INFORMACIJA: Strategija održive i pametne mobilnosti

Europska Komisija predstavila je 09. prosinca 2020. godine novu Strategiju o održivoj i pametnoj mobilnosti, koja će obilježiti rad Komisije, pa tako i naš u nadolazećim godinama.

Strukturirana je oko tri ključna cilja: učiniti europski prometni sustav održivim, pametnim i otpornim. Strategija utvrđuje akcijski plan s konkretnim mjerama, strukturiran oko 10 ključnih područja koja će voditi rad u godinama koje dolaze kroz presjek ciljeva za 2030., 2035. i 2050.  

(1) Održiva mobilnost: Potreban je jasan put za postizanje 90% smanjenja emisija stakleničkih plinova povezanih s prometom do 2050. kako bi se osiguralo da EU postane prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. godine na što se poziva Europski zeleni plan. Danas promet čini četvrtinu ukupnih emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji, a emisije su se povećale tijekom posljednjih godina.

(2) Digitalna mobilnost: Digitalizacija će postati nezamjenjiv pokretač modernizacije cijelog sustava, čineći ga neprimjetnim i učinkovitijim, uz daljnje smanjenje emisija. Europa također treba koristiti digitalizaciju i automatizaciju za daljnje povećanje razine sigurnosti, učinkovitosti, pouzdanosti i udobnosti, zadržavajući tako vodstvo Europske unije u proizvodnji i uslugama transportne opreme i poboljšavajući našu globalnu konkurentnost. U tom vidu istraživanje i ispitivanje prije uvođenja putem instrumenata financiranja poput Horizon Europe i Connecting Europe Facility igraju ključnu ulogu.

(3) Otporna mobilnost: Pandemija koronavirusa pokazala je koliko je važno naše jedinstveno tržište i socijalni, zdravstveni i ekonomski troškovi kada je slobodno kretanje ljudi i robe ozbiljno ili čak posve ograničeno. Očuvanje opskrbnih lanaca i koordinirani europski pristup povezivanju i prometnim aktivnostima ključni su za prevladavanje svake krize i jačanje strateške  autonomije i otpornosti Europske unije. Ciljevi su usmjeriti potrebna ulaganja u oporavak infrastrukture i flota za modernizaciju i ozelenjivanje sektora te za jačanje našeg jedinstvenog europskog tržišta. Također, elementi na kojima će se inzistirati je pravedna tranzicija za korisnike i radnike, kao i potreba da mobilnost ostane sigurna.

Konkretni ciljevi za 2030.:

• Na europskim cestama bit će u pogonu najmanje 30 milijuna automobila s nula emisija
• 100 europskih gradova bit će klimatski neutralno
• Brzi željeznički promet udvostručit će se širom Europe
• Predviđena kolektivna putovanja za putovanja manja od 500 km trebala bi biti ugljično neutralna
• Automatizirana mobilnost bit će raspoređena u velikim razmjerima
• Morska plovila s nula emisija bit će spremna za tržište

Za 2035.:

• Veliki zrakoplovi s nula emisija bit će spremni za tržište

Za 2050.:

• Gotovo svi automobili, kombiji, autobusi, kao i nova teška vozila bit će bez emisija
• Udvostručit će se željeznički teretni promet
• Potpuno operativna, multimodalna transeuropska prometna mreža (TEN-T)

Daljnji koraci vezani za Strategiju: portugalsko predsjedništvo će pokrenuti raspravu o strategiji na RS za Intermodalna pitanja i mreže, a detaljan plan objave povezanih zakonodavnih prijedloga je istaknut u Strategiji/Akcijskom planu te će Republika Hrvatska usvajati stajališta za iste po njihovoj objavi.

Detaljan pregled ciljeva po prometnim granama:

Glavni aspekti cestovnog prometa:

• Do 2030. u pogonu će biti najmanje 30 milijuna automobila s nultom emisijom i 80 000 kamiona s nultom emisijom.
• Do 2050. gotovo svi automobili, kombiji, autobusi, kao i nova teška vozila bit će s nula emisija.
• Načela „onečišćivač plaća“ i „korisnik plaća“ potrebno je primijeniti bez odgađanja u svim načinima prijevoza.
• Komisija će predložiti reviziju normi CO2 za automobile i kombije do lipnja 2021., a također će revidirati norme CO2 za teška vozila do 2022. godine.
• Predstojeći prijedlog za strože standarde emisija onečišćujućih tvari za vozila s motorom s unutrašnjim izgaranjem (Euro 7) osigurat će da u budućnosti na tržište ulaze samo vozila s niskom razinom emisija.
• Mjere kao što su cijene ugljika (u obliku mogućeg uključivanja u sustav Europske unije za trgovanje emisijama), oporezivanje, naplata cestarine i revizija pravila o težini i dimenzijama teških vozila doprinijet će povećanju potražnje za vozila s niskim i s nula emisija. Za alternativna goriva, strategija poziva na široku primjenu održivih obnovljivih i nisko-ugljičnih goriva bez odgađanja.
• Također je planirana prilagodba zakonodavnog okvira za tehničku ispravnost kako bi se osigurala dosljedna usklađenost vozila s emisijskim i sigurnosnim standardima. Jedno neispravno vozilo može zagađivati naš zrak više od nekoliko tisuća čistih.

