Završava bilateralni screening za promet

Hrvatski pregovarači danas u Bruxellesu završavaju bilateralni screening za poglavlja 'Prometna politika' i 'Transeuropske mreže'', vrlo opsežna poglavlja na koja otpada deset ili više posto europske pravne stečevine.

Skupina od 80 stručnjaka, predvođena pregovaračem za ovo poglavlje Miroslavom Kovačićem u zadnja četiri dana predstavila je Europskoj komisiji razinu hrvatske usklađenosti i planove za usklađivanje s europskom pravnom stečevinom.

Uz Miroslava Kovačića, pregovarača za navedena poglavlja,  iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka sudjeluju voditelji stručnih skupina za ova poglavlja, državni tajnik za promet Dražen Breglec i načelnica Samostalnog odjela za europske integracije i prometnu politiku Romana Palčić. 

Pregovarač Miroslav Kovačić ističe da se najveći dio pitanja predstavnika Europske komisije hrvatskim pregovaračima odnosio na jačanje administrativnih sposobnosti. 

"Imamo dojam da su naši planovi zadovoljili Komisiju", rekao je Kovačić, koji je posebno pohvalio članove radne skupine za dobro obavljeni posao.

Prometna politika je vrlo složeno i opsežno poglavlje europske pravne stečevine.  Zakonodavstvo Europske unije na području prometa ima za cilj unapređenje funkcioniranja unutarnjeg  tržišta podupiranjem djelotvornih, ekoloških te korisniku prihvatljivih usluga. Ona obuhvaća i tehničke i sigurnosne norme, socijalne standarde i liberalizaciju tržišta u kontekstu jedinstvenog europskog prometnog tržišta.

U ponedjeljak, prvog dana bilateralnog screeninga, hrvatski su pregovarači predstavljali stanje u cestovnom prometu, drugi dan u željezničkom i kombiniranom prometu, zatim u pomorskom prometu i prometu na unutarnjim vodama, te u vezi sa satelitskim navigacijskim sustavom GALILEO, a danas su na rasporedu zračni promet i državne potpore u prometu

Tijekom prvog dana bilateralnog screeninga hrvatski stručnjaci predstavili su stanje i razinu usklađenosti kao i administrativni okvir za provedbu zakonodavstva u području cestovnog prometa, u pitanjima poput pristup tržištu prijevoza roba i putnika, odredaba o cijenama i fiskalnim pravilima kao i socijalnim, tehničkim, te sigurnosnim uvjetima u cestovnom prijevozu. Također, predstavljene su i odredbe hrvatskog zakonodavstva koje reguliraju tehničke uvjete prijevoza opasnih tvari u cestovnom, željezničkom prometu i prometu na unutarnjim plovnim putovima kao i imenovanje i osposobljavanje sigurnosnih savjetnika.

Drugoga dana analitičkog pregleda izložene su teme strukture, administrativnog, te zakonodavnog okvira u području željezničkog prometa, posebice u pitanjima poput pristupa tržištu i infrastrukturi, standardizaciji računa željezničkih poduzeća, tehničkih i sigurnosnih uvjeta, te interoperabilnosti u željezničkom prometu, a predstavljena je i struktura odvijanja kombiniranog prometa u RH.

Administrativni okvir i zakonodavstvo RH u području pomorskog prometa i prometa na unutarnjim plovnim putovima bila je tema trećega dana te su predstavljeni propisi koji reguliraju pristup tržištu u pomorskom prometu, sustav državnih potpora u pomorstvu i sustav upravljanja pomorskim lukama, tehnički i socijalni uvjeti u pomorskom prometu, te pravila vezana uz posadu broda. U nastavku, poseban osvrt dat je na sigurnosna pravila koja reguliraju nadzor države zastave i države luke, zatim djelovanje klasifikacijskih društava, nadzor pomorskog prometa, sigurnosna zaštita luka, tehnički zahtjevi kao i pravila koja reguliraju zaštitu morskog okoliša. 

Istoga dana predstavljena su hrvatska stajališta i aktivnosti u vezi s globalnim navigacijskim satelitskim sustavom GALILEO te pravni i administrativni okvir Republike Hrvatske u području prometa unutarnjim plovnim putovima. Hrvatski predstavnici su Europskoj komisiji prezentirali sektor prometa na unutarnjim plovnim putovima, te zakonodavstvo koje regulira pristup tržištu, profesionalne kvalifikacije, sigurnosna i tehnička pravila.

Posljednjega dana screeninga za promet predstavljen je zakonodavni okvir u području državnih potpora i pravila tržišnog natjecanja sa posebnim osvrtom na sustav državnih potpora u pomorskom, zračnom i kopnenom prometu. Zaključno, hrvatski su stručnjaci predstavili stanje i razinu usklađenosti, kao i administrativni okvir za provedbu zakonodavstva u području zračnog prometa.

Također, u poglavlju Transeuropske mreže predstavljeno je stanje prometne i energetske infrastrukture, strateški razvojni dokumenti, opća pravila planiranja i izgradnje prometnica, pregled ulaganja u proteklom i planovi za naredno razdoblje, kao i pregled međunarodne suradnje u razvitku prometne i energetske infrastrukture.

Prema Kovačićevim riječima, Hrvatska je najavila da će do kraja 2008. godine uvesti digitalne tahografe u nova vozila. U Europskoj uniji od svibnja ove godine postoji obveza da svi novi kamioni moraju imati digitalne tahografe. 

Što se tiče željezničkog prometa, koji je u EU liberaliziran, Hrvatska se obvezala da će do kraja sljedeće godine uspostaviti regulatorno tijelo, koje će biti zaduženo za nadzor djelovanja upravitelja željezničke infrastrukture. 

U pomorskom prometu, kada je u pitanju pristup tržištu najvažnije je pitanje kabotaže - prijevoz putnika i robe unutar jedne zemlje, koji po europskim direktivama mora biti dostupan svim brodovima koji plove pod zastavom bilo koje od zemalja članica EU.

Miroslav Kovačić ističe kako je vrlo vjerojatno da će Hrvatsku u pregovorima u ovom poglavlju tražiti prijelazna razdoblja kada je u pitanju kabotaža.

Hrvatska sa svoje strane već ulaže znatna financijska sredstva za obnovu flote, kako bi domaći brodari mogli spremni dočekati konkurenciju iz Europske unije.

Vijesti iz medija