- Objavljeno: 10.10.2018.
Ministar Oleg Butković: "Izjave Komšića o Pelješkom mostu nisu dobre"
Ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković rekao je u srijedu da je Pelješki most projektiran temeljem konzultacija sa BiH stranom i da se gradnja nastavlja, a da izjave iz BiH da će ta država podnijeti tužbu protiv Hrvatske zbog gradnje mosta nisu dobre.
Na pitanje novinara da prokomentira izjave novoizabranog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića o tome da će BiH podnijeti tužbu protiv Hrvatske zbog gradnje Pelješkog mosta Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu, Butković je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" ustvrdio da te Komšićeve izjave "apsolutno nisu dobre" te da nisu u onom tonu kakav bi željele obje strane - pomirljive i dobrosusjedske. "Jer, kao što je poznato, Hrvatska je zajedno s BiH razgovarala i dogovarala sve karakteristike mosta. Prvotni projekt je bio da visina mosta bude 150 metara i da širina plovnog puta bude uža", naglasio je Butković, dodavši da je Hrvatska prihvatila bosanski prijedlog za visinu mosta od 200 metara i veću širinu plovnog puta.
"Sve je to zapisano i temeljem toga je i projektiran Pelješki most, tako da se s te strane ne može reći da nismo bili u kontaktu i da nismo o tome razgovarali. Teza da se sporazum Tuđman - Izetbegović ili granica između BiH i Hrvatske ne primjenjuje nije točna. Ona se primjenjuje iako nije ratificirana u Hrvatskom saboru, a po tom sporazumu granica između BiH i Hrvatske 500 metara udaljena od mjesta gdje se gradi Pelješki most", kazao je ministar.
Naveo je i da Komšićeva izjava da bi Pelješki most bio na BiH teritoriju da se primjenjuje spomenuti sporazum između dva bivša predsjednika, znači totalno nepoznavanje i nesnalaženje. "To znači jedno totalno nepoznavanje, nesnalaženje. Možda ga je euforija od izbora malo ponijela. Vidjet ćemo kad se strasti smire. Ne znam što će BiH učiniti, može tužiti, ne mora, ne znam, vidjet ćemo. Mi smo otvoreni za razgovor, mi smo otvoreni da im pokažemo svu dokumentaciju", izjavio je Butković.
Dodao je da je nekoliko puta pokazao BiH ministru prometa Ismiru Jusku, koji nije imao dokumentaciju u svom ministarstvu, o vođenim pregovorima između hrvatske i BiH strane.
Istaknuo je da se gradnja mosta nastavlja, da su sredstva osigurana, ispitni radovi su završeni. Najavio je da će sredinom prosinca započeti ozbiljnije bušenje pilota, a Hrvatske ceste će vrlo brzo donijeti odluku o odabiru izvođača za drugu fazu izgradnje Pelješkog mosta, odnosno izgradnju pristupnih cesta. "Nastavljamo projekt, i ne sporimo Bosni njezino pravo neškodljivog prolaska za sve brodove koji idu u i iz luke Neum prema hrvatskome ZERP-u, odnosno otvorenom moru. To pravo BiH ima, i dovoljne su karakteristike mosta da svi brodovi mogu uploviti u luku Neum i ja ne vidim tu nikakav problem", kazao je Butković.
Privatizacija HAC-a nije na dnevnom redu
Upitan o privatizaciji Hrvatskih autocesta (HAC) i mogućem ulasku mirovinskih fondova u vlasničku strukturu, Butković je kazao da ta ideja nije od jučer. Ustvrdio je da je cestarski sektor stabiliziran, kako Vlada u ovom trenutku ne razmišlja i ne razgovara o bilo kakvoj privatizaciji HAC-a i kako ta tema nije na dnevnom redu.
Kaže da je to ideja Radimira Čačića koja se pojavila u medijima i kako nije za "baciti".
"Ima puno pozitivnih stvari koje bi se učinile da mirovinski fondovi uđu u određenom postotku, no u ni kom slučaju ova Vlada, pa vjerujem i bilo koja buduća, neće dopustiti da država ne bude većinski vlasnik autocesta", rekao je Butković.
Pojašnjava da s obzirom na kontinuirani rast prihoda i restrukturiranje dijela poslovanja taj posao može biti zanimljiv bilo kome, pa tako i mirovinskim fondovima koji su iskazali interes za ulaganje u HAC.
Kaže da bi takvom ulaganju trebalo prethoditi spajanje HAC-a i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ) i onda ići u privatizaciju, no još jednom napominje da je o svemu preuranjeno govoriti.
Napominje da se ne može raspisati natječaj za privatizaciju autocesta i dati prednost samo mirovinskim fondovima, s obzirom da se može bilo tko javiti, pa tako tu postoji puno rizika.