Glavni aspekti željezničkog prometa:

• Promet brzom željeznicom udvostručit će se do 2030. godine.
• Željeznički teretni promet povećat će se za 50% do 2030. i udvostručiti do 2050. godine.
• Do 2030. godine intermodalni prijevoz željeznicom i plovnim putovima moći će se ravnopravno natjecati s cestovnim prijevozom u Europskoj uniji.
• Završetak TEN-T mreže (Transeuropske prometne mreže), uključujući brze linije, osigurat će bolje veze duž glavnih europskih koridora. Pojednostavljivanje upotrebe i kupnje prekograničnih karata i poboljšanje svijesti putnika o svojim pravima učinit će željeznicu privlačnijom za korisnike.
• Provedba Četvrtog željezničkog paketa i otvaranje tržišta željeznica za konkurenciju učinit će željezničke prijevoznike prilagodljivijim potrebama korisnika i poboljšati kvalitetu njihovih usluga i njihovu isplativost.
• 2021. Komisija će predložiti akcijski plan za poticanje putničkih željezničkih usluga na veće udaljenosti. Da bi se dodatno smanjile emisije, željeznički promet morat će se dodatno elektrificirati i, gdje god to nije izvedivo, povećati upotrebu vodika.
• Za teretni promet, značajan dio od 75% unutarnjeg tereta koji se danas prevozi cestom trebao bi se preusmjeriti na željeznicu i unutarnje plovne putove.
• Europska godina željeznice 2021. izvrsna je prilika za države članice, Komisiju i željeznički sektor da stave ta pitanja u središte pozornosti.

Glavni aspekti pomorskog prometa i unutarnje plovidbe:

• Oceanski brodovi s nula emisija postat će spremni za tržište do 2030. godine.
• Potrebna je "košarica mjera" za dekarbonizaciju pomorskog prometa, gdje globalne akcije ostaju ključne za postizanje značajnih smanjenja.
• Udio alternativnih, nultih i nisko-ugljičnih goriva u vodenom prometu doseći će 7% do 2020.
• Slično zrakoplovstvu, i vodni prijevoz ima veće izazove u dekarbonizaciji u sljedećim desetljećima, zbog trenutnog nedostatka tržišno spremnih tehnologija s nula emisija, dugog razvoja i životnih ciklusa plovila, potrebnih značajnih ulaganja u opremu za gorivo i infrastrukturu te međunarodne konkurencije u sektoru.
• Preispitat će se zakonodavstvo Europske unije o recikliranju brodova, a Komisija će također predložiti proširenje Europskog sustava za trgovanje emisijama (EU ETS) na sektor pomorskog prometa u lipnju 2021. godine.
• Predstojeća pomorska inicijativa FuelEU potaknut će proizvodnju i preuzimanje održivih pomorskih goriva.
• Uspostava čistih luka, kao i „područja za kontrolu emisija“ u svim vodama Europske unije, drugi je prioritet, čiji je cilj nula zagađenja zraka i vode iz brodarstva u korist morskih bazena, obalnih područja i luka. Za unutarnju plovidbu bitan je program NAIADES III (Integrated European action programme for inland waterway transport) za suočavanje s ključnim izazovima kao što su potreba za uspostavljanjem veza sa željezničkom mrežom, osiguravanjem infrastrukture otporne na klimu, obnova brodskih brodova i poboljšanjem pristupa financiranju.

Glavni aspekti zračnog prometa:

• Veliki zrakoplovi s nula emisija bit će spremni za tržište do 2035. godine.
• Potrebna je "košarica mjera" za dekarbonizaciju zrakoplovstva u kojem globalne akcije ostaju ključne za postizanje značajnih smanjenja. Zrakoplovstvo se suočava sa sličnim izazovima dekarbonizacije kao i prijevozi u vodnom prometu.
• Konkretno, cijene ugljika ključne su za internalizaciju troškova emisija CO2. Za zrakoplovstvo, Komisija će predstaviti prijedlog za smanjenje emisijskih jedinica koje se besplatno dodjeljuju zrakoplovnim prijevoznicima. Komisija će također predložiti provedbu ICAO-ovog (International Civil Aviation Organization) programa za nadoknadu i smanjenje emisije ugljika za međunarodno civilno zrakoplovstvo (CORSIA) revizijom ETS direktive 2021. godine.
• Predstojeća zrakoplovna inicijativa ReFuelEU potaknut će proizvodnju i korištenje održivih zrakoplovnih goriva.
• Učinkovitije upravljanje prometom putem Jedinstvenog europskog neba može donijeti daljnje ekološke dobitke. Komisija će predložiti mjere za čišće zračne luke.

Detaljne informacije: https://ec.europa.eu/transport/themes/mobilitystrategy_en

Vijesti iz medija