Javna rasprava o nacrtu prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama trebao bi olakšati ulaganja te tako potaknuti gospodarski razvitak Hrvatske kao pomorske zemlje, ocijenjeno je na današnjoj drugoj javnoj raspravi o nacrtu prijedloga Zakona.

Taj zakon trebao je, po riječima ravnatelja Uprave pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Maria Babića, tijekom ove godine biti upućen u Sabor, no zbog izuzetne složenosti i brojnih primjedaba to se nije stiglo učiniti. Babić vjeruje da će zakon biti donesen početkom 2010. godine.

Novim zakonom predviđeno je ubrzanje postupka određivanja granica pomorskog dobra, a predviđa se i olakšavanje procedure za dodjelu koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra te rješavanje pitanja iz vremena pretvorbe i privatizacije, naglasio je Babić.

Dijelovi kopna su definirani kao pomorsko dobro po samom zakonu, dok bi ovlast za utvrđivanje granica pomorskog dobra i lučkog područja bila u nadležnosti Državne geodetske uprave, čim bi se smanjile dvojbe o statusu dijelova kopnene komponente pomorskog dobra.

Osnovna svrha zakona je, kaže Babić, očuvanje pomorskog dobra koje se proteže u dužini od šest tisuća kilometara obale, kao općeg dobra i vrijednog resursa koji može biti jedan od temelja razvoja jadranske regije. Naglašava da je posebna pažnja u prijedlogu zakona posvećena otocima - predlaže se da pomorsko dobro u cijelosti obuhvaća otočiće površine do četiri tisuće četvornih metara.

Jedan od ciljeva zakona je decentralizacija prava i obveza upravljanja pomorskim dobrom. Odbačen je prvotni prijedlog da se ukinu županijske lučke uprave, no zadržan je stav da umjesto županija, koncesije na pomorsko dobro do 20 godina s pravom gradnje daju Gradska vijeća velikih gradova (Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Kaštela, Split i Dubrovnik), dok bi predstavnička tijela gradova i općina davala koncesije do 10 godina bez prava gradnje.

Predlaže se i ukidanje koncesijskih odobrenja za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru te naknade za korištenje pomorskog dobra za brodice i jahte, što je bio prihod gradova, odnosno županija.

U pogledu regulacije poslovanja luka nema bitnih promjena u odnosu na sadašnji režim, a jedna od zanimljivijih novosti je plaćanje odvoza smeća s plovila koja uplovljavaju u luke bez obzira na količinu smeća. Očekuje se da će to potaknuti vlasnike plovila na korištenje odvoza smeća s plovila na kopnena odlagališta, jer im se neće isplatiti bacati ga u more budući da svakako plaćaju odvoz.

Kako je istaknuo odvjetnik Gordan Stanković koji je sudjelovao na izradi zakonskog prijedloga, jedno od rješenja koje bi trebalo omogućiti tvrtkama koje imaju objekte unutar granica pomorskog dobra lakši dolazak do kapitala je institut zaloga na koncesiju, budući da prilikom podizanja kredita ne mogu u zalog dati nekretnine.

Predlaže se da vjerovnik kao osiguranje kredita može upisati zalog na koncesiju te ju u slučaju nevraćanja kredita može prenijeti na treću osobu, uz odobrenje davatelja koncesije.

Kako je istaknula Snježana Frković, zamjenica glavnog državnog odvjetnika, Zakonom je predviđeno i rješavanje statusa trgovačkih društava nastalih u pretvorbi i privatizaciji, čija su ulaganja u objekte izgrađene na pomorskom dobru procijenjena u temeljni kapital.

Predlaže se i da trgovačka društva koja su nastala u pretvorbi i privatizaciji, a čiji objekti su unutar pomorskog dobra, ali koja nemaju koncesiju, dobiju rok za korištenje pomorskog dobra dok ne amortiziraju svoja ulaganja u te lokacije.