Butković ističe da je trenutni fokus na programu restrukturiranja koji bi trebao završiti 2021. ili 2022. godine, kao i na novom sustavu naplate cestarina, o čemu se odluka može očekivati početkom iduće godine.
CA nema budućnosti bez strateškog partnera
Na pitanje o situaciji u Croatia Airlinesu (CA), Butković je rekao da je jasno da ta hrvatska aviokompanija nema budućnosti bez strateškog partnera, a kako će Vlada kroz nekoliko tjedana donijeti odluku o početku tog procesa.
Napominje da je raspisan natječaj za odabir konzultanta koji bi trebao pomoći u traženju strateškog partnera, tako da je proces već zapravo krenuo.
Butković kaže da postoje tvrtke zainteresirane za CA, a da bi novi strateški partner morao razvijati tvrtku, donijeti svježi kapital koji će zadržati zaposlene i obnoviti flotu zrakoplova, te time garantirati budućnost kompanije.
Željezničkom sektoru nužno restrukturiranje
Uz to, ministar je istaknuo da se u prometnom sektoru trenutno događa veliki investicijski ciklus, čija vrijednost ukupno iznosi oko 20-ak milijardi kuna, što predstavlja "veliki doprinos rastu BDP-a i gospodarstva".
Upitan o stanju u Hrvatskim željeznicama (HŽ) i njihovoj modernizaciji, Butković kaže da se velik dio ulaganja u infrastrukturu odnosi na željeznicu, i kako je upravo tu investicijski ciklus najveći. No naglašava da je u željezničkom sektoru nužno restrukturiranje.
"Sam sustav željeznica je zastario i treba ga mijenjati. Tu moramo učiniti da unutar samih tvrtki, kao i u cestarskom sektoru, dođe do restrukturiranja. To je veći izazov i veći zalogaj nego što su to bile ceste, no politička volja postoji (...) i u ovom mandatu ćemo krenuti u restrukturiranje", rekao je Butković.
"Gradnja infrastrukture, nabavka novih vlakova, sve je to ono što trebamo napraviti kako bismo sačuvali željeznicu", poručio je.
Na pitanje je li u sustavu HŽ-a i dalje najveći problem HŽ Cargo, Butković je kazao da se ta tvrtka promjenom uprave u određenoj mjeri stabilizirala, porasli su joj prihodi, a kako su neki izgubljeni poslovi su vraćeni.
Napominje da su i tu raspisali natječaj za traženje konzultanta za privatizaciju te tvrtke, a koja će se u "jednom trenutku dogoditi".
(Hina)
AUDIO PRILOG
10.10.2018.
Na pitanje novinara da prokomentira izjave novoizabranog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića o tome da će BiH podnijeti tužbu protiv Hrvatske zbog gradnje Pelješkog mosta Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu, Butković je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" ustvrdio da te Komšićeve izjave "apsolutno nisu dobre" te da nisu u onom tonu kakav bi željele obje strane - pomirljive i dobrosusjedske. "Jer, kao što je poznato, Hrvatska je zajedno s BiH razgovarala i dogovarala sve karakteristike mosta. Prvotni projekt je bio da visina mosta bude 150 metara i da širina plovnog puta bude uža", naglasio je Butković, dodavši da je Hrvatska prihvatila bosanski prijedlog za visinu mosta od 200 metara i veću širinu plovnog puta.
"Sve je to zapisano i temeljem toga je i projektiran Pelješki most, tako da se s te strane ne može reći da nismo bili u kontaktu i da nismo o tome razgovarali. Teza da se sporazum Tuđman - Izetbegović ili granica između BiH i Hrvatske ne primjenjuje nije točna. Ona se primjenjuje iako nije ratificirana u Hrvatskom saboru, a po tom sporazumu granica između BiH i Hrvatske 500 metara udaljena od mjesta gdje se gradi Pelješki most", kazao je ministar.
Naveo je i da Komšićeva izjava da bi Pelješki most bio na BiH teritoriju da se primjenjuje spomenuti sporazum između dva bivša predsjednika, znači totalno nepoznavanje i nesnalaženje. "To znači jedno totalno nepoznavanje, nesnalaženje. Možda ga je euforija od izbora malo ponijela. Vidjet ćemo kad se strasti smire. Ne znam što će BiH učiniti, može tužiti, ne mora, ne znam, vidjet ćemo. Mi smo otvoreni za razgovor, mi smo otvoreni da im pokažemo svu dokumentaciju", izjavio je Butković.
Dodao je da je nekoliko puta pokazao BiH ministru prometa Ismiru Jusku, koji nije imao dokumentaciju u svom ministarstvu, o vođenim pregovorima između hrvatske i BiH strane.
