja, glavni izazovi pri implementaciji novih prilika, trendovi u medijima do 2017. godine, transformacija na digitalni medij, migracija s fiksnog na mobilni medijski uređaj te trendovi u razvijenim i tržištima u razvoju.

Na ovoj izuzetno posjećenoj konferenciji sudjelovali su i mnogi stručnjaci iz svijeta telekomunikacijske industrije kao što je Dejan Ljuština iz PwC Hrvatska, a o aktualnim trendovima i razvoju u telekomunikacijama, medijima i tehnologiji u Hrvatskoj i regiji raspravljali su među ostalim Malin Holmberg, predsjednica Uprave Tele2, Saša Kramar, predsjednik Uprave Iskona, Dražen Mavrić, predsjednik Uprave NovaTV, Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta te Danijel Šimić iz IBM-a.

Ministar je u uvodnoj riječi naglasio da razvoj telekomunikacijskih mreža nove generacije danas ima jednak revolucionarni učinak kao i razvoj prometne mreže ili elektroenergetske mreže prije stotinu godina, a telekomunikacije su jedna od najbrže rastućih industrija u svijetu. „Danas Republika Hrvatska, kao država članica EU, ima u potpunosti usklađeno zakonodavstvo s mjerodavnom pravnom stečevinom Europske unije u području elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, a jedna od naših temeljnih zadaća je praćenje i sudjelovanje u razvoju zakonodavstva na razini Europske unije“, istaknuo je ministar.

Također je istaknuo kako se Vlada Republike Hrvatske strateški opredijelila za uravnoteženu i jasnu politiku razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa i širokopojasnih usluga donošenjem Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2015. i pripadajućeg dvogodišnjeg Provedbenog programa Strategije. Na temelju Strategije i mjere iz Provedbenog programa izrađena je Studija o odabiru modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa u kojoj je provedena analiza trenutačnog stanja širokopojasne infrastrukture na cijelom području Hrvatske, a na temelju nalaza iz Studije Ministarstvo pomorstva prometa i infrastrukture izradilo je Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja.

Ministar je u svom izlaganju zaključio: „Financijski rezultati, koji postižu dionici na našem tržištu, usprkos dugogodišnjim poteškoćama u razvoju gospodarstva, ohrabruju i ujedno dokazuju da je zakonodavni i regulatorni okvir u ovom području gospodarstva ne samo izvrsno usklađen sa zakonodavstvom EU, nego je i poticajan za nova ulaganja, a koja su u 2013. godini iznosila oko 2,2 milijarde kuna od strane tri najveća tele-operatora u Hrvatskoj.“

Dejan Ljuština iz PwC Hrvatska osvrnuo se na činjenicu kako Hrvatska u telekomunikacijama i uvođenju novih tehnologija, multimedijskih usluga pa i širokopojasnog interneta ne zaostaje za Europom, čak je u nekim segmentima, poput uvođenja mreža četvrte generacije 4G/LTE, i među prvima, no i njene telekom operatore kao i drugdje u svijetu brinu slični problemi, od toga kako zadržati korisnike i što im ponuditi do toga kako zaustaviti pad prihoda. Istaknuo je i potrebu Europe za bržim razvojem 4G/LTE tehnologije i dostizanjem Azije i Amerike koje su u tome segmentu za nekoliko desetaka puta odmaknule od Europe, što nije bio slučaj prije nekoliko godina kada je Europa u uvođenju 3G tehnologije prednjačila u svijetu. Iznoseći trendove u telekomunikacijama za 2014. godinu kazao je da bi prihodi telekom operatora u EU do 2020. mogli prosječno padati stopom od 2 posto godišnje, što je problem jer operatori istodobno moraju ulagati u infrastrukturu. Stoga nove prihode operatori očekuju od novih, najčešće multimedijskih i podatkovnih usluga (društvene mreže, instant messaging-IMS, igre i sl.) na koje danas, kako pokazuje analiza PwC-a, prosječni korisnik utroši 75 posto vremena koje 'provede na pametnom telefonu', a preostalih samo 25 posto za tradicionalne usluge razgovora, SMS-a i e-maila.

Da bi operatori zadržali korisnike i profitabilnost moraju se okretati novim poslovnim modelima, a za operatore je najvažnije da pronađu i slijede poslovni model koji će omogućiti investicije za stvaranje dodatnih vrijednosti i dugoročnu održivost kompanije.