Kalmeta: Novi zakon štiti Jadroliniju

Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta i državni tajnik za more Branko Bačić na današnjoj su konferenciji za novinare u Zadru govorili o konačnom prijedlogu zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu te se osvrnuli na negativne reakcije na taj zakon po kojima zakon uništava 'Jadroliniju'.

'Taj je zakon u interesu, prije svega, 'Jadrolinije', ali i svih ostalih hrvatskih brodara', rekao jer Kalmeta. Hrvatska će ulaskom u Europsku uniju liberalizirati tržište linijskoga i povremenoga obalnog pomorskog prometa, nastavio je Kalmeta.

Učinit ćemo sve da produžimo taj rok i nakon ulaska u EU, kao što je primjerice, učinila i Španjolska, kazao je  istaknuvši da je zadnji trenutak da donesemo zakon kojim želimo zaštititi hrvatske brodare i pomorce. Zakon će, napominje Kalmeta, zaštititi hrvatske brodare i pomorce jer u njemu stoji da brodar mora biti hrvatska tvrtka, mora imati hrvatsku zastavu, članovi posade moraju biti hrvatski državljani i službeni jezik hrvatski. 

Razmišljalo se, nastavio je Kalmeta, o dvjema varijantama. Po prvoj, moglo se produžiti monopol 'Jadroliniji', koji ona ima deset godina i imat će ga još pet godina, a po drugoj varijanti, otvoriti tržište za sve hrvatske brodare. Odlučili smo se za drugu varijantu, odnosno za tržišni pristup jer tako je bolje za sve, a posebice za 'Jadroliniju', jer će se i ona pripremiti i ojačati za tržišnu utakmicu s europskim brodarima, rekao je Kalmeta. 

Podsjetio je kako je 'Jadrolinija' doživjela najveći investicijski ciklus u svojoj povijesti u zadnjih nekoliko godina. U zadnje dvije godine sagrađena su četiri broda, a ove godine će još dva broda biti puštena u promet. To je najbolji dokaz Vladine skrbi za 'Jadroliniju', istaknuo je ministar Kalmeta, dodavši da je ulaganje u 'Jadrolinijine' brodove ulaganje u njezinu konkurentnost. 

U nastavku je ministar negativne reakcije riječkoga gradonačelnika i primorsko-goranskoga župana na prijedlog konačnoga zakona ocijenio politizacijom. 'Jadrolinija' je riječka, ali podjednako i zadarska, splitska, dubrovačka i svih naših otočana i drugih građana. Apsurdno je da riječki gradonačelnik i župan misle kako su oni Bogom dani odlučivati o sudbini 'Jadrolinije' i otočana. Kolika je njihova briga za otočane, pokazali su tako što su uložili prošle godine samo dva milijuna kuna u sve otoke u Primorsko-goranskoj županiji. Ova, pak, Vlada pokazala je, nastavio je Kalmeta, golemu skrb za 'Jadroliniju',  uloživši 114 milijuna eura u nju, a kad je riječ o otocima, samo prošle godine milijardu kuna. Ove godine, pak, planira još toliko, rekao je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta.

Podsjetio je da će sve poslove dodjele koncesija putem javnog natječaja koordinirati posebna agencija, koja će se utemeljiti, i sjedište koje će biti u Splitu. Za sve oblike prometa europske zemlje imaju agencije, ističe Kalmeta, a sjedište ove bit će u Splitu, jer je Split jedna od triju najvećih luka po prometu na Sredozemlju.

U nastavku konferencije za novinare državni tajnik za more Branko Bačić rekao je da je konačni prijedlog zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu prošao sve stručne i javne rasprave u koje su bili uključeni hrvatski brodari, hrvatski pomorci i više ministarstava. Dodao je kako 'Jadrolinija' iz državnog proračuna ima više subvencija danas, kad prevozi deset milijuna putnika, nego
1991. kad su brodovi bili prazni ili poluprazni.

Ovaj zakon se brine u prvom redu za 'Jadroliniju', ali i za sve ostale brodare i nema zabrinutosti za sudbinu 'Jadrolinije', zaključio je Bačić. (Hina) 

Pisane vijesti