Istaknuo je da se gradnja mosta nastavlja, da su sredstva osigurana, ispitni radovi su završeni. Najavio je da će sredinom prosinca započeti ozbiljnije bušenje pilota, a Hrvatske ceste će vrlo brzo donijeti odluku o odabiru izvođača za drugu fazu izgradnje Pelješkog mosta, odnosno izgradnju pristupnih cesta. "Nastavljamo projekt, i ne sporimo Bosni njezino pravo neškodljivog prolaska za sve brodove koji idu u i iz luke Neum prema hrvatskome ZERP-u, odnosno otvorenom moru. To pravo BiH ima, i dovoljne su karakteristike mosta da svi brodovi mogu uploviti u luku Neum i ja ne vidim tu nikakav problem", kazao je Butković.
Privatizacija HAC-a nije na dnevnom redu
Upitan o privatizaciji Hrvatskih autocesta (HAC) i mogućem ulasku mirovinskih fondova u vlasničku strukturu, Butković je kazao da ta ideja nije od jučer. Ustvrdio je da je cestarski sektor stabiliziran, kako Vlada u ovom trenutku ne razmišlja i ne razgovara o bilo kakvoj privatizaciji HAC-a i kako ta tema nije na dnevnom redu.
Kaže da je to ideja Radimira Čačića koja se pojavila u medijima i kako nije za "baciti".
"Ima puno pozitivnih stvari koje bi se učinile da mirovinski fondovi uđu u određenom postotku, no u ni kom slučaju ova Vlada, pa vjerujem i bilo koja buduća, neće dopustiti da država ne bude većinski vlasnik autocesta", rekao je Butković.
Pojašnjava da s obzirom na kontinuirani rast prihoda i restrukturiranje dijela poslovanja taj posao može biti zanimljiv bilo kome, pa tako i mirovinskim fondovima koji su iskazali interes za ulaganje u HAC.
Kaže da bi takvom ulaganju trebalo prethoditi spajanje HAC-a i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ) i onda ići u privatizaciju, no još jednom napominje da je o svemu preuranjeno govoriti.
Napominje da se ne može raspisati natječaj za privatizaciju autocesta i dati prednost samo mirovinskim fondovima, s obzirom da se može bilo tko javiti, pa tako tu postoji puno rizika.
Butković ističe da je trenutni fokus na programu restrukturiranja koji bi trebao završiti 2021. ili 2022. godine, kao i na novom sustavu naplate cestarina, o čemu se odluka može očekivati početkom iduće godine.
CA nema budućnosti bez strateškog partnera
Na pitanje o situaciji u Croatia Airlinesu (CA), Butković je rekao da je jasno da ta hrvatska aviokompanija nema budućnosti bez strateškog partnera, a kako će Vlada kroz nekoliko tjedana donijeti odluku o početku tog procesa.
Napominje da je raspisan natječaj za odabir konzultanta koji bi trebao pomoći u traženju strateškog partnera, tako da je proces već zapravo krenuo.
Butković kaže da postoje tvrtke zainteresirane za CA, a da bi novi strateški partner morao razvijati tvrtku, donijeti svježi kapital koji će zadržati zaposlene i obnoviti flotu zrakoplova, te time garantirati budućnost kompanije.
Željezničkom sektoru nužno restrukturiranje
Uz to, ministar je istaknuo da se u prometnom sektoru trenutno događa veliki investicijski ciklus, čija vrijednost ukupno iznosi oko 20-ak milijardi kuna, što predstavlja "veliki doprinos rastu BDP-a i gospodarstva".
Upitan o stanju u Hrvatskim željeznicama (HŽ) i njihovoj modernizaciji, Butković kaže da se velik dio ulaganja u infrastrukturu odnosi na željeznicu, i kako je upravo tu investicijski ciklus najveći. No naglašava da je u željezničkom sektoru nužno restrukturiranje.
"Sam sustav željeznica je zastario i treba ga mijenjati. Tu moramo učiniti da unutar samih tvrtki, kao i u cestarskom sektoru, dođe do restrukturiranja. To je veći izazov i veći zalogaj nego što su to bile ceste, no politička volja postoji (...) i u ovom mandatu ćemo krenuti u restrukturiranje", rekao je Butković.
"Gradnja infrastrukture, nabavka novih vlakova, sve je to ono što trebamo napraviti kako bismo sačuvali željeznicu", poručio je.
Na pitanje je li u sustavu HŽ-a i dalje najveći problem HŽ Cargo, Butković je kazao da se ta tvrtka promjenom uprave u određenoj mjeri stabilizirala, porasli su joj prihodi, a kako su neki izgubljeni poslovi su vraćeni.
Napominje da su i tu raspisali natječaj za traženje konzultanta za privatizaciju te tvrtke, a koja će se u "jednom trenutku dogoditi".
(Hina)
AUDIO PRILOG
10.10.2018.
HRT / Hrvatski radio 1 program